Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 27

“Yu Mas Putum Hop Blong Yu Long Jehova”

“Yu Mas Putum Hop Blong Yu Long Jehova”

“Yu mas putum hop blong yu long Jehova. Yu mas gat strong tingting mo mekem hat blong yu i strong.”—SAM 27:14.

SINGSING 128 Yu Mas Stanap Strong Go Kasem En

BIGFALA TINGTING *

1. (1) ?Jehova i givim wanem hop long yumi? (2) ?I minim blong “putum hop blong [yumi] long Jehova”? (Yu luk “Mining Blong Toktok.”)

 JEHOVA i givim wan nambawan hop long olgeta we oli lavem hem. I no longtaem bambae hem i finisim sik, soa sore, mo ded. (Rev. 21:3, 4) Bambae hem i halpem “ol man we oli gat tingting daon” we oli putum hop blong olgeta long hem, blong oli mekem wol ya i kam paradaes. (Sam 37:9-11) Mo tu, bambae hem i mekem se yumi wanwan i naf blong frengud wetem hem i bitim naoia. !Hemia i wan nambawan hop! ?Be from wanem yumi bilivim promes ya blong God se bambae i kamtru? Oltaem Jehova i mekem samting we hem i talem. Taswe, yumi gat gudfala risen blong “putum hop blong [yumi] long Jehova.” * (Sam 27:14) Yumi soemaot samting ya taem yumi gat longfala tingting mo glad blong wet long taem ya we God i mekem ol promes ya blong hem oli kamtru.—Aes. 55:10, 11.

2. ?Jehova i mekem wanem finis?

2 Jehova i pruvum finis se hem i holemtaet ol promes blong hem. Tingbaot wan eksampol. Long buk blong Revelesen, Jehova i promes se long taem blong yumi, bambae hem i mekem ol man blong olgeta kantri, traeb, mo grup blong man, bambae oli joen gud tugeta blong mekem tru wosip. Tede, spesel grup ya hemia “bigfala hip blong ol man.” (Rev. 7:9, 10) Nating se ol man long grup ya oli kamaot long ol defdefren kantri long wol, be evriwan oli joen gud olsem wan famle nomo. (Sam 133:1; Jon 10:16) Mo tu, olgeta long grup ya oli wok strong blong prij. Oltaem oli rere blong tokbaot hop blong olgeta long saed blong wan gudfala wol long eni man we i glad blong lesin. (Mat. 28:19, 20; Rev. 14:6, 7; 22:17) Sipos yu yu wan long ol bigfala hip blong ol man ya, i sua se gudfala hop long saed blong fiuja i spesel long yu.

3. ?Wanem mak blong Setan?

3 Devel Setan i no wantem se yumi gat wan hop long saed blong fiuja. Hem i wantem yu bilif se Jehova i no kea long yu mo se Hem i no holem ol promes blong hem. Sipos Setan i spolem hop we yumi gat, bambae yumi no gat strong tingting mo maet yumi save stop blong wosipim Jehova. Olsem we bambae yumi luk, Setan i traem blong spolem hop we Job i gat mo mekem hem i stop blong wosipim Jehova.

4. ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya? (Job 1:9-12)

4 Long stadi ya, bambae yumi luk ol samting we Setan i mekem long Job blong traem fosem hem blong i no moa holemstrong long Jehova. (Ridim Job 1:9-12.) Mo tu bambae yumi tokbaot samting we yumi save lanem long eksampol blong Job, mo from wanem yumi mas tingbaot se God i lavem yumi, mo se bambae hem i mekem ol promes blong hem oli kamtru.

SETAN I TRAEM MEKEM JOB I LUSUM HOP

5-6. ?Wanem i hapen long Job long wan sotfala taem nomo?

5 Job i gat wan gudfala laef. Hem i fren gud wetem Jehova. Hem i gat wan bigfala famle we oli glad, mo hem i wan man we i rij. (Job 1:1-5) Be long wan dei nomo, klosap Job i lusum evri samting. Fastaem, hem i lusum ol animol blong hem. (Job 1:13-17) Biaen, ol pikinini blong hem oli ded. Traem tekem smoltaem blong tingbaot ol trabol ya. Ol perens oli harem nogud tumas taem wan pikinini blong olgeta i ded. Be traem tingbaot taem Job mo waef blong hem i harem se olgeta ten pikinini blong tufala oli ded. I sua se tufala i sek mo tufala i harem nogud tumas. !Hemia nao from wanem Job i terem klos blong hem mo i foldaon long graon!—Job 1:18-20.

6 Biaen, Setan i spolem gud bodi blong Job mo i mekem hem i sik bigwan. (Job 2:6-8; 7:5) Bifo, ol man oli respektem Job bigwan. Oli stap go luk hem blong kasem advaes. (Job 31:18) Be naoia, oli no moa wantem go luk hem. !Ol brata blong hem, ol gudfala fren blong hem, mo iven ol man blong wok blong hem, oli lego hem!—Job 19:13, 14, 16.

Plante Witnes tede oli kasemsave long filing blong Job, taem hem i fesem ol trabol (Haf 7) *

7. (1) ?Wanem i mekem se Job i bilif se Jehova nao i mekem hem i safa, be hem i no mekem wanem? (2) ?Wanem trabol we maet wan Kristin i fesem we i klosap sem mak olsem hemia long pija?

7 Setan i wantem se Job i bilivim se hem i stap safa from we Jehova i no moa glad long hem. Eksampol, Setan i yusum wan strong win blong distroem wan haos we ol ten pikinini blong Job oli stap wanples long hem blong kakae. (Job 1:18, 19) Mo tu, hem i mekem faea i aot long heven mo i distroem ol animol blong Job wetem ol man blong wok blong hem tu. (Job 1:16) From we win mo faea ya i kamaot long heven, Job i ting se Jehova nao i mekem samting ya. Mo from samting ya, Job i ting se hem i mekem wan samting we i mekem Jehova i harem nogud. Nating se i olsem, Job i no tok nogud long Papa blong hem long heven. Job i luksave se long ol yia we oli pas, Jehova i bin givim plante gudfala samting long hem. Taswe hem i stap tingting se, sipos hem i akseptem ol gudfala samting, hem i sud akseptem tu ol nogud samting we i hapen. Taswe, hem i talem se: “I gud ol man oli gohed blong presem nem blong Jehova.” (Job 1:20, 21; 2:10) Nating se Job i lusum ol mane blong hem, ol pikinini, mo gudfala helt we hem i bin gat, be hem i gohed blong holemstrong long Jehova. Ale, Setan i mekem wan narafala samting long hem.

8. ?Wanem narafala samting we Setan i mekem long Job?

8 Setan i yusum tri man we oli talem se oli fren blong Job, blong mekem hem i harem se hem i nating nomo. Trifala man ya oli talem se Job i stap safa from we hem i mekem plante nogud samting. (Job 22:5-9) Mo tu, oli traem blong mekem hem i bilif se nomata we hem i mekem plante gudfala samting, be God i no kea long ol samting ya. (Job 4:18; 22:2, 3; 25:4) Mo tu, oli traem blong mekem hem i ting se God i no lavem hem, bambae i no kea long hem, mo se hem i stap wosipim Jehova blong nating nomo. Ol tok we oli talem oli mekem Job i harem olsem se ol trabol we hem i stap fesem oli no save kam gud.

9. ?Wanem i halpem Job blong i gat strong tingting mo i stanap strong?

9 Traem pijarem Job. Hem i sidaon long asis, mo i harem nogud tumas. (Job 2:8) Ol fren blong hem oli gohed blong talem se hem i no wan gudfala man, mo se ol samting we hem i mekem oli blong nating nomo. Ol trabol blong hem oli olsem ol hevi ston, mo hat blong hem i brok from ol pikinini blong hem. Fastaem, Job i stap kwaet nomo. (Job 2:13–3:1) Be sipos ol man ya oli talem se Job bambae i lego Jehova, oli rong, from we biaen Job i lukluk stret long olgeta mo i talem se: “!Go kasem we mi ded, bambae mi no lego fasin blong mi blong holemstrong long God!” (Job 27:5) ?Wanem i halpem Job blong i gat strong tingting mo i stanap strong nating se hem i safa? Nating se hem i harem nogud tumas, be hem i neva lusum hop we hem i gat se God we i lavem hem, bambae i finisim ol trabol we i kasem hem. Hem i save se nating sipos hem i ded, Jehova bambae i mekem hem i laef bakegen.—Job 14:13-15.

?OLSEM WANEM YUMI SAVE FOLEM EKSAMPOL BLONG JOB?

10. ?Stori blong Job i tijim yumi long wanem?

10 Stori blong Job i tijim yumi se Setan i no save fosem yumi blong lego Jehova, mo se Jehova i luk evri samting we i hapen long yumi. Ekspiriens blong Job i halpem yumi tu blong kasemsave from wanem yumi kasem trabol. Naoia, bambae yumi tokbaot sam impoten lesen we yumi save lanem long stori blong Job.

11. ?Sipos yumi gohed blong trastem Jehova, yumi save sua long wanem? (Jemes 4:7)

11 Job i pruvum se sipos yumi gohed blong trastem Jehova, bambae yumi naf blong stanap strong long eni trabol mo agensem Setan. ?Wanem frut i save kamaot from? Baebol i talem se Setan bambae i ronwe long yumi.—Ridim Jemes 4:7.

12. ?Olsem wanem hop blong laef bakegen i givim paoa long Job?

12 Yumi mas bilif strong long hop blong laef bakegen. Olsem yumi bin tokbaot long las stadi, plante taem Setan i yusum fasin ya blong fraet blong ded, blong traem mekem yumi no moa holemstrong long Jehova. Long stori blong Job, Setan i talem se Job bambae i stop blong wosipim Jehova blong sevem laef blong hem. Be Setan i rong. Nating we Job i ting se bambae hem i ded, be hem i gohed blong holemstrong long Jehova. Hem i sua se Jehova i gat ol gudfala fasin mo hem i gat wan strong hop se Jehova bambae i halpem hem blong stanap strong. Job i bilif se sipos Jehova i no givhan long hem naoia we hem i stap laef yet, be bambae Hem i mekem hem i laef bakegen long fiuja. Job i bilif strong long hop blong laef bakegen. Sipos yumi bilif strong long hop ya nomata se yumi fesem wan trabol we yumi save ded from, be bambae yumi gohed nomo blong holemstrong long Jehova.

13. ?From wanem yumi mas tingting gud long ol samting we Setan i mekem long Job?

13 Yumi mas tingting gud long ol samting we Setan i mekem long Job, from we tede hem i yusum ol semfala samting ya nomo blong traem spolem yumi. Makem tok we Setan i talem, i se: “Bambae man [i no Job nomo] i lego evri samting we hem i gat blong sevem laef blong hem.” (Job 2:4, 5) Yes, Setan i talem se yumi no rili lavem Jehova mo bambae yumi lego hem sipos yumi mas sevem laef blong yumi. Setan i talem tu se God i no lavem yumi mo bambae hem i ting nating long traehad blong yumi blong mekem hem i glad. Be from we yumi save ol plan ya blong Setan, yumi no save bilivim ol giaman tok blong hem.

14. ?Ol trabol we yumi fesem oli save soemaot wanem long yumi? Talem wan eksampol.

14 Yumi mas luk ol trabol we yumi fesem olsem wan janis blong savegud yumi wan. Ol trabol we Job i fesem oli halpem hem blong luksave sam slak fasin blong hem mo stretem olgeta. Eksampol, hem i lanem se hem i mas kam gud moa long fasin ya blong gat tingting daon. (Job 42:3) Yumi tu yumi naf blong kasemsave long yumi wan, taem yumi fesem ol trabol. Wan brata we nem blong hem Nikolay, * we i stap long kalabus nating se hem i gat plante problem blong helt, i talem se: “Kalabus i olsem wan X-ray, we i halpem yumi blong luksave ol fasin blong yumi we oli haed.” Taem yumi luksave ol slak fasin blong yumi, yumi naf blong wok had blong stretem olgeta.

15. ?Yumi mas lesin long hu mo from wanem?

15 Yumi mas lesin long Jehova, be i no long ol enemi blong yumi. Job i lesin gud taem Jehova i toktok long hem. God i kwestinim Job, i talem se: ‘?Yu yu luk bigfala paoa blong mi? Mi mi save evri samting we i hapen long yu. ?Yu no ting se mi save lukaotgud long yu?’ Ansa blong Job i soemaot se hem i gat tingting daon mo i glad long ol gudfala fasin blong Jehova. Hem i se: “Sora blong mi i bin harem nius blong yu, be naoia, mi mi luk yu long ae blong mi.” (Job 42:5) Job i stap sidaon yet long asis, bodi blong hem i fulap long ol soa, mo i stap harem nogud yet from ol pikinini blong hem, taem hem i talem ol tok ya. Be Jehova i talem long Job se Hem i lavem hem mo i glad tumas long hem.—Job 42:7, 8.

16. Folem Aesea 49:15, 16, ?yumi mas tingbaot wanem taem yumi fesem ol trabol?

16 Tede tu ol man oli tok nogud long yumi, mo tritim yumi olsem we yumi nating nomo. Maet oli wantem spolem gudnem blong yumi wanwan o oganaesesen blong yumi, mo “oli stap giaman, oli stap talem enikaen rabis tok agens” long yumi. (Mat. 5:11) Long stori blong Job, yumi lanem se Jehova i bilif se bambae yumi holemstrong long hem, taem yumi fesem ol trabol. Jehova i lavem yumi mo bambae hem i neva lego olgeta we oli putum hop blong olgeta long hem. (Ridim Aesea 49:15, 16.) !Yumi no mas lesin long eni giaman tok we ol enemi blong God oli talem! James, wan brata long Teki we famle blong hem i fesem plante trabol, i talem se: “Mifala i luksave se sipos yumi lesin long ol giaman tok we ol man oli talem long saed blong ol man blong God, bambae tingting blong yumi i foldaon. Taswe, mifala i tingbaot nomo hop blong Kingdom mo mifala i gohed blong mekem wok blong Jehova. From samting ya, mifala i gohed blong stap glad.” !Olsem Job, yumi lesin long Jehova! Olsem nao, ol giaman tok blong ol enemi blong yumi oli no save spolem hop we yumi gat.

HOP WE YU GAT BAMBAE I GIVHAN LONG YU

Jehova i blesem Job from we hem i holemstrong. Jehova i blesem hem mo waef blong hem, i mekem se tufala i laef longtaem moa (Haf 17) *

17. ?Yumi lanem wanem long eksampol blong ol gudfala man mo woman we Hibru japta 11 i tokbaot?

17 Job i wan nomo long ol man blong Jehova we i gat strong tingting mo i stanap strong long plante trabol. Long leta we aposol Pol i raetem i go long ol Kristin long Hibru, hem i tokbaot plante narafala we hem i singaot olgeta se “wan bigfala hip blong ol witnes.” (Hib. 12:1) Olgeta ya oli bin fesem plante trabol, be oli gohed blong holemstrong long Jehova. (Hib. 11:36-40) ?Fasin blong olgeta blong stanap strong mo wok had i blong nating nomo? !Nogat! Nating se long ful laef blong olgeta oli no luk we ol promes blong God oli kamtru, be oli gohed nomo blong putum hop blong olgeta long Jehova. Mo from we oli save se Jehova i glad long olgeta, oli sua se bambae oli save luk ol promes ya blong God oli kamtru long fiuja. (Hib. 11:4, 5) Eksampol blong olgeta i givhan long yumi blong gohed nomo mo putum hop blong yumi long Jehova.

18. ?Yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem? (Hibru 11:6)

18 Tede yumi laef long wan wol we i stap kam moa nogud. (2 Tim. 3:13) Setan i no stop yet blong traem ol man blong God. Nating se bambae yumi fesem plante trabol yet long fiuja, be yumi save gat strong tingting blong wok strong long wok blong Jehova, mo trastem se “yumi putum hop blong yumi finis long God ya we i laef.” (1 Tim. 4:10) Tingbaot se ol samting we God i mekem long Job oli pruvum “se Jehova i lavem man tumas, mo i gat sore.” (Jem. 5:11) I gud yumi tu yumi gohed blong holemstrong long Jehova, mo trastem se bambae hem i blesem “ol man we oli stap traehad blong faenem hem.”—Ridim Hibru 11:6.

SINGSING 150 Yu Lukaot God, Hem Bambae i Sevem Yu

^ Taem yumi tingbaot wan man we i stanap strong long plante trabol, plante taem yumi tingbaot Job. ?Yumi save lanem wanem long ekspiriens blong gudfala man ya? Yumi lanem se Setan i no save fosem yumi blong lego Jehova. Mo tu, yumi lanem se Jehova i save evri samting we i hapen long yumi. Olsem we Jehova i finisim ol trabol we i kasem Job, yumi save sua se wan dei bambae Hem i finisim tu ol trabol ya we oli mekem yumi safa. Sipos yumi soemaot long ol aksen blong yumi se yumi trastem ol promes ya, yumi wan long olgeta ya we oli putum “putum hop blong [olgeta] long Jehova.”

^ MINING BLONG TOKTOK: Hibru tok we oli tanem i kam “hop” i minim se “wet long” wan samting we yu wantem tumas blong i kamtru. Mo tu, i save givim tingting se yu trastem wan man o yu dipen long hem.—Sam 25:2, 3; 62:5.

^ Mifala i jenisim sam nem.

^ PIJA: Job mo waef blong hem i harem nogud tumas from we evri pikinini blong tufala oli ded.

^ PIJA: Job i fesem plante trabol, be hem i stanap strong kasem en. Hem mo waef blong hem i glad tumas long ol blesing we Jehova i givim long tufala mo famle blong tufala.