1. Onthwe tuna onthumbi yatyi iya omokonda yatyi?

 TYINA utala ovipuka ovivi vikahi nokumoneka mouye, tyikupuiya okutavela okuti nthiki imwe ouye maukala vali nawa? Tyati vala ovanthu momaumbo kavelivili iya ava ovakuavo pahe vavilapo umwe okukala ovakalavi nokuehetyivili okulindola omutima. Ovanthu ovanyingi tyivepuiya unene okuyumba onthumbi movatumini. Mahi ovipuka ovio vipondola okukupameka. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu vena umwe nokulinga ovipuka ngetyi tyapopilwe meulo lipopia “ononthiki mbahulilila.” (2 Tim. 3:1-5) Eulo olio likahi umwe nokufuisuapo iya otyipuka otyo petupu ou utyanya. Otyo tyilekesa umwe nawa okuti Sesusi wahimbikale okutumina Mouhamba wa Huku keulu. Olio o limwe vala pomaulo omanyingi apopia Ouhamba wa Huku. Onthumbi yetu maipame unene okulilongesa omaulo ekahi nokufuisuapo momanima ano.

2. Oityi matulilongesa monthele ei iya omokonda yatyi? (Popia olutalatu lwo kondye.)

² Mothele ei, matulilongesa (1) eulo malitukuatesako okutala onalupi Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina, (2) Omaulo malitukuatesako okunoñgonoka okuti Sesusi wahimbikale okutumina Mouhamba wa Huku keulu, iya (3) eulo malilekesa oñgeni onondyale Mbouhamba wa Huku  mambuya okunyimua-ko. Matutale okuti omaulo oo, okwehonyeka kumwe elikuata umwe nawa iya etukuatesako okunoñgonoka apa tukahi momuvo wa Siovaa.

3. Oñgeni eulo tuvasa mu Daniel 7:13, 14 litukuatesako okunoñgonoka onalupi Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina?

³ Eulo lili momukanda wa Daniel 7:13, 14, litukuatesako okunoñgonoka okuti Sesusi Kilisitu Ohamba yaviuka Youhamba wa Huku. Ovanthu aveho kombanda yohi “mavemuumbila” iya petupu vali nawike memupingi Koutumini. Iya eulo ekuavo livasiwa momukanda wa Daniele, lipopia okuti Sesusi ankho mavialekwa Kouhamba tyina pamalambe omivo epandu-vali. Okuti tyitavela umwe okunoñgonoka onalupi Sesusi akala Ohamba?

4. Hangununa oñgeni omukanda wa Daniel 4:10-17 utulekesa onalupi Sesusi akala Ohamba Youhamba wa Huku. (Tala onondaka pokatoi.)

⁴ Tanga Daniel 4:10-17. “Omivo epandu-vali,” omanima ena 2.520. Omuvo oo wahimbika mo 607 P.K.E. puetyi ova Mbambilonia vapolako ohamba yahulilila koutumini wa Siovaa mo Selusalei, aumanuhuka mo 1914, etyi Siovaa avialeka Sesusi kouhamba, “una ankho watokala okutumina.” * — Eze. 21:25-27.

5. Oñgeni matupolo ouwa keulo lipopia “omivo epandu-vali”?

⁵ Oñgeni eulo olio lituetela ouwa? Ine tunoñgonoka “omivo epandu-vali” otyo matyitukuatesako okukala nonthumbi yokuti Siovaa ufwisapo omilao viae momuvo watyo. Ngetyi Siovaa avialeka Ouhamba momuvo apopile, tupu makafuisapo omaulo omakuavo momuvo watyo. Tyotyili, onthiki ya Siovaa ‘kamaisete.’ — Hab. 2:3.

6. (a) Ovipuka patyi vilekesa okuti Kilisitu wahimbikale okutumina keulu? (b) Oñgeni otyo tyelikuatwa netyi tyapopia omukanda Eholololo 6:2-8?

⁶ Etyi ovilinga viae pano pohi vihungi konthyulilo, Sesusi wapopile ovipuka ankho mavimoneka mouye mavikuatesako ovalanduli vali okunoñgonoka onalupi mahimbika okutumina keulu. Vimwe povipuka apopia, ovilwa, onondyala, novinimawe. Tupu wapopia okuti “ponomphangu ononyingi” mapakamoneka omikihi. Iya umwe pomikihi ovio o COVID-19. Ovipuka ovio, ovio Ombimbiliya iihana okuti “enyingilikilo” malilekesa okuti Kilisitu weyale. (Mat. 24:3, 7; Luka 21:7, 10, 11) Etyi palamba omanima 60 tunde apa Sesusi akondoka keulu, apopila vali Suau okuti ovipuka ovio tyili mavikamoneka umwe. (Tanga Eholololo 6:2-8.) Ovipuka ovio viahimbika okumoneka mo 1914, etyi Sesusi akala Ohamba.

7. Omokonda yatyi etyi Sesusi akala Ohamba, tyaeta ovipuka ovivi pano pohi?

⁷ Omokonda yatyi etyi Sesusi akala Ohamba, tyaeta ovipuka ovivi pano pohi? Omukanda Eholololo 6:2 upopia otyipuka tyimwe otyiwa unene. Otyipuka tyotete Sesusi alinga etyi akala Ohamba, okuahinda ovilwa keulu. Olie alwisa? O Satanasi novilulu viae. Ngetyi tyipopia omukanda Eholololo okapitulu 12, Sanatasi novilulu viae avatiliko iya avatelwa pano pohi. Mokuaeta ononyengo, Satanasi alihimbika okumonesa  ononkhumbi ovanthu pano pohi. — Ehol. 12:7-12.

8. Tuamona okuti eulo lipopia Ouhamba liafwisua-po. Ouwa patyi otyo tyituetela?

⁸ Oñgeni omaulo oo etuetela ouwa? Ovipuka vikahi nokumoneka mouye novipuka ovivi ovanthu valinga, ovio vilekesa umwe nawa okuti Sesusi wakala Ohamba. Naina, tyina tumona ovanthu valinga ovipuka ovivi, katyipondola okutusoyesa mokonda tyituhinangelesa okuti omaulo Ombimbiliya ekahi nokufwiswapo. Ouhamba wahimbikale okutumina! (Sal. 37:1) Iya tukevelela okuti ovipuka ovivi maviliyawisa unene tyina o Alumagedom ifuenainako. (Malu. 13:8; 2 Tim. 3:13) Tupandula unene Tate yetu woluembia, utukuatesako okunoñgonoka ovipuka ovivi vikahi nokumoneka mouye hono!

9. Oñgeni eulo tuvasa momukanda wa Daniel 2:28, 31-35, lipopia umwe nawa outumini mauhulililako iya onalupi wahimbika okutumina?

⁹ Tanga Daniel 2:28, 31-35. Onthwe tupu tuamona okuti eulo olio likahi nokufwiswapo mononthiki mbuno. Nambukondonosole walotele ondyoi yalekesile etyi ankho matyikamoneka “kononthiki mbahulilila” tyina Sesusi amahimbika okutumina. Onondyale mba Sesusi tupu muakutikinya outumini wahulilila-ko ukahi nokutumina ouye, wapopiwa okuti “onomphai mbotyivela mbahonya neema.” Outumini oo aumoneka umwe. Wahimbika omukoneka Movilwa Viotete Viouye Auho, etyi o Grã-Bretanha no Estados Unidos velikuatapo pahe avakala outumini wo Anglo-Americana. Ondyoi yotyilolo  Nambukondonosole atele, tupu wamuenemo ovipuka vivali viayemba koutumini ukahi nokutumina ouye auho vielikalela unene nomautumini omakuavo.

10. (a) Oityi tuhole okumona moutumini Anglo-Americana tyilekesa umwe nawa okuti eulo lya Daniele likahi nokufwisua-po? (b) Oityi onthwe tuna okulityilika? (Tala okakasa kati “ Lunguka Keema!”)

¹⁰ Tete, tyelikalela nomautumini omakuavo apopiwa mondyoi, outumini Anglo-Americana kawalingilwe vala notyivela tyakola, ngetyi oolu nopalata, mahi outumini oo ukahi ngotyivela tyahonya neema. Eema liatyo olio, lilekesa “ombuto yovanthu.” (Dan. 2:43, okatoi.) Hono, ovanthu ovo evi valinga, tuvimonena umwe pomuvo wokukoya ovatumini, na tyina valinga ovikambanya, na tyina ovatumini vena tyimwe valinga ovanthu vahahandele. Ovipuka pamwe ovanthu ovo valinga, vityopola umwe etyi ovatumini vahanda okulinga.

11. Oñgeni outumini Anglo-Americana upameka onthumbi yetu yokuti tuli momuvo wonthyulilo?

¹¹ Vali, ngetyi tyalekeswa monomphai mbotyilolo, eulo lilekesa okuti outumini Anglo-Americana oo wahulililako. Outumini oo kamaupingwa vali nomukuavo. Apa katutu mauya okuminyimuako mo Alumagedom kumwe nomautumini omakuavo. * — Ehol. 16:13, 14, 16; 19:19, 20.

12. Oñgeni eulo lya Daniele litupameka iya onthumbi patyi lituavela?

¹² Oñgeni omaulo oo etuetela ouwa? Eulo lya Daniele tupu lipopia otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti tuli momuvo wonthyulilo. Momanima 2.500 konyima, Daniele wapopile okuti konyima yo Mbambilonia, omautumini ekuana ankho maamonesa ovanthu va Huku ononkhumbi. Apopi outumini ankho mahulililako okutumina. Outumini oo, o Anglo-Americana, outumini mauhulililako. Otyo tyitupameka unene iya tyitukalesa nonthumbi yokuti apa katutu Ouhamba wa Huku maukanyimako omauhamba oo pano pohi aukaetela oviwa ovanthu. — Dan. 2:44.

13. Olie “ohamba yatyinana” “nonohamba ekwi” mbapopiwa momukanda Eholololo 17:9-12, iya oñgeni eulo olio liafwisuapo?

¹³ Tanga Eholololo 17:9-12. Ehanyauno liamonekele Movilwa Viotete Viouye auho, liafuisapo eulo ekuavo Liombimbiliya lipopia ononthiki mbahulilila. Ovatumini ankho vahanda okueta ombembwa mouye auho. Opo vetyilinge, mu Janeiro yo 1920, avahindi eongano limwe litiwa Liga das Nações iya etyi tyati mohanyi ya Outubro yo 1945, eongano olio alipingwa no Nações Unidas. O Nações Unidas, oyo “ohamba yatyinana.” Mahi kaitumina ouye auho. Ononkhono mbayo mbutei vala kokukuatesako nomautumini omakuavo. Omautumini akuatesako o Nações Unidas, mo Mbimbiliya aihanwa okuti “onohamba ekwi.”

14-15. (a) Omukanda Eholololo 17:3-5 upopia okuti “Ombambilonia onene” oityi? (b) Oityi tyikahi nokumoneka navana vakuatesako onongeleya mbomatutu?

¹⁴ Tanga Eholololo 17:3-5. Kononkhono mba Huku apositolu Suau wamuene ekunga, “Ombambilonia onene,” onongeleya ambuho mbomatutu. Ongeni eulo olio liafuasuapo? Tundee kohale onongeleya mbomatutu mbuundapela kumwe novatumini mouye auho. Apa katutu Siovaa makapaka momitima viovatumini “ehando liokufuisapo olusoke luae.” Oityi matyitundililako? Ovatumini ovo, “onohamba ekwi,”  mavakapilukilapo onongeleya mbomatutu, avembuhanyeko. — Ehol. 17:1, 2, 16, 17.

¹⁵ Oñgeni tutyii okuti ehanyauno lyo Mbambilonia Onene lili popepi? Opo tukumbulule epulo olio, tuesukisa okuhinangela etyi tyamonekele nepundaumbo lyo Mbambilonia ankho lili pokati Kondongi Onene itiwa Eufalate. Omukanda Eholololo weeleka vana vakuatesako Ombambilonia Onene “nomaande.” (Ehol. 17:15) Mahi tupu eulo olio lipopia okuti omaande ‘makakukuta,’ tyilekesa okuti vana vembukuatesa-ko ankho mavetyiyekepo okutyilinga. (Ehol. 16:12) Eulo olio likahiale nokufuisuapo mokonda ovanthu ovanyingi hono kavetei vali konongeleya mbomatutu iya atee umwe vekahi nokutunda-mo.

16. Ouwa patyi tupolako tyina tunoñgonoka eulo lipopia o Nações Unidas nehanyauno lyo Mbambilonia Onene?

¹⁶ Oñgeni omaulo oo etuetela ouwa? Eulo lipopia o Nações Unidas nehanyauno lyo Mbambilonia Onene, litukalesa nonthumbi yokuti tukahi konthyulilo. Namphila ovanthu ovanyingi vekahi nokuyekapo okukuatesako  Ombambilonia onene, mahi maihanyuako notyipuka otyikuavo. Ngetyi tuelilongesale konyima, Siovaa oe makapaka momutima “wonohamba ekwi” “ehando liokufuisapo olusoke luae.” Onohamba ombo ekwi, ovatumini vana vakuatesako o Nações Unidas. Ehanyauno lyo Mbambilonia Onene maliya vala otyuhulukila. * (Ehol. 18:8-10) Ehanyauno lyo Mbambilonia Onene malitumphulukisa ovanthu, mahi vana vafenda Huku mavakahambukwa mokonda yovipuka evi vivali. Tete, omokonda ondyale oyo ya Siovaa Huku maikahanyuako pala apeho. Vali, pomuvo opo, eyovo lietu pahe liehikapo! — Luka 21:28.

17-18. (a) Oñgeni matutualako okupameka ekolelo lietu? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Omuuli Daniele waulile okuti “enoñgonoko liotyili malikalinga enyingi.” Tuna umwe enoñgonoko enyingi! Pahe tuanoñgonoka umwe omaulo apopia ovipuka vikahi nokumoneka momuvo wetu. (Dan. 12:4, 9, 10) Okufuiswapo kuomaulo oo, tyitukuatesako okuhumba vali Siovaa, Nondaka yae. (Isa. 46:10; 55:11) Ngotyo, tualako okupameka ekolelo liove mokulilongesa apeho Ombimbiliya, nokukuatesako vakuenyi okukala noupanga wapama na Siovaa. Huku makayovola aveho ovakuatyili kwe, tupu mekeveavela “ombembwa itualako.” — Isa. 26:3.

¹⁸ Monthele mailandulako, matulilongesa omaulo apopia ewaneno Liovakilisitau momuvo wonthyulilo. Ngetyi matukelilongesa, matutale okuti omaulo oo alekesa umwe okuti tuli konthyulilo. Tupu matutale ovipuka vilekesa okuti Sesusi ukahi nokutumina iya ukahi nokuhongolela ovalanduli vae.