1. (a) Oityi Siovaa etulaa? (b) Okukevelela ku Siovaa tyihangununatyi? (Tala “Onondaka Mbahangununwa.”)

 SIOVAA makalingila ovipuka oviawa vana vemuhole. Apa katutu makamanako omauvela, nokuliyava, nononkhia. (Ehol. 21:3, 4) Makakuatesako “onondalawa” okuviukisa ohi ino aikala ouye omupe. (Sal. 37:9-11) Meketukuatesako, atukala noupanga omuwa nae, walamba pwou tuna nae hono. Otyipuka otyo matyikehiwa unene! Mahi oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti omilao ovio aviho mavikafwisuapo? Omokonda Siovaa ovipuka aviho apopia, uvilinga umwe. Otyo naina onthwe ‘tukevelelela vala ku Siovaa.’ * (Sal. 27:14) Otyo tutyilinga tyina tukevelela ku Siovaa noumphwa-lundo nehambu okufuiswapo kuomilao viae. — Isa. 55:10, 11.

2. Oityi Siovaa alinga-le?

² Siovaa walekesale okuti ufwisapo omilao viae. Tutalei tyimwe tyityipopia umwe nawa. Momukanda Eholololo, Siovaa walaele okuti mononthiki mbetu, mahonyeka ovanthu vovilongo aviho, nomaanda aeho, nomalaka, avelikuatepo mefendelo liotyotyili. Mononthiki mbuno, ovanthu ovo veiwe okuti “ovanthu ovanyingi-nyingi.” (Ehol. 7:9, 10) Namphila ovanthu ovo vatunda movilongo vielikalaila, tupu vena omati elikalaila, mahi nongotyo velikuatapo umwe tyotyoli. (Sal. 133:1; Suau 10:16) Ovanthu ovo vehole unene ovilinga viokuivisa.  Vetyihole unene tyokupopila aveho vavasa ovipuka oviwa Huku makalingila ovanthu. (Mat. 28:19, 20; Ehol. 14:6, 7; 22:17) Ine no ove uumwe povanthu ovo ovanyingi-nyingi, tyotyili ovipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila, opo no ove uvihole unene.

3. Oityi Satanasi ahanda okulinga?

³ Eliapu lihanda ove uyeke-po okukevelela ku Siovaa. lihanda usoke okuti Huku kesukile-ale no ove, iya kamakafwisapo ovipuka alaa. Ine Satanasi utyivila okutulingisa atuyekepo okukevelela ku Siovaa, kamatulikuatehila vali iya matuyekepo okuumbila Siovaa. Iya ngetyi matulilongesa monthele ei, Satanasi wetyilingile-ale pomuvo wa Sombe, ahande okumulingisa ayekepo okufenda Siovaa.

4. Oityi matulilongesa monthele ei? (Jó 1:9-12)

⁴ Monthele ei matulilongesa omaliva Satanasi aundapele nao opo anyone oukuatyili wa Sombe. (Tanga Jó 1:9-12.) Tupu matutale etyi tulilongesila ku Sombe, iya omokonda yatyi tuesukila okuhinangela okuti Huku utuhole, tupu makafwisa-po omilao viae.

5-6. Ovitateka patyi viauhulukilile Sombe?

⁵ Sombe muene ankho ukahi umwe vala nawa. Ankho una oupanga wapama na Siovaa. Vomeumbo liae muene ankho vekahi umwe vala nawa, tupu ankho una tyae. (Jó 1:1-5) Mahi monthiki ike vala, epese alimulaukila. Tete, onongombe mbae ambuho ambuvakwa. (Jó 1:13-17) Tupu ovana vae avankhi vala monthiki ike. Otyipuka otyo tyemuihamene unene. Ovohe veihamenwa unene tyina omona wavo amanyimi. Pahe sokavo oñgeni Sombe nomukai wae vakalele etyi veiva okuti ovana vavo aveho vena ekwi vankhia. Pahe tuanoñgonoka umwe nawa omokonda yatyi Sombe atandulilile ovikutu viae atokela pohi. — Jó 1:18-20.

⁶ Konyima, Satanasi aliyumbu Sombe ouvela umwe omuvi. (Jó 2:6-8; 7:5) Potyilongo Sombe ankho akala, ovanthu ankho vemulinga onthilo. Ankho veya umwe meumbo liae, opo evepakailemo. (Jó 31:18) Mahi konyima, avahimbika okumuhondovoka. Ava ankho elikuai navo, nomapanga ae, naava ankho memuundapela, avehemuhande vali. — Jó 19:13, 14, 16.

7. (a) Sombe ankho usoka okuti ovitateka viae viatuka-pi, mahi oityi ahalingile? (b) Oñgeni Omukilisitau apondola okulambela movitateka ngevi vimonekela polutalatu?

⁷ Satanasi ankho uhanda Sombe asoke okuti ukahi nokumona ononkhumbi mokonda Siovaa kemuhole. Mongeleka, Satanasi waipaele ovana va Sombe ankho vekahi nokulia nomphepo imwe onene. (Jó 1:18, 19) Tupu Satanasi waipaele ovipako vya Sombe novanthita vae notupia tumwe otunene. (Jó 1:16) Mokonda omphepo notupia ankho viatunda keulu, pahe Sombe asoko okuti Siovaa oe walinga ngotyo. Mokonda yotyo, Sombe pahe asoko okuti walinga otyipuka tyimwe Siovaa ahahandele. Mahi nongotyo, Sombe ahapopi omapita Huku. Sombe ankho utyii okuti ovipuka aviho enavio, wevipewa na Siovaa. Mahi wasokele okuti ine Siovaa wemuavela ovipuka oviwa evitavela, opo novivi viatyo ankho una okuvetala. Sombe apopi okuti: “Enyina lya Siovaa litualeko okuhilivikwa.” (Jó 1:20, 21; 2:10) Atee apa, tuanoñgonoka okuti Sombe walambelele movitateka ovinene. Mahi Satanasi kahaoyelele vala opo.

8. Oityi vali Satanasi alingile Sombe?

⁸ Satanasi waundapele vali neliva ekuavo  opo alole Sombe. Ovanthu vetatu ankho veliti omapanga a Sombe, avahimbika okumupopila ovipuka viemusoyesile unene. Ovanthu ovo avapopila Sombe okuti ukahi tupu nokumona ononkhumbi, omokonda una ovipuka ovinyingi ovivi alinga-linga. (Jó 22:5-9) Avemupopila okuti namphila ehena etyi alinga otyivi, mahi etyi ena nokulinga opo ahambukiswe Huku, ononkhono-mphwila. (Jó 4:18; 22:2, 3; 25:4) Ankho vahanda Sombe asoke okuti Huku kemuhole, kesukile nae iya okufenda Huku otyipuka tyehena esilivilo. Ovipuka vemupopilile, Sombe asoko umwe okuti ovitateka viae mokutala kamavipu-ale.

9. Oityi tyakuatesileko Sombe etyivili okulikuatehila?

⁹ Nkhele soka kuetyi: Sombe upumphi metwe, tyeihamenwa unene. (Jó 2:8) Omapanga ae vemutalamena iya vekahi nokumupopila ovipuka vimusoyesa. Sombe watokota omutwe okusoka kononkhia mbovana vae. Po tete, Sombe ahapopi natyike. (Jó 2:13–3:1) Ine omapanga a Sombe ankho vekahi nokusoka okuti Sombe wati tupu filuu, omokonda uhanda okuyekapo Siovaa, opo ankho kavasokele nawa. Mokutala Sombe wayelulile omutwe wae, atale umwe momapanga ae evepopila okuti: “Oukuatyili wange himeuyekepo-ale atee ame ndyinkhia.” (Jó 27:5) Oityi tyakuatesileko Sombe okukola omutima namphila ankho ekahi nokulambela movitateka? Namphila Sombe ankho ekahi nokumona ononkhumbi, mahi ankho utyii okuti Huku yae woluembia, memukuatesako. Tupu ankho utyii okuti nankho ankhia, Siovaa mekemukondolela vali omuenyo. — Jó 14:13-15.

10. Etyi tyaendele na Sombe, tyitulongesa-tyi?

¹⁰ Etyi tyaendele na Sombe, tyitulongesa okuti Satanasi ketukuluminya opo tuyekepo  Siovaa, iya Siovaa weete ovitateka aviho tunavio. Etyi tyaendele na Sombe, tupu tyitukuatesako okunoñgonoka vali ovipuka ovikuavo. Tala ovipuka ovikuavo tupondola okulilongesila ku Sombe.

11. Ine apeho tuyumba onthumbi mu Siovaa, oityi matyitundilila-ko? (Tiaku 4:7)

¹¹ Etyi tyaendele na Sombe, tyitulongesa okuti ine apeho tuyumba onthumbi mu Siovaa atukoleleya movitateka vietu, matutyivili okufinda Satanasi. Ouwa patyi mautundilila-ko? Ovihonekwa vitupopila okuti Eliapu malituende nkholo. — Tanga Tiaku 4:7.

12. Okuti ovanthu vokuankhia mavakatutiliswa, oñgeni tyapamekele Sombe movitateka viae?

¹² Onthwe tuna onthumbi yokuti vokuankhia mavakondolwa vali komuenyo. Ngetyi tuelilongesa-le monthele yokualamba, Satanasi ukuatelela mowoma tuna nononkhia opo etuyapule ku Siovaa. Satanasi wapopile okuti Sombe upondola okulinga atyiho, atee umwe okuyekapo Siovaa, opo ahankhie. Otyipuka otyo Satanasi apopia omatutu. Namphila Sombe ankho etyii okuti upondola okunkhia, mahi kayekelepo okuumbila Siovaa. Ankho uyumba umwe onthumbi mu Siovaa, iya ankho utyii okuti memukuatesako okukoleleya. Sombe ankho utyii okuti upondola okunkhia, mahi komutwe wandyila makakondolwa vali komuenyo. Ngokuti Sombe ankho una eyumba-nthumbi metutilo. Ine nonthwe tukala nonthumbi ngoyo, ononkhia kamambutulingisisa atuyekepo okuumbila Siovaa.

13. Oityi tulilongesila kuetyi Satanasi alingile Sombe?

¹³ Tuna okutala nawa omaliva Satanasi ayondyele nao Sombe, mokonda oo ekahi nokutuyondya nao mononthiki mbuno. Nkhele tala etyi Satanasi atendeleyile Sombe. Wati: “Omunthu [iya ankho kekahi vala nokupopia Sombe] uyekapo etyi enatyo, opo ahupe.” (Jó 2:4, 5) Satanasi wapopia okuti onthwe katuhole-ale Huku. Iya ine tuliale movitateka, matumuyeke-po, opo tuahankhie. Satanasi tupu wapopia okuti Huku ketuhole, iya kesukile netyi tulinga opo tumuhambukiswe. Mokonda tutyii okuti Satanasi uhanda okutuyondya, onthwe katutavela omatutu ae.

14. Ovitateka vituavela omphitilo yokulinga-tyi? Ava ongeleka.

¹⁴ Ovitateka vituavela omphitilo yokulinoñgonoka oñgeni onthwe tukahi. Ovitateka Sombe akalele navio, viemukuatesileko okuimbuka oviponyo viae nokuviviukisa. Mongeleka, welilongesile okuti wesukisa okulikondola koututu. (Jó 42:3) Nonthwe tupondola okulinoñgonoka oñgeni tukahi tyina tuna ovitateka. Omukuatate umwe utiwa o Nikolay * wapakelwe mokaleya namphila ankho avela, wapopia okuti: “Ngetyi okupolwa osapa tyina tuavela tyitukuatesako okulinoñgonoka oñgeni tukahi, okuapakwa mokaleya tyankhuatesako okulinoñgonoka ongeni ame muene natuwa.” Tuesukisa okuimbuka apa tuahapamene atuliviukisa.

15. Olie tuna okutehelela, iya omokonda yatyi?

¹⁵ Onthwe tutehela ku Siovaa, katuhande okutehela konondyale. Sombe watehelele nawa etyi Siovaa ankho ekahi nokupopia nae. Siovaa akuatesako Sombe, emupopila okuti: ‘Okuti ove wii apa patunda ononkhono mbange? Ndyiete ovitateka aviho unavio. Naina ove usoka okuti ame hesukile noove?’ Sombe elipake koututu iya apandula Siovaa. Pahe Sombe apopi okuti: “Ankho ndyihole vala okukuiva, mahi pahe ndyikueete umwe nomaiho ange.” (Jó 42:5) Etyi Sombe apopia onondaka ombo ankho upumphi  metwe, olutu luae lueyula movipute, iya weihamenwa unene mokonda yononkhia mbovana vae. Mahi nongotyo, Siovaa walekesa okuti umuhole tupu kemuyekele-po. — Jó 42:7, 8.

16. Ngetyi tyipopia Isaías 49:15, 16, oityi tuahapondola okulimbwa tyina tuna ovitateka?

¹⁶ Mononthiki mbuno, ovanthu ovanyingi vetupopia omapita, iya vetutala ngatyina tuahasilivila. Vahanda okutunyona, tupu vahanda okunyona eongano lietu, ‘mokututendeleya ovipuka aviho ovivi.’ (Mat. 5:11) Ku Sombe tulilongesilako okuti Siovaa una onthumbi yokuti matutualako okukala ovakuatyili kwe tyina tumoneswa ononkhumbi. Siovaa utuhole unene iya utupu ononthiki mayekepo vala vakevelela kwe. (Tanga Isaías 49:15, 16.) Wehetavele komatutu tupopilwa nonondyale mba Huku. Omukuatate umwe utiwa o James, ukala ko Turquia, ove novomeumbo liae ankho vapopiwa omapita. Wapopia okuti: “Atuimbuka okuti okutehelela ovipuka ovivi ovanthu va Huku vapopiwa, ankho tyipondola vala okutusoyesa. Ngotyo, onthwe atutale vali vala kwevi Ouhamba wa Huku maukalinga, nokuundapa unene movilinga vya Siovaa. Etyi tualinga umwe ngotyo, atuahasoyo.” Ngetyi ankho tyilinga Sombe, onthwe tutehela ku Siovaa. Ovipuka ovivi onondyale mbetu vetupopila kavitupolo ehambu.

17. Oityi tulilongesila kovanthu vali ovakuatyili, vapopiwa momukanda Ova Hebeleu okapitulu 11?

¹⁷ Sombe o umwe vala povaumbili va Siovaa  velikuatehilile etyi ankho vena ovitateka. Momukanda ahonekelele ova Hebeleu, omu apositolu Paulu wapopiamo vamwe iya eveti okuti “ekaka enene lionombangi.” (Heb. 12:1) Ovanthu ovo aveho vali novitateka ovinyingi, mahi nongotyo vatuaileko okukala ovakuatyili ku Siovaa. (Heb. 11:36-40) Okuti etyi velikuatehilile, valingile vala ononkhono-mphwila? Namphila momuvo ankho vena omuenyo kavamuene omilao aviho vya Huku vifwisuapo, mahi nongotyo kavayekelepo okukevela ku Siovaa. Iya mokonda ankho vetyii umwe okuti vapandwa na Siovaa, ankho vena onthumbi yokuti mavelimonenako tyina omilao vya Siovaa vilifilapo. (Heb. 11:4, 5) Etyi valingile tyitupameka iya tyituavela ondundo yokukevelela vala ku Siovaa.

18. Oityi ove wakoya okulinga? (Ova Hebeleu 11:6)

¹⁸ Hono onthwe tuvasiwa mouye weyula ovivi. (2 Tim. 3:13) Satanasi etyi tyokulola ovanthu va Huku ketyiyekepo-ale. Namphila matukala novitateka ovinyingi, mahi nongotyo onthwe tuakoya umwe okuundapela Siovaa tyityii okuti “tuna ekevelelo lietu mu Huku womuenyo.” (1 Tim. 4:10) Wahalimbueko okuti etyi Huku ayambele Sombe tyilekesa okuti “Siovaa una oluembia olunene nokankhenda.” (Tia. 5:11) Ngetyi tyalingile Sombe, onthwe tuahanda okukala ovakuatyili ku Siovaa mokonda tutyii okuti “uyamba vana valinga ononkhono mbokumuovola.” — Tanga Ova Hebeleu 11:6.