Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 27

“Hope lo Jehovah”

“Hope lo Jehovah”

“Hope lo Jehovah. No fraet and strong lo heart.”​—PS. 27:14, NWT.

SONG 128 No Givap Go Kasem End

ARTICLE BAE STORYIM *

1. (a) Wanem hope nao Jehovah givim lo iumi? (b) Wat nao hem minim for “hope lo Jehovah”? (Lukim “Mining blo Wanfala Toktok.”)

 JEHOVAH givim nambawan hope for evriwan wea lovem hem. Klosap nao bae hem finisim sik and dae, and iumi bae no sorre moa. (Rev. 21:3, 4) Hem bae helpem olketa wea “hambol” and wea hope lo hem for mekem earth kamap paradaes. (Sams 37:9-11) And lo datfala taem, iumi bae fit for fren gud go moa witim Jehovah. Datwan hem barava nambawan hope! Iumi sure God bae duim wanem hem promisim, bikos hem evritaem duim wanem hem talem. So iumi garem gud reason for “hope lo Jehovah.” * (Ps. 27:14, NWT) Iumi showimaot iumi hope lo Jehovah taem iumi gohed hapi and patient for weitim God for mekem olketa promis blo hem kamap tru.—Aesaea 55:10, 11.

2. Wat nao Jehovah duim finis?

2 Jehovah pruvim finis hem bae duim wanem hem promisim. Tingim disfala example. Lo Bible buk Revelation, Jehovah sei lo taem blo iumi hem bae hipimap pipol from evri kantri, tribe, pipol, and languis, and olketa bae wan mind for worshipim hem. Bible kolem olketa hia wanfala “big crowd.” (Rev. 7:9, 10) Insaed disfala grup hem garem olketa man, woman, and olketa pikinini wea story lo olketa difren languis and kam from evriwea lo world, and olketa wan mind for worshipim God. (Sams 133:1; John 10:16) Olketa hia barava busy lo preaching waka. Olketa laekem tumas for storyim hope blo olketa for wanfala niu world lo eniwan wea willing for lisin. (Matt. 28:19, 20; Rev. 14:6, 7; 22:17) Sapos iu insaed lo datfala big crowd, datfala hope bae hem spesol tumas lo iu.

3. Wat nao goal blo Satan?

3 Satan no laekem iumi for garem hope. Goal blo Satan hem for mekem iumi tingse Jehovah no lovem iumi and bae hem no keepim olketa promis blo hem. Sapos iumi no garem hope bae iumi wikdaon, and tu, maet iumi stop for worshipim Jehovah. Bae iumi storyim hao Satan trae for mekem Job for lus hope and for stop for worshipim Jehovah.

4. Wat nao bae iumi storyim lo disfala article? (Job 1:9-12)

4 Lo disfala article, bae iumi storyim wanem Satan duim for trae mekem Job for no gohed faithful lo Jehovah. (Readim Job 1:9-12.) Bae iumi storyim tu wanem iumi savve lanem from example blo Job, and why iumi need for trustim hao God hem lovem iumi and bae duim wanem hem promisim.

SATAN TRAE FOR MEKEM JOB LUS HOPE

5-6. Insaed lelebet taem nomoa, wat nao happen lo Job?

5 Job hem garem gudfala laef. Hem fren gud witim Jehovah, garem bigfala famili wea stap gud tugeta, and hem wanfala rich man. (Job 1:1-5) Bat insaed wanfala day nomoa, Job lusim klosap evri samting wea hem garem. Firstaem, hem lusim evri animal blo hem. (Job 1:13-17) Then, evri pikinini wea hem lovem olketa dae. Tingim feeling blo Job and waef blo hem. Nomata wanfala pikinini lo famili hem dae, parents savve sorre tumas. So taem Job and waef faendaot tenfala pikinini evriwan dae from haos hem foldaon antap lo olketa, tufala mas barava seke and sorre fogud. Dastawe, Job brekem kaleko blo hem, and hem foldaon lo graon and krae!​—Job 1:18-20.

6 Next samting, Satan mekem full body blo Job for boela. Datwan mekem pipol for chikim hem. (Job 2:6-8; 7:5) Firstaem, pipol lo community barava respectim hem and savve kam lo hem for kasem advaes. (Job 31:18) Bat bihaen hem sik, pipol no laek for kam klosap lo hem. Olketa brata blo hem, olketa fren, and olketa wakaman tu les lo hem!​—Job 19:13, 14, 16.

Staka brata and sista feisim semkaen hard samting olsem Job (Lukim paragraf 7) *

7. (a) Job tingse hu nao mekem hem for safa, bat wat nao hem duim? (b) Wanem hard taem nao maet iumi feisim wea olsem samting wea happen lo piksa?

7 Satan laekem Job for tingse Jehovah nao mekem hem for safa bikos hem kros lo hem. For example, Satan iusim strong wind for mekem datfala haos wea tenfala pikinini blo Job kaikai insaed for foldaon antap lo olketa. (Job 1:18, 19) And tu, Satan mekem fire for kam daon from heven for killim dae olketa animal blo hem and olketa wakaman blo hem tu. (Job 1:16) Olketa samting hia no normal, so Job tingse Jehovah nao mekem datwan for happen, and Job tingse hem duim samting wea mekem Jehovah for no hapi lo hem. Nomata olsem, Job no talem eni nogud samting abaotem Jehovah. Job tingim hao for staka year finis Jehovah duim staka gud samting for hem. So hem tingim tu, sapos hem savve acceptim olketa gud samting from Jehovah, hem shud acceptim tu olketa nogud samting. So hem sei: “Mi preisim nem blong [Jehovah].” (Job 1:20, 21; 2:10) Nomata hem lusim olketa animal and olketa pikinini, and hem kasem big sik, hem gohed for faithful. Bat Satan no givap for spoelem hem.

8. Wat moa nara samting wea Satan duim for spoelem Job?

8 Satan traem nara samting moa for spoelem Job. Satan iusim thrifala wea act olsem fren blo Job for mekem Job feel iusles. Thrifala hia sei Job hem safa bikos hem duim staka rong samting. (Job 22:5-9) Olketa talem Job tu hao nomata hem trae for duim olketa gud samting, God bae nating hapi lo datwan. (Job 4:18; 22:2, 3; 25:4) Olketa laek for mekem Job for tingse God no lovem hem, God bae no lukaftarem hem, and hem weistim taem nomoa for worshipim Jehovah. Toktok blo olketa fit for mekem Job for lus hope.

9. Wat nao helpem Job for gohed faithful?

9 Tingim diswan. Job hem sidaon lo asis and body blo hem pain tumas. (Job 2:8) Thrifala false fren hia talem Job hem wanfala nogud man and evri samting hem duim hem iusles nomoa. Olketa hard taem wea kasem Job hem barava tumas nao, and hem sorre tumas for olketa pikinini blo hem wea dae. Firstaem, Job stap kwaet nomoa. (Job 2:13–3:1) Bat sapos olketa man hia tingse Job bae lusim Jehovah from Job no talem eni samting, olketa rong. Maet Job luk stret lo feis blo olketa false fren hia taem hem sei: “Go kasem taem mi dae mi bae gohed faithful!” (Job 27:5, NWT) Wat nao helpem Job for gohed faithful? Nomata taem hem barava discourage from hem safa tumas, hem no lus hope hao gogo God bae finisim olketa nogud samting wea kasem hem. Hem savve nomata hem dae, Jehovah bae mekem hem laef bak.​—Job 14:13-15.

HAO NAO IUMI SAVVE FOLLOWIM EXAMPLE BLO JOB?

10. Wat nao story blo Job helpem iumi for luksavve lo hem?

10 Story blo Job helpem iumi for luksavve hao Satan no savve forcem iumi for lusim Jehovah, and Jehovah savve lo evri samting wea happen lo iumi. Story blo Job savve teachim iumi tu lo wanem iumi need for duim for gohed faithful. Distaem bae iumi storyim hao iumi savve followim example blo Job.

11. Sapos iumi gohed trustim Jehovah, wat nao iumi savve sure lo hem? (James 4:7)

11 Wanem Job duim showimaot sapos iumi gohed trustim Jehovah, iumi savve gohed faithful nomata Satan againstim iumi. And from datwan, Bible sei Satan bae ranawe from iumi.​—Readim James 4:7.

12. Hao nao datfala resurrection hope strongim Job?

12 Iumi lanem from example blo Job hao iumi need for garem strongfala faith lo resurrection hope. Olsem iumi storyim lo last article, sapos iumi fraetem dae Satan savve iusim datwan for mekem iumi duim wanem Jehovah no hapi lo hem. Satan sei Job bae duim eni samting for sevem laef blo hem, nomata for lusim Jehovah tu. Bat Satan hem rong. Nomata taem Job tingse bae hem dae, hem gohed faithful lo Jehovah. Job no laek givap bikos hem sure Jehovah lovem hem, and hem garem strongfala hope hao gogo Jehovah bae stretem evri nogud samting. And tu, Job hem sure sapos hem dae Jehovah bae resurrectim hem lo future. Job garem strongfala faith lo resurrection hope. Sapos iumi garem strongfala faith olsem Job, bae iumi gohed faithful nomata iumi feisim dae.

13. Why nao iumi shud ting raonem olketa samting wea Satan iusim for trae spoelem iumi?

13 Hem gud for ting raonem olketa samting wea Satan iusim for trae spoelem Job bikos hem iusim olketa sem samting for trae spoelem iumi distaem. Tingim hao Satan sei: “Man [no Job nomoa] save lusim evrisamting blong hem fo mekem hem seleva i laef.” (Job 2:4, 5) So hem olsem Satan sei iumi no lovem Jehovah and bae iumi lusim hem for sevem laef blo iumi. And hem olsem Satan sei tu God no lovem iumi and nomata iumi waka hard for mekem hem hapi, bae God no tinghae lo datwan. From iumi luksavve lo wanem Satan trae for duim, bae iumi no letem hem for spoelem iumi.

14. Wat nao olketa hard taem savve showimaot abaotem iumi? Storyim example.

14 Hem gud for tingim hao taem iumi kasem olketa hard taem hem chance for lukluk gud lo olketa wei blo iumiseleva. Taem Job kasem olketa hard samting datwan helpem hem for luksavve hem need for kamap gud lo samfala wei blo hem. For example, hem luksavve hem need for hambol. (Job 42:3) Taem olketa putim wanfala brata wea nem blo hem Nikolay * lo prison nomata hem garem samfala serious health problem, hem sei: “Prison hem olsem wanfala X-ray machine bikos lo there mi lukim klia samfala wei blo mi wea mi need for waka lo hem.” Taem iumi luksavve lo olketa wik point blo iumi, iumi savve waka hard for stretem olketa.

15. Hu nao iumi shud lisin lo hem, and why nao olsem?

15 Hem gud for tingim tu hao iumi need for lisin lo Jehovah, no lo olketa enemy blo iumi. Taem Jehovah story lo Job, Job lisin gud lo hem. God helpem Job for luksavve hao hem garem bigfala paoa, hem lukim evri samting wea happen lo Job, and hem bae lukaftarem Job. Job barava tinghae lo bigfala love wea Jehovah garem for hem and sei: “Lastaem, mi herem nomoa wanem pipol i talem abaotem yu, bat distaem, mi lukim yu nao long ae blong mi seleva.” (Job 42:5) Taem Job talem toktok hia, luk olsem hem still sidaon lo asis, body blo hem full ap lo soa, and hem gohed sorre for olketa pikinini blo hem wea dae. Nomata olsem, wanem Jehovah duim mekem Job for sure Jehovah lovem hem and hapi lo hem.​—Job 42:7, 8.

16. Olsem Aesaea 49:15, 16 storyim, wanem nao iumi shud tingim taem iumi feisim eni hard taem?

16 Distaem tu maet pipol tok spoelem iumi and treatim iumi nogud. Olketa maet “talem enikaen nogud samting” abaotem iumi for mekem pipol ting daonem iumi or organization blo Jehovah. (Matt. 5:11) Iumi lanem from story blo Job hao Jehovah hem sure iumi bae gohed faithful nomata iumi kasem olketa hard taem. Jehovah lovem iumi and bae hem no lusim olketa wea hope lo hem. (Readim Aesaea 49:15, 16.) So no lisin lo eni samting wea olketa enemy blo God talem for spoelem iumi! James, wanfala brata lo Turkey wea famili blo hem kasem staka hard taem sei: “Mifala luksavve for lisin lo olketa laea toktok abaotem pipol blo God bae mekem mifala discourage. So mifala gohed tingim hope blo mifala lo Kingdom, and gohed strong lo waka blo Jehovah. From mifala duim olsem, mifala gohed hapi.” Olsem Job, iumi need for lisin lo Jehovah, and no letem olketa laea blo olketa enemy for spoelem hope blo iumi.

HOPE BLO IUMI BAE STRONGIM IUMI FOR NO GIVAP

Jehovah blessim Job from hem gohed faithful. Hem and waef blo hem kasem staka blessing from Jehovah (Lukim paragraf 17) *

17. Wat nao iumi savve lanem from example blo olketa faithful man and woman wea Hebrew chapter 11 storyim?

17 Job hem wanfala nomoa lo olketa wea faithful lo Jehovah and no givap taem hem kasem olketa hard taem. Lo leta blo Paul for olketa Hebrew Christian, hem storyim “bigfala sekson bilong olketa witness” wea gohed faithful. (Heb. 12:1) Evriwan hia kasem olketa hard taem, bat olketa gohed faithful lo Jehovah. (Heb. 11:36-40) Waswe, olketa hard waka nating nomoa? Nomoa! Nomata taem olketa laef olketa no lukim hao evri promis blo God kamap tru, olketa gohed hope lo Jehovah. And from olketa sure Jehovah hapi lo olketa, olketa savve sure hao lo future bae olketa lukim olketa promis hia kamap tru. (Heb. 11:4, 5) Example blo olketa savve strongim iumi for gohed hope lo Jehovah.

18. Wat nao iumi laek for gohed duim? (Hebrew 11:6)

18 Iumi stap lo world wea evri samting hem gohed for kamap worse. (2 Tim. 3:13) Satan hem no givap for trae for spoelem pipol blo God. Nomata maet iumi feisim samfala hard taem lo future, iumi laek for gohed waka hard for Jehovah from iumi sure “iumi hope long God wea laef.” (1 Tim. 4:10) Tingim, wanem God duim for Job showimaot “Jehovah hem lovem [iumi] and hem showimaot mercy long [iumi].” (Jas. 5:11) Iumi tu laek for gohed faithful lo Jehovah from iumi sure hem bae blessim “olketa wea barava lukaotem hem.”​—Readim Hebrew 11:6.

SONG 150 Lukaotem God for Sevem Iu

^ Taem iumi tingim samwan wea kasem olketa barava hard taem, maet iumi tingim Job. Wat nao iumi savve lanem from example blo datfala faithful man? Iumi lanem hao Satan no savve forcem iumi for lusim Jehovah. Iumi lanem hao Jehovah hem savve lo evri samting wea happen lo iumi. And iumi lanem tu hao Jehovah bae finisim evri nogud samting wea mekem iumi for safa, olsem Hem duim for Job. Sapos iumi duim olketa samting wea showimaot iumi bilivim thrifala samting hia, datwan pruvim iumi wanfala lo staka pipol wea “hope lo Jehovah.”

^ MINING BLO WANFALA TOKTOK: Lo Hebrew languis disfala toktok “hope” hem minim for “weit for” samting and luk forward for hem. Hem savve minim tu for trustim or depend lo samwan.—Sams 25:2, 3; 62:5.

^ Mifala changem samfala nem.

^ PIKSA: Hard taem wea Job and waef blo hem kasem nao, evri pikinini blo tufala dae.

^ PIKSA: Job gohed faithful lo olketa hard taem wea kasem hem. Hem and waef tingim hao Jehovah blessim tufala and famili blo tufala.