Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 28

Basileia Na Vada E Lohiamu!

Basileia Na Vada E Lohiamu!

“Tanobada basileiadia na eda Lohiabada bona ena Keriso edia basileia ai vada ela.”​—APOK. 11:15.

ANE 16 Dirava Ena Basileia Ba Heau Henia!

INA STADI ANINA *

1. Dahaka be baita abia dae diba, bona dahaka dainai?

 HARI ina negai ai e varamu hekwakwanaidia o itamu neganai, oiemu ai be auka, bavabia dae ḡau iboudiai na bae namo lou, a? Ruma bese taudia na da asie helalokau hehenimu. Daḡedaḡe karadia na e bada hereamu, bona taunimanima na sibodia edia namo e lalo badamu. Momo ediai na e aukamu gavamani bae abidadama henidia. Unu ḡau ese emu abidadama na baine hagoadaia diba. Dahaka dainai? Badina taunimanima edia kara na, Baibul ese “dina gabedia” ai bae vara karadia e perovetalai heḡereḡerena, e karamu. (2 Tim. 3:1-5) Una peroveta herevana ena ḡuḡuru karana ese e hamomokaniamu, Keriso Iesu na Dirava ena Basileia Pavapavana ai vada ela, bona una na kudou maoro tauna ese basine ḡorea diba. To Basileia e herevalaia peroveta herevadia momo amo, una na tamona mo. Eda abidadama na be hagoadaiamu, bema vanegai e ḡuḡuru peroveta herevadia ma haida baita riviulaidiamu.

Jigsaw puzzle ena kaha iboudiai e heato heboumu neganai laulauna e hedinaraimu heḡereḡerena, Daniel bukana bona Apokalupo bukana ai e perovetalai herevadia na edia nega korikori ai e ḡuḡurumu karana ese e hadibadamu Iehova ena taim teibol ai, ita be da edena negai ta nohomu (Paragraf 2 ba itaia)

2. Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu, bona dahaka dainai? (Rau 1 laulauna a herevalaia.)

2 Ina atikol ai, (1) ita ese Basileia be edena negai e lohia matama e perovetalaia herevana ta baita lalopararalaiamu, (2) ita ese Iesu na guba ai Dirava ena Basileia Pavapavana ai dela e hamomokania peroveta herevadia haida baita dibadiamu, bona (3) ita ese, Dirava ena Basileia e inai heniamu taudia be oremu dalana e perovetalai herevadia baita herevalaimu. Bona jigsaw puzzle ena kaha iboudiai e heato heboumu neganai laulauna e hedinaraimu heḡereḡerena, unu peroveta herevadia na edia nega korikori ai e ḡuḡurumu karana ese hahedinaraiamu, Iehova ena taim teibol ai, ita be da edena nega ai da ta nohomu.

BASILEIA E LOHIA NEGANA BAITA DIBAIA DALANA

3. Daniel 7:13, 14 ena peroveta herevana ese dahaka e hadibadamu?

3 Daniel 7:13, 14 ena peroveta herevana ese e hadibadamu, Keriso Iesu na Dirava ena Basileia Pavapavana maorona. Bese idauidau taudia ese “isiaina bae lao heni” bona iena Pavapava dagina na ta ese basine abia diba. Daniel bukana ena peroveta herevana ma ta​—nega eiava laḡani hitu​—lalonai e hahedinaraia unu laḡani be oremu neganai, Iesu ese ena Basileia baine lohiaia matama. Una moale negana baita dibaia dibamu, a?

4. Edena dalai Daniel 4:10-17 ese be durudamu, Keriso ese Basileia e lohiaia laḡanina baita dibaia? (Futnout danu ba itaia.)

4 Daniel 4:10-17 ba duahi. Unu “laḡani hitu” anina na laḡani 2,520. Unu laḡani na 607 B.C.E. ai, Babulono taudia ese Ierusalem amo Iehova ena terono ai e helai pavapava dokona e kokia negana ai, e hematama. Bona laḡani 1914 ai, Iehova ese Iesu​—una Basileia “biaguna korikorina” na Dirava ena Basileia Pavapavana * ai e halaoa neganai e doko.​—Ese. 21:25-27.

5. “Laḡani hitu” e herevalaia peroveta herevana ese edena dala ta ai baine duruda diba?

5 Edena dalai ina peroveta herevana ese be durudamu? “Laḡani hitu” peroveta herevana ta dibamu karana ese e hadibadamu Iehova ese nega korikori ai ena gwauhamata na e haḡuḡurudiamu. Iehova ese nega korikorina ta e abia hidi Iesu na Basileia Pavapavana ai bainela heḡereḡerena, ta dibamu unu peroveta herevadia ma haida danu Iena taim teibol heḡereḡerena edia nega korikori ai be ḡuḡurumu. Oibe, Iehova ena dina na “basine halahe.”​—Hab. 2:3.

KERISO NA DIRAVA ENA BASILEIA PAVAPAVANA AI ELA BAITA DIBA DALANA

6. (a) Dahaka be tanobada ai e varamu, bona una ese e hamomokaniamu Keriso na guba ai e lohiamu? (b) Edena dalai unu hahemomokani ḡaudia ese Apokalupo 6:2-8 ena peroveta herevana e hamomokaniamu?

6 Tanobada ai ena hesiai ḡaukara dokona e lao heniava neganai, Iesu ese ia guba ai baine lohia matama neganai bae vara ḡaudia na ena hahediba e hamaorolaidia, unu amo bae diba ia na da e lohiamu. E herevalai ḡaudia haida na tuari, doe, bona tano laga. E gwa danu, “gabu idauidau ai daihanai goreredia” na bae vara​—hari e varamu COVID-19 pandemic na una daihanai gorerena ta. Unu ḡau na Baibul ese e gwauraia Keriso ena noho eiava ena lohia negana “toadia.” (Mat. 24:3, 7; Luka 21:7, 10, 11) Iesu e mase bona guba e lou lao bena laḡani 60 mai kahana e ore murinai, Iesu ese aposetolo Ioane enai unu ḡau na ma e herevalai lou, idia na do bae vara. (Apokalupo 6:2-8 ba duahi.) Unu ḡau iboudiai na laḡani 1914 ai, Iesu ese Basileia e lohiaia neganai e vara.

7. Dahaka dainai Iesu e pavapava neganai, Baibul na e gwa tanobada ‘madi ihabaina’?

7 Dahaka dainai Iesu Pavapava ai ela neganai, tanobada ai ḡau dikadia momo e vara? Apokalupo 6:2 ese mai anina bada ḡauna ta e herevalaia​—Iesu na Dirava ena Basileia Pavapavana ai bainela neganai, baine karaia ḡauna ginigunana na baine tuari. Daidia ida e tuari? Diabolo bona ena demoni ida e tuari. Apokalupo karoa 12 heḡereḡerena, Satana na e darere, bena ia bona ena demoni na tanobada ai e tahodia dobi. Satana na e badu dikadika dainai ena badu na taunimanima ediai e halasia, una dainai tanobada ‘madi ihabaina.’​—Apok. 12:7-12.

Ḡau dikadia e varamu neganai asita moalemu, to ta itaiamu Baibul ena peroveta herevadia e haḡuḡurumu dainai, asita daradaramu Dirava ena Basileia na da e lohiamu (Paragraf 8 ba itaia)

8. Edena dalai Basileia e perovetalaia herevadia e ḡuḡurumu karana ese e durudamu?

8 Edena dalai ina peroveta herevana ese be durudamu? Tanobada ai e varamu ḡaudia bona taunimanima edia kara e idau e laomu ta itaiamu dainai, ta dibamu Iesu na vada e Lohiamu. Una dainai, bema baita itaia taunimanima na sibodia edia namo e lalomu bona heinai hehenimu, namona na baita helalotao edia kara ese Baibul ena peroveta herevana na e haḡuḡuruamu. Basileia na vada e lohiamu! (Sal. 37:1) Bona Aramagedono e kahirakahiramu lalonai, tanobadai hekwakwanai na be bada be laomu. (Mar. 13:8; 2 Tim. 3:13) Tamada gubai e nohomu baita tenkiu henia badina e durudamu, tanobadai hekwakwanai momo e varamu badina ta lalopararalaiamu dainai, ani?

DIRAVA ENA BASILEIA E INAI HENIAMU TAUDIA BE OREMU DALANA

9. Daniel 2:28, 31-35 ese tanobada idoinai be lohiaiamu basileia orena be ede e herevalaia toma, bona edena nega e lohia matama?

9 Daniel 2:28, 31-35 ba duahi. Hari ina negai una peroveta herevana e ḡuḡurumu na ta itaiamu. Nebukanesa ena nihi ese Keriso ena lohia baine hematama murinai, “dina gabedia” ai bae vara ḡaudia e hahedinarai. Iesu inaina tanobada ai na Baibul ese e perovetalaia tanobada idoinai baine lohiaia basileia orena, hari ‘ae palapaladia na taidia auri bona taidia raro’ ese e laulaulaia. Ina tanobada idoinai baine lohiaia basileiana na vada e lohiamu. Tanobada Tuarina Ginigunana e hematama neganai, Britain bona United States na e gwaubou bae ḡaukara hebou neganai Anglo-America e haginia, una neganai una basileia orena na de lohia matama. Nebukanesa ena nihi ai e itaia kaivakukuna ese ḡau rua e perovetalai, unu ese guna e lohia basileiadia ma haida amo ina basileia orena edia idau e hahedinaraia.

10. (a) Edena dalai Daniel ese Anglo-America basileiana ena tamona karana e perovetalaia ḡoevaḡoeva? (b) Dahaka ḡau dainai nahuada baita toho na namo? (Maua ladana “ Dahaka Dainai Raro Nahuana Baita Tohoa!” ba itaia.)

10 Ginigunana na, Anglo-America na dia mata-hanai ai e herevalaidia basileiadia ma haida heḡereḡeredia, badina ia na dia auri aukana heḡereḡere golo eiava silva ese e laulaulaia, to ia na auri bona raro amo e miksia ḡauna ese e laulaulaia. Raro ese taunimanima natudia eiava taunimanima e laulaulaidia. (Dan. 2:43, NWT) Hari ina negai ta itaiamu taunimanima edia siahu election negadiai, kempein negadiai, protest negadiai eiava ḡaukara taudia edia maoro igwaurai hedinaraidia negadiai na bada herea, una dainai tanobada idoinai e lohiaiamu basileiana ese ena taravatu taunimanima ediai baine haheḡanilaia na auka.

11. Edena dalai Anglo-America, Tanobada Idoinai E Lohiaiamu Basileiana e lohiamu karana dainai, ta diba momokanimu ita na da nega dokonai ta nohomu?

11 Iharuana na, Anglo-America na kaivakuku aena palapaladia ese e laulaulaia, ia na Baibul ese e perovetalaia tanobada idoinai baine lohiaia basileiana orena. Ia murinai gavamani ma ta basine lohiamu. To, Aramagedono ai una basileia bona tanobada gavamanidia ma haida na Dirava ena Basileia ese be haoredia haraḡamu. *​—Apok. 16:13, 14, 16; 19:19, 20.

12. Daniel ena peroveta herevana ese ededia hahemomokani ḡaudia ma haida e hahedinarai, una ese ita na e hagoadadamu bona helaro e henidamu?

12 Edena dalai ina peroveta herevana ese be durudamu? Daniel ena peroveta herevana ese hahemomokani ḡaudia ma haida e hahedinarai, unu amo baita dibamu ita na nega dokonai ta nohomu. Laḡani 2,500 gunanai, Daniel na e peroveta Babulono murinai basileia ma hani ese Dirava ena taunimanima bae lohiadia. Danu, e hahedinaraia, unu Tanobada Idoinai Bae Lohiaia Basileiadia hani amo Anglo-America na orena. Una ese e hagoadadamu bona e hadibadamu kahirakahira Dirava ena Basileia ese taunimanima edia lohia dalana ibounai be haoreamu bona tanobada idoinai na Ia ese be lohiaiamu.​—Dan. 2:44.

13. Apokalupo 17:9-12 ese e herevalai pavapava “ihataura-hanina” bona “pavapava gwauta” ese dahaka e laulaulaimu, bona edena dalai ina peroveta herevana na e ḡuḡuru?

13 Apokalupo 17:9-12 ba duahi. Tanobada Tuarina Ginigunana amo e vara ḡaudia dikadia ese dina gabedia e perovetalaia herevana ma ta e hamomokania. Tanobada igunalaina taudia na e ura tanobadai maino baine vara. Una dainai, January 1920 ai idia ese League of Nations e haginia, to October 1945 ai United Nations ese gabuna e abia. Baibul ese una orea na e gwauraiamu pavapava “ihataura-hanina.” To, ia na dia tanobada idoinai baina lohiaia basileiana ta. Iena siahu bona goada na ia e duruamu politikol gavamanidia edia amo e abimu. Baibul ese unu politikol gavamanidia na e gwauraidia “pavapava gwauta.”

14-15. (a) Apokalupo 17:3-5 ese “Babulono badana” be ede e herevalaia toma? (b) Tomadiho koikoi e durudiamu taudia be dahaka e karamu?

14 Apokalupo 17:3-5 ba duahi. Dirava ese Ioane e henia mata-hanaina ai, aposetolo Ioane ese ariara hahinena ta e itaia, ia na “Babulono badana,” tomadiho koikoi iboudiai e laulaulaidia ḡauna. Una mata-hanai ese dahaka e hahedinaraia? Laḡani momo lalodiai tomadiho koikoi oreadia na tanobada ena politikol gavamanidia ida e ḡaukara hebou bona e durudia. To, kahirakahira Iehova ese politikol gavamanidia lalodia ‘be ha-uradiamu, ena lalo-hadai bae haḡuḡurua.’ Bena dahaka be varamu? Unu politikol gavamanidia o “pavapava gwauta” ese tomadiho koikoi oreadia iboudiai be haorediamu.​—Apok. 17:1, 2, 16, 17.

15 Ede ta diba tomamu Babulono Badana na kahirakahira be oremu? Una henanadai baita haerelaia totona, baita helalotao idaunegai Babulono hanuana e gimaiava ḡauna ta na Eufrate Sinavaina. Apokalupo bukana ese Babulono Badana e duruamu taudia milioni momo na ia e gimaiamu “ranudia” ida e haheḡereḡerea. (Apok. 17:15) To, danu e hahedinaraia, unu ranu na bae “kororo,” anina na tanobada heḡeḡemadai tomadiho koikoi oreana e durudiamu taudia momo ese bae rakatania. (Apok. 16:12) Una peroveta herevana na e ḡuḡurumu, badina hari ina negai taunimanima momo ese tomadiho koikoi na da e rakataniamu bona heduru na ma gabu haida ai e tahumu.

16. Edena dalai United Nations e hedinarai, bona Babulono Badana be oremu dalana e perovetalaidia herevadia ta lalopararalaimu karana ese be durudamu?

16 Edena dalai ina peroveta herevana ese be durudamu? United Nations e lohiamu bona taunimanima momo ese tomadiho koikoi na da e rakataniamu karana ese e hahedinaraiamu ita na nega dokonai ta nohomu. Ena be laulau dalanai Babulono Badana igimana ranudia na de oremu, to tomadiho koikoi oreana ibounai na dia una dala ai be ore vaitanimu. Matamanai tame herevalaia heḡereḡerena, Iehova ese “ena lalo-hadai” na “pavapava gwauta”​—United Nations e duruamu politikol oreadia iboudiai​—lalodiai be atoamu, bena ‘ena lalo-hadai be haḡuḡuruamu.’ Unu gavamani oreadia ese tomadiho koikoi na be hadikaia haraḡamu dainai, taunimanima na be hoamu. * (Apok. 18:8-10) Babulono Badana be hadikaiamu karana ese tanobada be hamarereamu bona reana hekwakwanai momo be havaraiamu, to Dirava ena taunimanima na badi rua daidiai be moalemu. Una nega daudau lalonai Iehova Dirava e inai henia oreana na be ore vaitanimu, bona ina tanobada oromana dikana amo ita na be hamauridamu!​—Luka 21:28.

NEGA VAIRAI BAE VARA ḠAUDIA DAIDIAI BASIO DARADARA

17-18. (a) Edena dalai eda abidadama na dounu baita hagoadaia diba? (b) Atikol gabena ai dahaka baita herevalaimu?

17 Daniel na e peroveta “lalo-parara” eiava diba maoromaoro na baine bada. Bona hari ina negai una na e varamu! Bona hari, eda nega e perovetalai peroveta herevadia na ta lalopararalaimu. (Dan. 12:4, 9, 10) Unu peroveta herevadia na e gwauraidia heḡereḡeredia ai e vara ḡoevaḡoevamu dainai, Iehova bona iena Hereva na ta hoalaidiamu. (Isa. 46:10; 55:11) Una dainai, Baibul ba stadilaia karana bona haida ba durudia Iehova bae hetura henia karana amo emu abidadama ba hagoadaia. Iehova ese ia be abidadama heniamu taudia iboudiai na be gimadiamu, bona hanaihanai “maino” be henidiamu.​—Isa. 26:3.

18 Atikol 29 ai, ita ese nega dokonai Kristen kongrigeisin e perovetalaia peroveta herevadia baita herevalaimu. Baita dibamu unu peroveta herevadia ese, dina gabedia e perovetalai peroveta herevadia edia ḡuḡuru dalana be hahedinaraidia ḡoevaḡoevamu. Danu, baita itaiamu Iesu​—hari vada e lohiamu Pavapavana​—ese ia e badinaiamu taudia na e hakaudiamu.

ANE 17 Witnes Taumui E, Ba Haroro Goada!

^ Histri lalonai hari ta noholaiamu negana na moale bada negana ta! Baibul ena peroveta herevadia momo heḡereḡerena, Dirava ena Basileia na vada e haginia. Ina atikol ai unu peroveta herevadia haida baita herevalaimu, una ese eda abidadama Iehova enai be hagoadaiamu bona be durudamu hari ina negai bona nega vairai basita gari bona baita abidadama totona.

^ Mauri Ba Moalelaia Hanaihanai! bukana ena lesen 32 poin 4, bona jw.org ai, ina vidio God’s Kingdom Began Ruling in 1914 ba itadia.

^ Daniel ena peroveta herevana ai diba ma haida bavabi totona, The Watchtower June 15, 2012, rau 14-19 ba itaia.

^ Vaira neganai bae vara ḡaudia ma haida baita diba namonamo totona, God’s Kingdom Rules! bukana, karoa 21 ba itaia.