Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

KATAK 27

Likũt Am̦ Kõjatdikdik ilo Jeova

Likũt Am̦ Kõjatdikdik ilo Jeova

“Kwõn kõttar [ak, “likũt am̦ kõjatdikdik ilo,” NW] Jeova, kwõn kajoor, im bũruom̦ en peran wõt.”​—SAM 27:14.

AL 128 Kijenmej ñan Jem̦l̦o̦kin

KÕMEL̦EL̦E EO ÑAN KATAK IN *

1. (1) Ta kõjatdikdik eo em̦õj an Jeova letok ñan kõj? (2) Ta mel̦el̦ein ñan “kõttar [ak, likũt ad kõjatdikdik ilo] Jeova”? (Lale “Mel̦el̦ein Naan Ko.”)

 EM̦ÕJ an Jeova letok juon kõjatdikdik elukkuun aiboojoj ñan aolep ro rej yokwe e. M̦õttan wõt jidik enaaj bõktok jem̦l̦o̦kin nañinmej, bũrom̦õj, im mej. (Rev. 21:3, 4) Enaaj jipañ “ro ettã bũrueer” me rej likũt aer kõjatdikdik ilo e bwe ren ukot lal̦ in ñan juon pedetaij. (Sam 37:9-11) Bareinwõt enaaj kõm̦m̦an bwe kõj kajjojo en wõr juon ad kõtaan epaak ippãn me el̦apl̦o̦k an em̦m̦an jãn kiiõ. Juon kõjatdikdik ekanooj in em̦m̦an! Bõtab etke jemaroñ lukkuun tõmak bwe kallim̦ur kein an Anij renaaj jejjet im m̦ool? Jeova ejjañin kar im ejjãmin rupe kallim̦ur ko an. Innem ewõr unin ad “kõttar [ak, ‘likũt ad kõjatdikdik ilo,’ NW] Jeova.” * (Sam 27:14) Jej kaalikkar men in ilo ad lañlõñ im kijenmej im kõttar an Anij eo ad kadedeikl̦o̦k an kajejjet kũtien karõk eo an.​—Ais. 55:10, 11.

2. Ta eo em̦õj an Jeova kõm̦m̦ane?

2 Em̦õj an Jeova kam̦oole bwe ej juon eo me ej kajejjet kallim̦ur ko an. L̦õmn̦ak kõn waanjoñak in ekanooj em̦m̦an. Ilo bokin Revelesõn, Jeova ear kallim̦ur bwe ilo raan kein ad, enaaj kakobaiktok armej ro jãn aolep aelõñ, bwij, im kajin, im kõm̦m̦an bwe ren juon wõt ilo aer kabuñ ilo wãween eo erreo. Baibõl̦ ej n̦aetan kumi in me ekabwilõñlõñ, ‘jar eo el̦ap.’ (Rev. 7:9, 10) Ilo kumi in, meñe ewõr em̦m̦aan ro, kõrã ro, im ajri ro me eoktak aelõñ, kajin, im wãween aer kar dik im rũttol̦o̦k jãn doon, ak rej bõrokuk im aenõm̦m̦an ippãn doon ãinwõt jemjein jemjati ipel̦aakin lal̦ in. (Sam 133:1, UBS; Jon 10:16) Rein me rej uwaan jar eo el̦ap rej bar jet ri-kwal̦o̦k naan ro rekijejeto. Aolep iien rej pojakin kwal̦o̦k kõn kõjatdikdik eo aer kõn juon lal̦ eo em̦m̦anl̦o̦k ñan jabdewõt ro rem̦õn̦õn̦õ in roñjake. (Matu 28:19, 20; Rev. 14:6, 7; 22:17) El̦aññe kwõj m̦õttan jar eo el̦ap, ejjel̦o̦k pere bwe kõjatdikdik eo kõn men ko rem̦m̦anl̦o̦k me rej pojakin wal̦o̦k ej juon men el̦ap an aorõk ñan kwe.

3. Ta kõttõpar eo an Setan?

3 Tepil̦ eo ekõn̦aan bwe en jako kõjatdikdik eo am̦. Kõttõpar eo an ej ñan kõm̦m̦an bwe kwõn tõmak bwe Jeova ejjab kea kõn kwe im bwe Jeova eban kajejjet kallim̦ur ko an. Ñe Setan enaaj lo tõprak ilo an kajjioñ kõm̦m̦an bwe en jako kõjatdikdik eo ad, enaaj jakol̦o̦k ad peran im jemaroñ oktak im bõjrak jãn ad karejar ñan Jeova. Ãinwõt ad naaj loe, Tepil̦ eo ear kajjioñ kõm̦m̦an bwe en jako kõjatdikdik eo an Job im bwe en bõjrak an karejar ñan Jeova.

4. Ta ko jenaaj etali ilo katak in? (Job 1:9-12)

4 Ilo katak in, jenaaj etale kõl ko Setan ear kõjerbali ñan kajjioñ iuuni Job bwe en jol̦o̦k an tiljek ñan Jeova. (Riit Job 1:9-12.) Jenaaj bareinwõt kõnono kõn men ko jemaroñ katak jãn joñak eo an Job im kõn unin ad aikuj keememej bwe Anij ej yokwe kõj im kõn an naaj kajejjet kallim̦ur ko An.

SETAN EAR KAJJIOÑ KÕM̦M̦AN BWE EN JAKO KÕJATDIKDIK EO AN JOB

5-6. Ium̦win juon iien ekadu, ta eo ear wal̦o̦k ñan Job?

5 Ear lukkuun em̦m̦an wãween mour eo an Job. Ear epaak kõtaan eo an ippãn Jeova. Ear wõr juon an baam̦le el̦ap me ebõrokuk, im ear lukkuun m̦weiie. (Job 1:1-5) Bõtab ilowaan wõt juon raan, Job ear luuji enañin aolep men ko ilo mour eo an. M̦oktata, ear jako men ko m̦weien. (Job 1:13-17) Tokãlik, aolep ajri ro nejin rar mej. Baj bõk jidik iien im l̦õmn̦ak m̦õk kõn jorrããn l̦apl̦ap in me ear wal̦o̦k. El̦ap an juon jemãn im jinen lukkuun rup bũrueer ñe ej mej juon nejier. Innem baj pijaikl̦o̦k m̦õk joñan an kar Job im kõrã eo ippãn ilbõk, bũrom̦õj, im lukkuun mej nukwier ke rej roñ bwe aolep ajri ro joñoul nejierro em̦õj buñuti er im remej! Jemaroñ mel̦el̦e kõn unin an kar Job kekõl nuknuk ko an ilo an kar bũrom̦õj im an buñ ioon bwidej!—Job 1:18-20.

6 Tokãlik Setan ear kõm̦m̦an bwe Job en bõk juon nañinmej elukkuun kõmmetak im kajjookok. (Job 2:6-8; 7:5) Kar m̦okta, Job ear juon eo el̦ap an armej kautieje ilo bukwõn eo an. Armej rekõn itok ñan kappok jipañ im kakapilõklõk ippãn. (Job 31:18) Ak kiiõ rej kõjekdo̦o̦ne. L̦õm̦aro jein im jatin, ro m̦õttan me repaake, ekoba ri-jerbal ro an ilo m̦weo im̦õn, er aolep rar kõjekdo̦o̦ne im kõjoole!—Job 19:13, 14, 16.

Elukkuun lõñ armej ro an Jeova rainin me remaroñ mel̦el̦e kõn eñjake eo an Job ke ear iioon wãween ko relukkuun kabbũrom̦õjm̦õj (Lale pãrokõrããp 7) *

7. (1) Ta eo Job ear tõmak bwe ej unin an kar iioon eñtaan, bõtab ta eo ear m̦akoko in kõm̦m̦ane? (2) Ewi wãween juon Kũrjin emaroñ iioon kain mãlejjoñ rot in me jej loe ilo pija eo me m̦õttan pãrokõrããp in?

7 Setan ear kõn̦aan bwe Job en tõmak bwe unin an eñtaan ej kõnke ear jako an Jeova buñbũruon ippãn. Ñan waanjoñak, Setan ear kõjerbal juon kõto ekajoor ñan ko̦kkure m̦weo me aolep ajri ro joñoul nejin Job rar kobal̦o̦k ippãn doon ie im m̦õñã. (Job 1:18, 19) Ear bareinwõt kõm̦m̦an bwe en wõtlo̦k kijeek jãn lañ im ko̦kkure ejjab baj bwijjin jiip ko an Job wõt ak bareinwõt ri-jerbal ro an me rar lali jiip kein. (Job 1:16) Kõnke kõto im kijeek eo rej wal̦o̦ktok jãn kajoor ko rel̦l̦ap me jejjab maroñ loi, innem Job ear l̦õmn̦ak bwe Jeova Anij eo ekar kõm̦m̦an bwe men kein ren wal̦o̦k. Eñin unin, Job ear tõmak bwe bõlen emaroñ kar wõr men en̦ ear kõm̦m̦ane ñan kainepataik Jeova. Meñe ãindein, ak Job ear m̦akoko in kõnanaik eo Jemãn ilañ. Job ear kwal̦o̦k an kile bwe ium̦win elõñ iiõ ko, Jeova ear kõjeraam̦m̦ane kõn elõñ men ko rem̦m̦an. Kõn men in, ear make ba bwe el̦aññe ear m̦õn̦õn̦õ in bõk men ko rem̦m̦an, innem ej aikuj bar m̦õn̦õn̦õ in bõk men ko renana rej wal̦o̦k ñane. Ear ba: “Jen nõbar wõt etan [Jeova].” (Job 1:20, 21, UBS; 2:10) Meñe Job ear luuji jããn ko an, ajri ro nejin, im ear eñtaan kõn ãjmour eo an, ak ear dãpij wõt an tiljek ñan Jeova. Ijoke, Setan ear jab bõjrak ijin.

8. Ta kõl eo juon Setan ear kõjerbale n̦ae Job?

8 Setan ear bar kõjerbal juon kõl n̦ae Job. Ear kõjerbal jilu armej me rar jab m̦ool ilo aer m̦õttãik Job ñan kõm̦m̦an an bõk eñjake eo bwe ejjel̦o̦k tokjãn. Em̦m̦aan rein rar ba ñan Job bwe unin an eñtaan ej kõnke elukkuun lõñ men ko renana ear kõm̦m̦ani. (Job 22:5-9) Rar bar kajjioñ kõm̦m̦an an tõmak bwe jekdo̦o̦n ñe ear jab juon eo ej kõm̦m̦ani men ko renana, ak jabdewõt men ko ej kate kõm̦m̦ani ñan kabuñbũruon Anij ear ejjel̦o̦k tokjãer ñan jidik. (Job 4:18; 22:2, 3; 25:4) Rar kajjioñ kõm̦m̦an an Job l̦õmn̦ak bwe Anij ejjab yokwe e, eban kõjparoke, im bwe ejjel̦o̦k unin an karejar ñan Anij. Naan kein aer remaroñ kar kõm̦m̦an an Job bõk eñjake eo bwe elukkuun ejjel̦o̦k wãween emaroñ bõk jipañ.

9. Ta eo ear jipañ Job bwe en peran im kajoor?

9 Pijaikl̦o̦k m̦õk men in ej wal̦o̦k. Job ej jijet ibwiljin kũbween upaaj ak melkwaarar, im ejjab bõjrak an metak ãnbwinnin. (Job 2:8) Ejjab bõjrak an ro m̦õttan kajjioñ kõm̦m̦an bwe en nana etan im ba bwe ejjab e armej em̦m̦an. Mãlejjoñ ko rej joonel̦o̦k ãinwõt dekã ko reddo, im ilo ejja iien eo wõt, elukkuun eddo bũruon im eñtaan itulowa kõn jako eo an aolep ajri ro nejin. Ilo jinoin, Job ear jab ba jabdewõt. (Job 2:13–3:1) Bõtab, ñe ro m̦õttan Job rar l̦õmn̦ak bwe an Job jab ba jabdewõt ej mel̦el̦ein bwe enaaj el̦l̦o̦k jãn ri-Kõm̦anm̦an eo an, eokwe el̦ap an bõd l̦õmn̦ak in aer. Ãlikin jet iien in aer kõnono ñane, Job ear ba naan kein bõlen ilo an kotak bõran im kalimjek rein m̦õttan retao: “Ñan iien aõ mej ijãmin jol̦o̦k aõ jim̦we jãn ña.” (Job 27:5) Ta eo ear jipañ Job bwe en lukkuun peran im kajoor meñe ear iioon aolep wãween kein? Meñe ear pãd ilo wãween eo ej make wõt l̦aptata an kabbweerer, ak ear jab bõjrak an kõjatdikdik bwe Anij eo an me el̦ap yokwe ippãn enaaj jol̦o̦k an eñtaan. Ear jel̦ã bwe meñe enaaj mej, ak Jeova enaaj kõjerkake.​—Job 14:13-15.

EWI WÃWEEN AD MAROÑ ANÕKE JOB?

10. Ta eo bwebwenato eo kõn Job ej katakin kõj?

10 Bwebwenato eo kõn Job ej katakin kõj bwe Setan ejjab maroñ iuuni kõj ñan el̦l̦o̦k jãn Jeova im bwe Jeova ejel̦ã kõn aolep wãween ko jej iiooni. Men ko Job ear iiooni remaroñ bar jipañ kal̦apl̦o̦k ad mel̦el̦e kõn apañ ko rej wal̦o̦k. L̦õmn̦ak kõn jet iaan men ko jemaroñ katak jãn Job.

11. Ta eo jemaroñ lõke bwe enaaj wal̦o̦k el̦aññe jenaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im lõke Jeova? (Jemes 4:7)

11 Job ear kam̦ool bwe el̦aññe jej wõnm̦aanl̦o̦k wõt im lõke Jeova, jemaroñ kijenmej ium̦win jabdewõt mãlejjoñ ko im lo tõprak ilo ad jum̦aik Setan. Ta tõprak eo enaaj wal̦o̦k? Baibõl̦ eo ej jiroñ kõj bwe Tepil̦ eo enaaj ko jãn kõj.​—Riit Jemes 4:7.

12. Ewi wãween an kõjatdikdik eo kõn jerkakpeje kar kõkajoor Job?

12 Ej aikuj lukkuun kajoor tõmak eo ad ilo kõjatdikdik eo kõn jerkakpeje. Ãinwõt an kar katak eo l̦o̦k kõnono kake, ekkã an Setan kõjerbal mijak mej ñan kajjioñ kõm̦m̦an bwe jen jol̦o̦k ad tiljek ñan Jeova. Setan ear ba bwe Job enaaj kar kõm̦m̦an jabdewõt, ekoba jol̦o̦k an karejar ñan Jeova, ñan kõjparok mour eo an. Ear bõd l̦õmn̦ak in an Setan. Meñe ilo tõre eo epentata ñan Job me ear l̦õmn̦ak bwe enaaj kar mej, ak Job ear jab jol̦o̦k an tiljek ñan Jeova. An kar lõke em̦m̦an eo an Jeova im kajoor kõjatdikdik eo an bwe juon iien Jeova enaaj kajim̦we aolep men, men kein rar jipañe ñan kijenmej. Job ear tõmak bwe el̦aññe Jeova eban kajim̦we aolep men ilo tõre eo ej mour wõt, eokwe Enaaj kõjerkakpejeiki ilju im jekl̦aj. Kõjatdikdik eo kõn jerkakpeje ear juon men em̦ool ñan Job. Jekdo̦o̦n ñe mour ko ad renaaj pãd lo kauwõtata, ak el̦aññe kõjatdikdik in em̦ool ñan kõj, men in eban ko̦kkure ad dãpij wõt ad tiljek.

13. Etke jej aikuj lukkuun lale im l̦õmn̦ak kõn kõl ko Setan ear kõjerbali n̦ae Job?

13 Jej aikuj lukkuun lale im l̦õmn̦ak kõn kõl ko Setan ear kõjerbali n̦ae Job kõnke rainin, Setan ej kõjerbal wãween ko rej ãinl̦o̦kwõt wãween kein ñan ko̦kkure kõj. L̦õmn̦ak kõn naanin riab in an Setan, ear ba: “Men otemjej ippãn juon armej [ejjab Job wõt] enaaj lel̦o̦k kõn an mour.” (Job 2:4, 5) Setan ear kajjioñ ba bwe jejjab lukkuun yokwe Jeova Anij im bwe jenaaj el̦l̦o̦k jãn Jeova ñe jenaaj aikuj in kõjparok mour ko ad. Setan ear bar wõnm̦aanl̦o̦k im ba bwe Anij ejjab yokwe kõj im bwe eban kwal̦o̦k an kile ad kate kõj ñan kam̦õn̦õn̦õik bũruon. Kõnke em̦õj ad jel̦ã kõn kõttõpar kein an Setan, kõj ro me jej likũt ad kõjatdikdik ilo Jeova, jejjab pilo jãn kõl kein Setan ej kõjerbali.

14. Ta eo mãlejjoñ ko remaroñ kaalikkar kõn kõj? Jouj im kwal̦o̦k juon waanjoñak.

14 Jej aikuj watõk mãlejjoñ ko jej iiooni bwe rej juon wãween ñan katak kõn kõj make. Mãlejjoñ ko Job ear jelm̦aiki rar jipañe ñan kile jet iaan m̦õjn̦o̦ ko an im kajim̦weiki. Juon men ear kile, ej bwe ear aikuj lukkuun kal̦apl̦o̦k an kaddek kadkadin ettã bõro ippãn. (Job 42:3) Kõj bareinwõt jemaroñ lukkuun katak kõn kõj make ñe jej jelm̦ae mãlejjoñ. Juon jeid im jatid em̦m̦aan etan Nikolay, * me kar kalbuuji meñe ear eñtaan kõn nañinmej ko rel̦l̦ap ippãn, ej ba: “Jikin kalbuuj ej ãinwõt juon X-ray [ak, kein pijaik itulowaan ãnbwinnid] me ej kwal̦o̦k kõn kadkad ko kadkadin juon Kũrjin itulowa.” Ilo iien en̦ me jej kile m̦õjn̦o̦ ko ad, jemaroñ kate kõj ñan kajim̦wi.

15. Wõn eo jej aikuj roñjake, im etke?

15 Jej aikuj roñjake Jeova, im jab ri-kõjdat ro ad. Job ear lukkuun roñjake ke Jeova ear kõnono ñane. Anij ear kajitũkin Job jet kajjitõk ko ñan jipañe ñan lo joñan An kea kõn e, ãinwõt ñe ear ba: ‘Kwõj ke lo joñan kajoor eo aõ? Ijel̦ã kõn aolep men ko rej wal̦o̦k ñan kwe. Kwõl̦ak lale ijjab maroñ kõjparok eok ke?’ Kõnke ear l̦ap an Job kam̦m̦oolol kõn em̦m̦an eo an Jeova, ear uwaak ilo ettã im ba: “Ikar roñ kõn Kwe kõn wõt lo̦jilñũ, a kiiõ meja ej kab lo Eok.” (Job 42:5) Ilo tõre in me Job ej ba naan kein, emaroñ kar jijet wõt ibwiljin kũbween upaaj ko, emmetaktak ãnbwinnin, im ej eddo wõt bũruon kõn an bũrom̦õj kõn ajri ro nejin remej. Meñe ãindein, ak Jeova ear lukkuun kaalikkar ñan Job bwe ej yokwe e im bwe ebuñbũruon kõn e.​—Job 42:7, 8.

16. Ekkar ñan Aiseia 49:15, 16, ta eo jej aikuj keememeje ñe jej jelm̦ae mãlejjoñ ko?

16 Rainin, armej remaroñ bar ba men ko rej kõmetak kõj im kõm̦m̦an ñan kõj ãinwõt ñe ejjel̦o̦k tokjãd. Remaroñ kajjioñ ko̦kkure etad ak etan doulul in ad im “riab im kwal̦o̦k elõñ kain naan ko renana n̦ae” kõj. (Matu 5:11) Jãn bwebwenato eo an Job, jaar katak bwe el̦ap an Jeova lõke bwe jenaaj tiljek wõt ñane ñe jej jelm̦aik mãlejjoñ ko. Jeova ej yokwe kõj im ejjãmin el̦l̦o̦k jãn ro rej likũt aer kõjatdikdik ilo e. (Riit Aiseia 49:15, 16.) Jab roñjake jabdewõt naanin kõnanaik ko me ri-kõjdat ro an Anij rej kwal̦o̦ki! Juon jeid im jatid em̦m̦aan jãn Turkey etan James, me baam̦le eo an ear iioon mãlejjoñ ko rel̦l̦ap, ej ba: “Kõmar kile bwe ad roñjake naanin riab ko n̦ae armej ro an Anij ej kõm̦m̦an bwe jen ebbweer. Kõn men in, kõmar l̦õmn̦ak wõt kõn kõjatdikdik eo ad kõn Aelõñ eo im kate wõt kõm ilo am jerbal ñan Jeova. Men in ear kõm̦m̦an bwe kõmin lañlõñ wõt.” Ãinwõt Job, jej roñjake Jeova! Naanin riab ko an ri-kõjdat ro ad rejjab ko̦kkure kõjatdikdik eo ad.

KÕJATDIKDIK EO AM̦ ENAAJ JIPAÑ EOK ÑAN KIJENMEJ

Jeova ear kõjeraam̦m̦an Job kõn an kar tiljek. Job im kõrã eo ippãn ear aetok kũtien aerro m̦õn̦õn̦õ kõn jeraam̦m̦an ko jãn Jeova (Lale pãrokõrããp 17) *

17. Ta eo kwõj katak jãn joñak ko an em̦m̦aan im kõrã ro retiljek me Hibru jebta 11 ej kwal̦o̦k kake?

17 Job ej juon iaan ri-karejar ro an Jeova me ear kwal̦o̦k wõt an peran im kajoor ke ear jelm̦ae mãlejjoñ ko rel̦l̦ap. Ilo lõta eo an rijjilõk Paul ñan ri-Hibru ro, elõñ bar ro jet me ear kõnono kõn er im ba bwe rej “ri-kam̦ool . . . ãinwõt juon kõdo̦ el̦ap.” (Hib. 12:1) Rein aolep rar bar iioon mãlejjoñ ko rel̦l̦ap; meñe ãindein, ak rar likũt juon joñak ekanooj em̦m̦an kõn tiljek ilo aer kar karejar ñan Jeova. (Hib. 11:36-40) Ear ke ejjel̦o̦k tokjãn aer kijenmej im kate er jerbal? Ejjab ñan jidik! Meñe rar jab maroñ lo jejjetin kũtien aolep kallim̦ur ko an Anij ilo kar iien aer mour, ak rar wõnm̦aanl̦o̦k wõt im likũt aer kõjatdikdik ilo Jeova. Im kõnke rar tõmak bwe Jeova ear buñbũruon ippãer, rar lõke im tõmak bwe renaaj loe an m̦ool im jejjet kũtien aolep kallim̦ur ko an Jeova. (Hib. 11:4, 5) Joñak kein aer remaroñ kõkajoorl̦o̦k kõn̦aan eo ad ñan wõnm̦aanl̦o̦k wõt im likũt ad kõjatdikdik ilo Jeova.

18. Ta eo kwõj jek ilo bũruom̦ ñan kõm̦m̦ane? (Hibru 11:6)

18 Rainin, jej mour ilo juon lal̦ me ej nanal̦o̦k wõt. (2 Tim. 3:13) Ejjañin jem̦l̦o̦k an Setan mãlejjoñe armej ro an Anij. Meñe elukkuun lõñ mãlejjoñ ak wãween ko reppen jenaaj jelm̦aiki ilo raan ko repãd im̦aan, ak jen jek ilo bũruod ñan kate kõj jerbal ñan Jeova, im lõke bwe “jej likũt ad kõjatdikdik ilo Anij eo emour.” (1 Tim. 4:10) Keememej bwe jem̦l̦o̦k eo me Jeova ear lel̦o̦k ñan Job ej kam̦ool “bwe Jeova elukkuun l̦ap an yokwe im etũriam̦o.” (Jem. 5:11) Jen bareinwõt tiljek wõt ñan Jeova, im lõke bwe enaaj kõjeraam̦m̦an “ro rej kanooj kappukote.”—Riit Hibru 11:6.

AL 150 Pukot Anij ñan Bõk Lo̦mo̦o̦r

^ Ñe jej l̦õmn̦ak kõn juon eo me ear kijenmej ium̦win mãlejjoñ ko rel̦l̦ap, ekkã ad l̦õmn̦ak kõn Job. Ta ko jemaroñ katak jãn wãween ko em̦m̦aan in etiljek ear iiooni? Jej katak bwe Setan ejjab maroñ iuuni kõj ñan el̦l̦o̦k jãn Jeova. Jej bar katak bwe Jeova ejel̦ã kõn aolep wãween ko rej wal̦o̦k ñan kõj. Im ãinwõt an Jeova kar bõktok jem̦l̦o̦kin mãlejjoñ ko Job ear iiooni, ewõr juon iien Enaaj kõm̦m̦an bwe aolep apañ ko jej eñtaan kaki ren jako. El̦aññe jenaaj kaalikkar ilo kõm̦m̦an ko ad bwe el̦ap ad tõmak ilo mel̦el̦e kein rem̦ool, innem jej uwaan ro im rej lukkuun likũt aer kõjatdikdik ilo Jeova.

^ MEL̦EL̦EIN NAAN KO: Naanin Hibru eo kar kõjerbale ñan naan in “kõjatdikdik” ej mel̦el̦ein ñan “kõttar” juon men ilo ad kijoorore. Emaroñ bar mel̦el̦ein ñan lõke ak atartar ioon bar juon armej.​—Sam 25:2, 3; 62:5.

^ Em̦õj ukot jet iaan etan armej ro ilo katak in.

^ KÕMEL̦EL̦E KO KÕN PIJA: Job im kõrã eo ippãn rej iioon jorrããn eo el̦ap ilo an mej aolep ajri ro nejierro.

^ KÕMEL̦EL̦E KO KÕN PIJA: Job ear kijenmej wõt ñan jem̦l̦o̦kin mãlejjoñ ko ear iiooni. E im kõrã eo ippãn rej kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn jeraam̦m̦an ko Jeova ear lil̦o̦k ñan erro kab baam̦le eo aerro.