Skip to content

Skip to table of contents

Tuku ke Ueʻi Koe ʻe he “Lao ʻo e Anga-ʻOfá”

Tuku ke Ueʻi Koe ʻe he “Lao ʻo e Anga-ʻOfá”

“KO E anga-ʻofa ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻe maongo taha kiate aú,” ko e lea ia ʻa Lisa. * Naʻá ne lave ki he meʻa naʻá ne ʻuluaki tohoakiʻi ia ki he moʻoní. Naʻe pehē pē mo e ongoʻi ʻa Anne, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e meʻa naʻe maongo kiate aú ko e anga-ʻofá kae ʻikai ko e tokāteliné.” Ko e ongo tuofāfine ko ení ʻokú na fiefia he taimí ni ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai, ka ko e anga-ʻofá naʻe maongo lahi kiate kinauá.

ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e anga-ʻofa ʻe maongo ki he loto ʻo e faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú? Tau lāulea angé ki ha founga ʻe ua: ʻAki hotau ʻeleló pea mo ʻetau tōʻongá. Pea te tau lāulea leva pe ko hai ʻoku totonu ke tau fakahāhā ki ai ʻa e anga-ʻofá.

“KO E LAO ʻO E ANGA-ʻOFÁ” KE ʻI HO ʻELELÓ

Ko e uaifi lavameʻa ʻoku fakamatala ki ai ʻa e Palōveepi vahe 31 ʻoku ʻi hono ʻeleló ʻa e “lao ʻo e anga-ʻofá.” (Pal. 31:26) ʻOkú ne fakaʻatā ʻa e “lao” ko ení ke ne puleʻi ʻa e tō hono leʻó pea mo e meʻa ʻokú ne leaʻakí. Ko e ngaahi tamaí ʻoku lelei foki ke nau ʻai ki honau ʻeleló ʻa e “lao” ko ení. Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau ʻiloʻi lelei ko ha lea leʻo hohaʻa ʻe lava ke ne uesia ʻenau fānaú pea ʻoku ngalingali heʻikai ke nau tali lelei ia. Ko ia ke hoko ʻo fakamānako mo ola lelei angé, ʻoku lelei ki he ngaahi mātuʻá ke nau feinga ke lea anga-ʻofa.

Tatau ai pē pe ko ha mātuʻa koe pe ʻikai, ʻe lava fēfē ke ke puleʻi ho ʻeleló ʻaki ʻa e anga-ʻofá? ʻOku tau maʻu ha fakalika ʻi he ʻuluaki konga ʻo e Palōveepi 31:26: “ʻOkú ne fakaava hono ngutú ʻi he poto.” ʻOku kau ki ai hono filifili fakapotopoto ʻetau ngaahi leá mo e tō ʻo e leʻó. ʻE ʻaonga ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Ko e meʻa ʻoku ʻai ke u leaʻakí te ne langaʻi ʻa e ʻita pe te ne lolou ʻa e tuʻungá?’ (Pal. 15:1) ʻIo, ʻoku fakapotopoto ke fakakaukau tokamuʻa.

Ko ha palōveepi ʻe taha ʻoku pehē ai: “Ko e lea taʻefakakaukaú ʻoku hangē ia ko hano hokohokaʻi ʻe ha heletaá.” (Pal. 12:18) ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukauloto ai ki he founga ʻe uesia nai ai ʻe heʻetau ngaahi leá mo e tō hotau leʻó ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ngalingali ange ai te tau malava ʻo mapuleʻi hotau ʻeleló. ʻIo, ko ʻetau ngāueʻaki ʻa e “lao ʻo e anga-ʻofá” te ne taʻotaʻofi kitautolu mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea anga-fefeka mo anga-kovi. (ʻEf. 4:31, 32) Te tau fetongi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e lea ʻikai leleí ʻaki ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa mo lelei. Naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻá ni ʻi heʻene fakalototoʻaʻi ʻene sevāniti ilifia ko ʻIlaisiaá. Ko e ʻāngelo ko e fakafofonga ʻo Sihová naʻá ne lea ʻi ha “leʻo mokomoko mo vanavanaiki.” (1 Tuʻi 19:12) Ko e moʻoni, ke hoko ʻo anga-ʻofá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he lea anga-ʻofá pē. Kuo pau foki ke tau tōʻonga anga-ʻofa. Anga-fēfē?

UEʻI ʻE HE TŌʻONGA ANGA-ʻOFÁ ʻA E NIʻIHI KEHÉ

ʻI he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihová, ʻoku ʻalu fakataha ʻetau lea anga-ʻofá mo e tōʻonga anga-ʻofá. (ʻEf. 4:32; 5:1, 2) Ko Lisa, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakamatala ki he anga-ʻofa naʻe fakahaaʻi ange ʻe he Kau Fakamoʻoní. “ʻI he taimi naʻe fekauʻi fakafokifā ai ke hiki homau fāmilí, ko ha ongo meʻa mali ʻe ua naʻa nau mālōlō mei he ngāué ke tokoni ke fakamaau ʻemau ʻū meʻá. ʻI he taimi ko iá, naʻe teʻeki ai ke u ako ʻa e Tohi Tapú!” Ko e ngaahi tōʻonga anga-ʻofa ko iá naʻá ne ueʻi ʻa Lisa ke sivisiviʻi ofi ange ʻa e moʻoní.

Ko Anne, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne houngaʻia foki ʻi he anga-ʻofa naʻe fakahaaʻi ange ʻe he Kau Fakamoʻoní. Naʻá ne pehē: “Koeʻuhi ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní he taimi ní, naʻá ku mātuʻaki huʻuhuʻu. Naʻe faingataʻa ke u falala ki he kakaí.” Naʻá ne toe pehē: “ʻI heʻeku fetaulaki mo e Kau Fakamoʻoní, naʻá ku fehuʻia ʻenau fakaueʻilotó. Naʻá ku fifili, ‘Ko e hā ʻoku nau fakahāhā ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻiate aú?’ Ka ko e anga-ʻofa loto-moʻoni ʻeku faiako Tohi Tapú naʻá ne ueʻi au ke u falala kiate ia.” Ko e hā ʻa e ola lelei naʻe hokó? “Ki mui ai, naʻe kamata ke u tokangataha ki he meʻa naʻá ku akó.”

Fakatokangaʻi naʻe maongo lahi kia Lisa mo Anne ʻa e ngaahi tōʻonga anga-ʻofa ʻa e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá, pea naʻe kaunga ia ki heʻena ako ʻa e moʻoní. Ko e anga-ʻofa naʻe fakahāhā ʻe he fakatahaʻangá kiate kinauá naʻe tokoni ke fakaava ai hona lotó.

AKO KE FAKAHĀHĀ ʻA E MANAVAʻOFA FAKAʻOTUÁ KI HE NIʻIHI KEHÉ

Ko e niʻihi ʻoku nau hehema lahi ange ke lea anga-ʻofa mo malimali koeʻuhi ko honau anga fakafonuá pe hehema fakanatulá. Ko e ngaahi anga-lelei ko iá ʻoku tuha ke fakaongoongoleleiʻi. Ka ʻo kapau ko ʻetau fakaueʻilotó pē ia, heʻikai nai ke lau ia ko e manavaʻofa fakaʻotua.​—Fakafehoanaki mo e Ngāue 28:2.

Ko e manavaʻofa fakaʻotua moʻoní ko ha tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Kal. 5:22, 23) Ko ia ko hono fakatupulekina ʻa e anga-ʻofá ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue fakataha mo e tataki ʻa e laumālié. ʻOku fehoanaki ia mo ʻetau holi ke faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsuú. Pea ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻoku tau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he niʻihi kehe. Ko ia ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá mo e ʻofa ki hotau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá. Ko ʻetau anga-ʻofá ʻe hoko leva ia ko ha ʻulungaanga mālohi ʻoku haʻu mei he lotó pea ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá.

KO HAI KE FAKAHĀHĀ KI AI ʻA E ANGA-ʻOFÁ?

ʻOku hā ngali fakanatula nai ke fakahāhā ʻa e anga-ʻofá ki he faʻahinga naʻa nau anga-ʻofa mai kiate kitautolú pe ki he faʻahinga ʻoku tau ʻiloʻí. (2 Sām. 2:6) Ko e founga ʻe taha ko e fakamālō kiate kinautolu. (Kol. 3:15) Kae fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai tuha ha tokotaha mo ʻetau anga-ʻofá?

Fakakaukau ki heni: ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga aoniú ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa maʻataʻataá, pea ʻi heʻene Folofola tohí ʻoku akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko ení. Ko e kupuʻi lea “ʻofa maʻataʻatā” ʻoku tuʻo lahi hono ngāueʻaki ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e anga-ʻofá?

Fakakaukau ki he laulaui miliona ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo fakahāhā ki ai ʻe Sihova ʻene anga-ʻofá ʻaki hono tokonaki kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu ke nau moʻui aí. (Māt. 5:45) Ko hono moʻoní, naʻa mo e ki muʻa ke ʻiloʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa Sihová, naʻá ne fakahāhā ʻa e manavaʻofá kiate kinautolu. (ʻEf. 2:4, 5, 8) Ko e fakatātaá, naʻá ne foaki ʻa hono lelei tahá, ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e huhuʻí koeʻuhi ko e lahi moʻoni ʻene “ʻofa maʻataʻatā.” (ʻEf. 1:7) ʻIkai ko ia pē, neongo ʻoku tau faiangahala pea fakalotomamahiʻi ʻa Sihova, ʻokú ne kei tataki pē mo akoʻi kitautolu. Ko ʻene fakahinohinó mo e ngaahi leá ʻoku hangē ko e “taumosi” ʻa e ʻuhá. (Teu. 32:2) Heʻikai moʻoni ke tau lava ʻo totongi kakato kiate ia ʻa e kotoa ʻo e anga-ʻofa ʻokú ne fakahāhā maí. Pea ko hono moʻoní ka ne taʻeʻoua ʻa e anga-ʻofa ʻa Sihová heʻikai ke tau maʻu ha ʻamanaki ki he kahaʻú.​—Fakafehoanaki mo e 1 Pita 1:13.

ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e anga-ʻofa ʻa Sihová ʻoku fakalotomāfana mo fakaueʻiloto. Ko e olá, ʻi he ʻikai ke filifili pē ʻa e faʻahinga ke tau fakahāhā ki ai ʻa e anga-ʻofá, ʻoku totonu ke tau feinga ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki hono ʻai ʻa e anga-ʻofá ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. (1 Tes. 5:15) ʻI heʻetau fakahāhā maʻu pē ʻa e anga-ʻofá, ʻoku tau hangē ai ko ha afi māfana ʻi ha ʻaho momoko. ʻOku tau hoko ko ha fakafiemālie ki hotau fāmilí, kaungālotú, kaungāngāué, kaungāakó mo e kaungāʻapí.

Fakakaukau ki he faʻahinga ʻi ho fāmilí pe ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia te nau maʻu ʻaonga mei hoʻo ngaahi lea mo e tōʻonga anga-ʻofá. ʻE ʻi ai nai ha taha ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku tautefito ʻene fiemaʻu ʻa e tokoni ke tokangaʻi hono ʻapí mo e ngoué pe ke fai ha ngāue anga-maheni maʻana hangē ko hono fai ʻene fakataú. Tānaki atu ki aí, ʻi he taimi ʻokú ke fetaulaki ai mo ha taha ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻa ia ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻe lava ke ke fai ha tokoni ʻaonga kiate ia?

ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ʻofa ke hoko ʻetau ngaahi leá mo e tōʻongá ʻo puleʻi maʻu pē ʻe he “lao ʻo e anga-ʻofá.”

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.