Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 27

“ʻAmanaki kia Sihova”

“ʻAmanaki kia Sihova”

“ʻAmanaki kia Sihova; loto-toʻa pea ke mālohi ho lotó.”​—SAAME 27:14.

HIVA 128 Kātaki ki he Ngataʻangá

ʻI HE KUPÚ NI *

1. (a) Ko e hā ʻa e ʻamanaki kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú? (e) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻamanaki kia Sihova”? (Sio ki he “Lea mo Hono ʻUhinga.”)

 KUO ʻomai ʻe Sihova ha ʻamanaki fakaʻofoʻofa ki he faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kiate iá. ʻOku vavé ni ke ne fakangata ʻa e mahamahakí, mamahí mo e maté. (Fkh. 21:3, 4) Te ne tokoniʻi ʻa e “anga-vaivaí” ʻa ia ʻoku nau ʻamanaki kiate ia ke ne liliu ʻa e māmaní ko ha palataisi. (Saame 37:9-11) Pea te ne ʻai ke tau malava tāutaha ʻo maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo ia ʻa ia ʻe toe fakaofo ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau maʻu he taimi ní. He ʻamanaki fakaofo ē ko ia! Ka ko e hā ʻa e makatuʻunga ki heʻetau tui ʻe fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻOku ʻikai ʻaupito ke taʻefakahoko ʻe Sihova ha talaʻofa. ʻOku tau maʻu ai ha ʻuhinga lelei ke “ʻamanaki kia Sihova.” * (Saame 27:14) ʻOku tau fakahāhā eni ʻaki ʻetau tatali anga-kātaki mo fiefia ki hotau ʻOtuá ke ne fakakakato ʻene taumuʻá.​—ʻAi. 55:10, 11.

2. Ko e hā kuo ʻosi fakahoko ʻe Sihová?

2 Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene fai maʻu pē ki heʻene ngaahi talaʻofá. Fakakaukau ki ha fakatātā tuʻu-ki-muʻa. ʻI he tohi ʻa Fakahaá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻi hotau taimí, te ne fakatahatahaʻi ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi lea, pea te ne fakafāʻūtahaʻi kinautolu ʻi he lotu maʻá. ʻI he ʻahó ni ko e kulupu fakaofo ko iá ʻoku ui ko e “fuʻu kakai lahi.” (Fkh. 7:9, 10) Neongo ko e kulupu ko ení ʻoku kau ki ai ʻa e kakai tangata, kakai fefine pea mo e fānau mei he ngaahi matakali, lea mo e puipuituʻa kehekehe, ʻoku nau faʻu ha fetokouaʻaki fakamāmanilahi fāʻūtaha mo melino. (Saame 133:1; Sione 10:16) Ko e faʻahinga ʻi he fuʻu kakai lahí ʻoku nau toe hoko ko e kau malanga faivelenga. ʻOku nau mateuteu maʻu pē ke vahevahe ʻenau ʻamanaki ki ha māmani lelei angé ki ha taha pē ʻe fiefanongo. (Māt. 28:19, 20; Fkh. 14:6, 7; 22:17) Kapau ʻokú ke kau ʻi he fuʻu kakai lahí, ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa lelei ange ʻi he kahaʻú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kiate koe.

3. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sētané?

3 Ko e Tēvoló ʻokú ne loto ke kaihaʻasia meiate koe hoʻo ʻamanakí. Ko ʻene taumuʻá ke ʻai koe ke ke tui ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo koe pea heʻikai te ne fai ki heʻene talaʻofá. Kapau ʻe lavameʻa ʻa Sētane ʻi hono kaihaʻasia ʻetau ʻamanakí, te tau loto-siʻi pea ʻe aʻu nai ʻo tuku ʻetau tauhi kia Sihová. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, naʻe feinga ʻa e Tēvoló ke kaihaʻasia ʻa e ʻamanaki ʻa Siopé pea ʻai ia ke tuku ʻene tauhi kia Sihová.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? (Siope 1:9-12)

4 ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakamālohiʻi ʻa Siope ke tuku ange ʻene anga-tonú. (Lau ʻa e Siope 1:9-12.) Te tau toe lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé pea mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau manatuʻi ʻoku ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu pea te ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá.

FEINGA ʻA SĒTANE KE ʻAI KE SIVA ʻA E ʻAMANAKI ʻA SIOPÉ

5-6. Ko e hā naʻe hoko kia Siope ʻi ha vahaʻa taimi nounou?

5 Naʻe lelei ʻaupito ʻa e moʻui ʻa Siopé. Naʻá ne kaumeʻa vāofi mo Sihova. Naʻá ne maʻu ha fāmili tokolahi mo fāʻūtaha, pea naʻá ne koloaʻia ʻaupito. (Siope 1:1-5) Ka ʻi he ʻaho pē taha, naʻe meimei mole ʻa e meʻa kotoa ʻa Siopé. ʻUluakí, naʻe mole ʻene koloá. (Siope 1:13-17) Pea naʻe mate kotoa ʻene fānau ʻofeiná. Kiʻi fakakaukau atu angé ki he fakatamaki naʻe hokó. Ko e ngaahi mātuʻá ʻoku nau loto-mamahi lahi ʻi he mate ha taha ʻo ʻenau fānaú. Ko ia sioloto atu ki he ʻohovale, mamahi mo e siva ʻa e ʻamanaki ʻa Siope mo hono uaifí ʻi heʻena ʻiloʻi ko e kotoa ʻena fānau ʻe toko hongofulú kuo nau mate ʻi he matangí. Tāneʻineʻi ke hae ʻe Siope hono valá ʻi he mamahi peá ne tō hifo ki he kelekelé!​—Siope 1:18-20.

6 Naʻe hoko atu leva ʻa e ʻoho ʻa Sētané ki he moʻui lelei ʻa Siopé pea tuku hifo mo hono ngeiá. (Siope 2:6-8; 7:5) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻa Siope ʻi hono koló. Ko e kakaí naʻa nau haʻu kiate ia ki ha tataki. (Siope 31:18) ʻI he taimi ko ení naʻa nau fakaʻehiʻehi meiate ia. Naʻe liʻekina ia, ʻo talitekeʻi ia ʻe hono fanga tokouá, ngaahi kaungāmeʻa ofí, pea naʻa mo ʻene kau sevānití tonu!​—Siope 19:13, 14, 16.

Ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻi onopooni ʻe lava ke nau mahinoʻi ʻa e mamahi ʻa Siopé (Sio ki he palakalafi 7) *

7. (a) Ko e hā naʻe tui ʻa Siope ko e ʻuhinga ia ʻene faingataʻaʻiá, ka ko e hā naʻá ne fakafisi ke faí? (e) ʻE anga-fēfē nai ha fehangahangai ha Kalisitiane mo ha ʻahiʻahi meimei tatau mo ia ʻoku hā ʻi he fakatātaá?

7 Naʻe loto ʻa Sētane ke tui ʻa Siope naʻá ne faingataʻaʻiá koeʻuhi naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ha matangi mālohi ke holoki ʻa e fale naʻe lolotonga ʻi ai ʻa e fānau ʻe toko hongofulu ʻa Siopé ʻo kai fakataha. (Siope 1:18, 19) Naʻá ne toe ʻai ke tō hifo ha afi mei hēvani ʻo ne fakaʻauha ʻa e fanga sipi ʻa Siopé pea pehē foki ki he kau sevāniti naʻa nau tokangaʻi iá. (Siope 1:16) Ko e matangí mo e afí ʻoku hā mahino naʻe haʻu mei ha matavai anga-kehe; ko ia ai, naʻe fakamulituku ʻa Siope kuo pau pē ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Matavai ko iá. Pea ko hono olá, naʻe tui ʻa Siope mahalo naʻá ne fai ha meʻa ʻo fakalotomamahiʻi ai ʻa Sihova. Neongo ia, naʻe fakafisi ʻa Siope ke laukovi ki heʻene Tamai fakahēvaní. Naʻe fakahaaʻi ʻe Siope ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi meia Sihova. Ko ia ai naʻá ne fakaʻuhinga kapau naʻá ne fiefia ke tali ʻa e leleí, ʻoku totonu foki ke ne loto-lelei ke tali ʻa e koví. Ko ia naʻá ne pehē: “Tuku ke fakahīkihikiʻi ai pē ʻa e huafa ʻo Sihová.” (Siope 1:20, 21; 2:10) ʻI he aʻu ki he tuʻunga ko iá, naʻe fekuki ʻa Siope mo e ngaahi pole fakapaʻanga, fakaeongo mo e fakaesino. Ka naʻe teʻeki pē ke ʻosi hono ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sētané.

8. Ko e hā ʻa e founga hono hoko naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane kia Siopé?

8 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ha toe founga ʻe taha; naʻá ne fakaʻaiʻai ha kaungāmeʻa loi ʻe toko tolu ke nau ʻai ʻa Siope ke ne ongoʻi taʻeʻaonga. Naʻe taukaveʻi ʻe he kau tangata ko ení ko e faingataʻaʻia ʻa Siopé naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻá ne halaia ʻi he ngaahi faihala kehekehe. (Siope 22:5-9) Naʻa nau feinga foki ke fakatuipauʻi ia neongo kapau naʻe ʻikai ko ha tokotaha faikovi ia, ko ha feinga pē naʻá ne fai ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai hano mahuʻinga ʻe taha. (Siope 4:18; 22:2, 3; 25:4) Ko hono moʻoní, naʻa nau feinga ke ʻai ʻa Siope ke fakakaukau naʻe ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate ia, heʻikai ke Ne tokangaʻi ia, pea naʻe ʻikai hano mahuʻinga ʻene tauhi kiate Iá. Ko ʻenau ngaahi leá naʻe lava ke ne ʻai nai ʻa Siope ke ne ongoʻi naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻamanaki ki hono tuʻungá.

9. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siope ke loto-toʻa mo mālohí?

9 Sioloto atu ki he meʻa naʻe hokó. ʻOku tangutu ʻa Siope ʻi he loto efuefú, pea ʻokú ne hokosia ha langa lahi. (Siope 2:8) ʻOku toutou tala ange ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá naʻe ʻikai ko ha tangata lelei ia pea nau feinga ke maumauʻi hono ongoongó. Ko hono ngaahi ʻahiʻahí ʻoku hangē ia ha fuʻu kavenga mamafa ʻokú ne fuesia, lolotonga ia ʻoku kei oʻo moʻoni kiate ia ʻa e mate ʻene fānaú. ʻI he kamatá, ʻoku fakalongolongo ʻa Siope. (Siope 2:13–3:1) Kapau ʻoku pehē ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé ko ʻene fakalongolongó ko ha fakaʻilonga ia ʻe tafoki ʻa Siope mei hono Tokotaha-Fakatupú, ʻoku nau maʻuhala lahi. ʻI he taimi ʻe taha, ko Siope​—mahalo ʻoku mālanga hake hono ʻulú pea sio hangatonu atu ki hono ngaahi kaungāmeʻa loí​—ʻokú ne pehē: “ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú ʻo aʻu ki haʻaku mate!” (Siope 27:5) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siope ke mātuʻaki loto-toʻa mo mālohi neongo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá kotoa? Neongo naʻe aʻu ʻo ne loto-siʻi moʻoni, naʻe ʻikai ʻaupito ke siva ʻene ʻamanaki ko hono ʻOtua ʻofá ʻe faai atu pē ʻo ne ʻomai kiate ia ha nonga. Naʻá ne ʻiloʻi neongo kapau te ne mate, ʻe toe fokotuʻu hake ia ʻe Sihova.​—Siope 14:13-15.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU FAʻIFAʻITAKI KIA SIOPE?

10. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he talanoa fekauʻaki mo Siopé?

10 Ko e talanoa fekauʻaki mo Siopé ʻokú ne akoʻi mai heʻikai lava ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau liʻaki ʻa Sihova pea ko Sihova ʻokú ne lāuʻilo ki he meʻa kotoa ʻoku hokó. Ko e hokosia ʻa Siopé ʻe lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi lelei ange ʻa e ʻīsiu ʻoku kaunga ki aí. Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni pau ʻe lava ke tau ako meia Siopé.

11. Kapau ʻoku hokohoko atu ʻetau falala kia Sihová, ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí? (Sēmisi 4:7)

11 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Siope kapau ʻoku hokohoko atu ʻetau falala kia Sihová, ʻe lava ke tau kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pea fakafepakiʻi lavameʻa ʻa Sētane. Ko e hā ʻa e olá? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofolá ko e Tēvoló te ne hola meiate kitautolu.​—Lau ʻa e Sēmisi 4:7.

12. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻa Siopé?

12 ʻOku fiemaʻu ke tau pīkitai ki he ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku faʻa ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e manavahē ki he maté ke ne ʻai kitautolu ke tuku ange ʻetau anga-tonú. ʻI he tuʻunga ʻo Siopé, naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ʻe fai ʻe Siope ha meʻa pē, naʻa mo hono fakangaloku ʻene anga-tonú, ke fakahaofi ʻene moʻuí. Naʻe hala ʻa Sētane. Naʻa mo e taimi naʻe hā ngali taʻealakalofi ai ʻa e maté, naʻe ʻikai ke fakangaloku ʻa Siope. Naʻá ne kei kātekina iá ʻi heʻene falala pau ki he lelei ʻa Sihová pea mo ʻene ʻamanaki mālohi ʻe faai atu pē ʻo fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe maʻu ʻe Siope ʻa e tui kapau heʻikai fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá lolotonga ʻene kei moʻuí, te Ne hanga ʻo fokotuʻu mai ʻa Siope ʻi he kahaʻú. Ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú naʻe moʻoni ia kia Siope. Kapau ʻoku moʻoni ʻa e ʻamanaki ko iá kiate kitautolu, naʻa mo e fakamanamana ʻo e maté heʻikai lava ke ne ʻai kitautolu ke tau tuku ange ʻetau anga-tonú.

13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga ki he ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa Siopé?

13 Kuo pau ke tau tokanga fakamātoato ki he ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa Siopé koeʻuhí ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni. Fakatokangaʻi ʻa e tukuakiʻi naʻe fai ʻe Sētané: “ʻE tuku atu ʻe ha tangata [ʻo ʻikai ko Siope pē] ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne maʻú koeʻuhí ko ʻene moʻuí.” (Siope 2:4, 5) Ko hono moʻoní, ʻoku taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku ʻikai ke tau ʻofa moʻoni kia Sihova ko e ʻOtuá pea te tau tafoki meiate Ia kapau ʻoku ʻuhinga iá ke fakahaofi ai ʻetau moʻuí. ʻOku toe taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku ʻikai ke ʻofa mai ‘a e ʻOtuá kiate kitautolu pea heʻikai ke Ne fakatokangaʻi ʻetau ngaahi feinga ke fakahōifuaʻi iá. Koeʻuhi naʻe ʻosi tomuʻa fakatokanga mai, ko kitautolu ʻoku ʻamanaki kia Sihová ʻoku ʻikai ke kākaaʻi kitautolu ʻe he ngaahi founga ʻa Sētané.

14. Ko e hā ʻe lava ke fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí fekauʻaki mo kitautolú? Fakatātaaʻi.

14 ʻOku totonu ke tau vakai ki he ngaahi ʻahiʻahí ko ha faingamālie ke tau ako ai fekauʻaki mo kitautolu tonu. Ko e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo Siopé naʻe tokoniʻi ai ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga pau pea fakatonutonu ia. Ko e fakatātaá, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilalo lahi ange. (Siope 42:3) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo kitautolu tonu ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo e ʻahiʻahí. Ko ha tokoua ko Nikolay, * ʻa ia naʻe tuku pilīsone neongo ʻene puke lahí, ʻokú ne pehē: “Ko ha pilīsone ʻoku hangē ia ha mīsini fakaʻatá, ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga totonu ʻo ha Kalisitiane.” ʻI heʻetau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá, ʻe lava ke tau ngāue ke fakatonutonu ia.

15. Ko hai ʻoku totonu ke tau fanongo ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

15 ʻOku fiemaʻu ke tau fanongo kia Sihova, kae ʻikai ki hotau ngaahi filí. Naʻe tokanga fakamātoato ʻa Siope ʻi he taimi naʻe lea ange ai ʻa Sihova kiate iá. Naʻe fakaʻuhinga ʻa e ʻOtuá mo Siope, ʻo hangē ʻokú ne pehē ange: ‘ʻOkú ke vakai ki hoku mālohi fakaefakatupú? ʻOku ou lāuʻilo ki he meʻa kotoa kuo hoko kiate koé. ʻOkú ke fakakaukau heʻikai lava ke u tokangaʻi koe?’ Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻa Siope fakataha mo e houngaʻia loloto ki he lelei ʻo Sihová. “Kuo fanongo ʻa hoku telingá ʻo fekauʻaki mo koe,” ko ʻene leá ia, “ka ʻi he taimi ní ʻoku ou sio kiate koe ʻaki hoku matá.” (Siope 42:5) ʻOku ngalingali naʻe kei tangutu pē ʻa Siope ʻi he loto efuefú, ko hono sinó naʻe kāpui ʻe he hangatāmakí pea ko ʻene fānaú naʻa nau ʻi he faʻitoká, ʻi he taimi naʻá ne leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea ko iá. Neongo ia, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova ʻene ʻofa kia Siopé pea mo ʻene hōifua kiate iá.​—Siope 42:7, 8.

16. Fakatatau ki he ʻAisea 49:15, 16, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí?

16 ʻI he ʻahó ni foki, ko e kakaí te nau leakoviʻi nai kitautolu pea fakafeangai mai ʻo hangē ʻoku ʻikai hatau ʻaongá. ʻOku nau feinga nai ke maumauʻi hotau ongoongo tāutahá pe ko ʻetau kautahá pea “fai ha ngaahi loi kovi kehekehe fekauʻaki” mo kitautolu. (Māt. 5:11) ʻOku tau ako mei he talanoa fekauʻaki mo Siopé ʻoku falala pau ʻa Sihova te tau nofoʻaki mateaki kiate ia ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí. ʻOku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu pea heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku ʻamanaki kiate iá. (Lau ʻa e ʻAisea 49:15, 16.) ʻOua ʻe tokanga ki ha lauʻikovi loi ʻoku fai ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá! Ko James, ko ha tokoua mei Toake ʻa ia naʻe fehangahangai honau fāmilí mo ha ngaahi ʻahiʻahi kakaha, ʻokú ne pehē: “Naʻa mau ʻiloʻi ko e fanongo ki he ngaahi loi fekauʻaki mo e kakai ʻa e ʻOtuá te ne fakalotosiʻiʻi kimautolu. Ko ia naʻa mau tokangataha ki heʻemau ʻamanaki ʻo e Puleʻangá pea nofoʻaki longomoʻui ʻi heʻemau ngāue kia Sihová. Ko hono olá, naʻa mau tauhi maʻu ʻemau fiefiá.” Hangē ko Siopé, ʻoku tau fanongo kia Sihova! Ko e ngaahi loi ʻa hotau ngaahi filí ʻoku ʻikai ke ne tāmateʻi ʻetau ʻamanakí.

KO HOʻO ʻAMANAKÍ TE NE POUPOUʻI KOE

Naʻe tāpuakiʻi ʻa Siope ki heʻene anga-tonú. Naʻe moʻui fiefia fuoloa ʻa Siope mo hono uaifí (Sio ki he palakalafi 17) *

17. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻoku lave ki ai ʻi he Hepelū vahe 11?

17 Ko Siope ko ha toko taha pē ia mei he kau sevāniti ʻa Sihova naʻa nau nofoʻaki loto-toʻa mo mālohi lolotonga ʻa e ʻahiʻahi kakahá. ʻI he tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Hepeluú, ʻokú ne lave ki ha tokolahi kehe, ʻo ui kinautolu ko ha “fuʻu kulupu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi.” (Hep. 12:1) Naʻa nau fou kotoa ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kakaha; neongo ia, naʻa nau langa hake ha lēkooti tuʻu-ki-muʻa ʻo e faitōnunga kia Sihová. (Hep. 11:36-40) Naʻe hoko ko e koto kulanoa ʻenau kātakí mo e ngāue mālohí? Mole ke mamaʻo! Neongo ʻi he lolotonga ʻenau moʻuí naʻe ʻikai ʻaupito ke nau sio ki hono fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá, naʻe hokohoko atu pē ʻenau ʻamanaki kia Sihová. Pea koeʻuhí naʻa nau fakapapauʻi naʻa nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, naʻa nau tuipau te nau sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá. (Hep. 11:4, 5) Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke hokohoko atu ʻa e ʻamanaki kia Sihová.

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí? (Hepelū 11:6)

18 ʻI he ʻahó ni ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻalu mei he kovi ki he kovi ange. (2 Tīm. 3:13) Kuo teʻeki pē ke ʻosi hono ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku toka mei muʻá, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ngāue mālohi kia Sihova, ʻo tuipau “kuo tau fokotuʻu ʻetau ʻamanakí ʻi ha ʻOtua moʻui.” (1 Tīm. 4:10) Manatuʻi, ko e pale naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Siopé ʻoku fakamoʻoniʻi ai “ko Sihová ʻoku manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi.” (Sēm. 5:11) Fakatauange ke tau nofoʻaki mateaki foki mo kitautolu kia Sihova, ʻo tuipau te Ne fakapaleʻi “ʻa e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.”​—Lau ʻa e Hepelū 11:6.

HIVA 150 Kumi ki he ʻOtuá ki Ho Fakahaofí

^ ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki ha taha naʻá ne kātekina ha ngaahi ʻahiʻahi kakaha, ʻoku tau faʻa fakakaukau kia Siope. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa e tangata faitōnunga ko iá? ʻOku tau ako mei ai heʻikai lava ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sētane ke liʻaki ʻa Sihova. ʻOku tau toe ako ko Sihova ʻokú ne lāuʻilo maʻu pē ki he meʻa kotoa ʻoku hoko kiate kitautolú. Pea hangē pē ko hono fakangata ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Siopé, ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te Ne fakangata ʻa e kotoa ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. Kapau te tau fakahāhā ʻi heʻetau ngaahi ngāué ʻoku tau tuipau kakato ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení, ʻoku tau kau ai ʻi he faʻahinga ʻoku ‘ʻamanaki moʻoni kia Sihová.’

^ LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “ʻamanaki” ʻoku ʻuhingá ke “tatali” vēkeveke ki ha meʻa. ʻOku lava ke toe fakahaaʻi ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e falala ki ha taha.​—Saame 25:2, 3; 62:5.

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko Siope mo hono uaifí ʻokú na hokosia ʻa e mole fakamamahi ʻena fānaú ʻi he maté.

^ FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe kātaki ʻa Siope ʻo aʻu ki he ngataʻanga hono ngaahi ʻahiʻahí. Ko ia mo hono uaifí ʻokú na fakakaukauloto ki he ngaahi tāpuaki naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinaua mo hona fāmilí.