Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 28

Maromak nia Ukun harii ona

Maromak nia Ukun harii ona

“Agora ita-nia Naʼi no ninia Kristu mak ukun mundu tomak.”​—APOK 11:15.

KNANANUK 22 Halo Ita-nia Ukun toʼo mai rai!

IHA LISAUN NEʼE *

1. Saida mak ita fiar no tanbasá?

 BAINHIRA Ita haree mundu nia situasaun, karik susar ba Ita atu iha hanoin pozitivu kona-ba futuru. Ita haree família sira la hadomi malu, ema barak halo hahalok violénsia, hanoin an deʼit no lakon fiar ba autoridade sira. Maibé tuir loloos situasaun sira-neʼe bele halo Ita fiar metin liután. Tanbasá? Tanba ema nia hahalok kumpre profesia kona-ba “loron ikus sira”. (2 Tim 3:1-5) Ema neʼebé laran-loos bele haree katak profesia neʼe sai loos daudaun. Neʼe hatudu katak Kristu Jesus komesa ona ukun nuʼudar Liurai ba Maromak nia Ukun. Iha mós profesia seluk kona-ba Maromak nia Ukun neʼebé sai loos daudaun. Ita-nia fiar sei sai metin liután bainhira ita aprende kona-ba profesia sira-neʼe.

Profesia iha livru Daniel no Apokalipse liga malu no ajuda ita atu hatene kona-ba akontesimentu sira neʼebé lakleur tan sei akontese tuir Jeová nia hakarak (Haree parágrafu 2)

2. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende saida no tanbasá? (Fó komentáriu kona-ba dezeñu iha livru oin.)

2 Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba (1) profesia neʼebé ajuda ita hatene bainhira mak Maromak nia Ukun harii, (2) profesia sira neʼebé bele ajuda ita hatene katak Jesus sai ona Liurai ba Maromak nia Ukun no (3) profesia sira kona-ba oinsá Maromak nia inimigu sira sei lakon. Ita sei aprende oinsá profesia sira-neʼe liga malu no oinsá ida-neʼe bele ajuda ita hatene ita moris iha tempu saida.

OINSÁ ATU HATENE BAINHIRA MAK MAROMAK NIA UKUN HARII

3. Profesia iha Daniel 7:13, 14 fó sai saida kona-ba Liurai ba Maromak nia Ukun?

3 Profesia iha Daniel 7:13, 14 hatudu katak Kristu Jesus mak Ukun-Naʼin neʼebé diʼak liu ba Maromak nia Ukun. Ema husi nasaun oioin sei kontente atu “serbí nia” no la iha ema ida mak sei troka fali nia nuʼudar liurai. Profesia seluk iha livru Daniel fó sai nanis katak Jesus sei sai Liurai iha tempu hitu nia rohan. Ita bele hatene bainhira mak Jesus sai Liurai ka lae?

4. Esplika oinsá Daniel 4:10-17 ajuda ita komprende tinan saida mak Kristu komesa ukun nuʼudar Liurai. (Haree nota-rodapé.)

4 Lee Daniel 4:10-17. “Tempu hitu” neʼebé temi iha eskritura neʼe reprezenta tinan 2.520. Tempu neʼe komesa iha tinan 607 AEC bainhira Babilónia halakon liurai ikus neʼebé ukun Jeruzalein hodi reprezenta Jeová. Tempu neʼe remata iha tinan 1914 EC bainhira Jeová foti Jesus nuʼudar Liurai ba Maromak nia Ukun. Jesus mak “ida neʼebé iha direitu tuir lei” atu sai nuʼudar Liurai. *​—Eze 21:25-27.

5. Saida mak dalan ida neʼebé profesia kona-ba “tempu hitu” afeta ita?

5 Oinsá profesia neʼe afeta ita? Maromak deside nanis katak liutiha “tempu hitu” nia sei harii ninia Ukun no nia kumpre ida-neʼe. Bainhira ita komprende kona-ba neʼe, ida-neʼe hametin ita-nia fiar katak Jeová sei kumpre ninia promesa sira seluk no tuir tempu neʼebé nia deside ona. Sin, Jeová nia loron “sei la tarde”.​—Hab 2:3.

OINSÁ ITA HATENE KATAK KRISTU SAI ONA LIURAI

6. (a) Evidénsia saida mak hatudu katak Jesus ukun ona iha lalehan? (b) Oinsá evidénsia sira-neʼe tuir profesia iha Apokalipse 6:2-8?

6 Bainhira Jesus besik atu remata ninia serbisu haklaken iha rai, nia fó-hatene nanis kona-ba akontesimentu sira neʼebé bele ajuda ninia dixípulu sira hatene katak nia hahú ukun ona iha lalehan. Nia temi kona-ba buat oioin, inklui funu, rai-hamlaha no rai-nakdoko. Nia mós fó-hatene nanis katak sei mosu moras-peste “iha fatin oioin”. Pandemia COVID-19 mak ezemplu ida kona-ba neʼe. Akontesimentu sira-neʼe mak parte ba “sinál” kona-ba tempu neʼebé Kristu toʼo ona mai hanesan fó sai iha Bíblia. (Mt 24:3, 7; Lc 21:7, 10, 11) Liutiha tinan 60 depois Jesus mate no bá lalehan, Jesus fó sai buat seluk tan ba apóstolu João neʼebé hatudu katak akontesimentu sira-neʼe sei mosu duni. (Lee Apokalipse 6:2-8.) Buat sira-neʼe akontese hahú husi tempu neʼebé Jesus sai Liurai iha tinan 1914.

7. Tanbasá mosu susar barak bainhira Jesus sai Liurai?

7 Tanbasá situasaun iha mundu neʼe sai aat liután kuandu Jesus sai Liurai? Apokalipse 6:2 fó sai informasaun importante neʼebé ajuda ita hetan resposta. Tuir eskritura neʼe, Jesus nia knaar primeiru nuʼudar Liurai mak atu halo funu. Nia halo funu kontra sé? Kontra Diabu no anju aat sira. Tuir Apokalipse kapítulu 12, Satanás lakon funu. Nia no anju aat sira soe tun tiha ba rai. Satanás sai hirus tebes no nia fakar sai ninia hirus ba ema. Rezultadu mak “susar ba rai”.​—Apok 12:7-12.

Ita la kontente bainhira buat aat akontese, maibé bainhira ita haree Bíblia nia profesia sira sai loos, neʼe hatudu katak Maromak nia Ukun harii ona (Haree parágrafu 8)

8. Bainhira ita haree profesia sira kona-ba Maromak nia Ukun sai loos, oinsá neʼe afeta ita?

8 Oinsá profesia sira-neʼe afeta ita? Bainhira ita haree akontesimentu iha mundu no ema nia hahalok sai aat, neʼe ajuda ita hatene katak Jesus sai ona Liurai. Tan neʼe bainhira ita haree ema hatudu hahalok hanoin an deʼit no laran-aat, ita la presiza sai laran-kraik tanba ita hatene katak sira-nia hahalok kumpre Bíblia nia profesia. Maromak nia Ukun harii ona. (Sal 37:1) No mundu nia situasaun sei sai aat liután nuʼudar funu Armagedon besik daudaun. (Mc 13:8; 2 Tim 3:13) Ita agradese tebes tanba ita-nia Aman Jeová ajuda ita komprende tanbasá iha problema oioin iha mundu.

OINSÁ MAROMAK NIA INIMIGU SIRA SEI LAKON

9. Oinsá mak profesia iha Daniel 2:28, 31-35 esplika kona-ba ukun boot ida ikus, no bainhira mak ukun neʼe mosu?

9 Lee Daniel 2:28, 31-35. Ita haree profesia neʼe sai loos daudaun ohin loron. Nabukodonozór nia mehi hatudu sai buat neʼebé sei akontese iha “loron sira-neʼe nia rohan” depois Kristu hahú ukun. Jesus nia inimigu sira iha rai inklui ukun boot ida ikus neʼebé Bíblia fó-hatene nanis. Ukun boot neʼe mak estátua nia ‘ain parte kraik neʼebé halo husi besi kahur ho rai-mean’, no bainhira Bretaña no Estadus Unidus serbisu hamutuk durante Funu Mundiál Primeiru, sira sai nuʼudar ukun boot neʼe. Nabukodonozór nia mehi kona-ba estátua mós fó sai buat rua neʼebé hatudu katak ukun boot neʼe la hanesan ho ukun sira antes neʼe.

10. (a) Oinsá mak Daniel nia profesia kona-ba Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun sai loos ohin loron? (b) Ita presiza hasees an husi perigu saida? (Haree kaixa “ Kuidadu ho rai-mean!”)

10 Primeiru, ukun boot Bretaña ho Estadus Unidus halo husi besi kahur ho rai-mean. Maibé ukun sira antes neʼe, halo husi materiál toos oioin hanesan osan-mean ka osan-mutin. Rai-mean reprezenta “ema nia oan sira”, neʼe katak povu baibain. (Dan 2:43, nota) Ohin loron, ita bele haree ho klaru oinsá ema fó influénsia makaʼas ba governu sira liuhusi eleisaun, halo kampaña kona-ba ema nia direitu, protesta no harii organizasaun neʼebé apoia serbisu-naʼin nia direitu, neʼe halo susar ba ukun-naʼin sira atu implementa sira-nia planu polítiku.

11. Oinsá mak Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun hametin ita-nia fiar katak ita moris iha tempu nia rohan?

11 Segundu, Bíblia fó-hatene nanis katak estátua nia ain parte kraik neʼebé reprezenta Bretaña ho Estadus Unidus mak ukun boot ida ikus. La iha ema nia ukun ida seluk neʼebé sei troka ukun neʼe. Maromak nia Ukun mak sei halakon ukun boot neʼe hamutuk ho ema nia governu sira seluk iha funu Armagedon. *​—Apok 16:13, 14, 16; 19:19, 20.

12. Saida tan mak fó sai iha Daniel nia profesia neʼebé bele fó kmaan no esperansa ba ita?

12 Oinsá profesia neʼe afeta ita? Daniel nia profesia fó sai evidénsia seluk tan neʼebé hatudu katak ita moris iha tempu nia rohan. Maizumenus tinan 2.500 liubá, Daniel fó-hatene nanis katak depois Babilónia nia ukun, sei mosu ukun boot haat seluk neʼebé sei domina fatin sira neʼebé Maromak nia povu barak hela bá. Nia mós fó sai katak Bretaña ho Estadus Unidus sei sai nuʼudar ukun ida ikus. Neʼe fó ita kmaan no esperansa katak lakleur tan Maromak nia Ukun sei halakon ema nia governu hotu no sei ukun mundu tomak.​—Dan 2:44.

13. “Liurai númeru ualu” no “liurai naʼin-sanulu” neʼebé temi iha Apokalipse 17:9-12 reprezenta saida? Oinsá profesia sira-neʼe sai loos daudaun?

13 Lee Apokalipse 17:9-12. Funu Mundiál Primeiru estraga buat barak. Tan neʼe mosu buat seluk tan neʼebé kumpre Bíblia nia profesia kona-ba loron ikus sira. Ukun-naʼin sira iha mundu hakarak lori dame ba mundu. Entaun, iha fulan-Janeiru 1920, sira harii Liga Nasaun sira-nian. No ikusmai iha fulan-Outubru 1945 troka fali ho Nasoins Unidas. Bíblia bolu organizasaun neʼe nuʼudar “liurai númeru ualu”, maibé neʼe laʼós ukun boot ida. Organizasaun neʼe iha podér tanba hetan apoia husi governu sira. Bíblia bolu governu sira-neʼe nuʼudar “liurai naʼin-sanulu”.

14-15. (a) Saida mak Apokalipse 17:3-5 fó sai kona-ba “Babilónia Boot”? (b) Ema sei apoia relijiaun falsu ka lae? Esplika toʼok.

14 Lee Apokalipse 17:3-5. Apóstolu João haree vizaun kona-ba feto-aat ida neʼebé bolu nuʼudar “Babilónia Boot” neʼebé reprezenta relijiaun falsu iha mundu tomak. Oinsá mak vizaun neʼe sai loos? Durante tempu kleur, relijiaun falsu serbisu hamutuk no mós apoia governu sira. Maibé lakleur tan, Jeová sei “tau ninia hanoin” iha ulun-naʼin polítiku sira-nia laran atu kumpre ninia hakarak. Neʼe sei lori rezultadu saida? Ulun-naʼin sira-neʼe ka “liurai naʼin-sanulu” sei ataka relijiaun falsu no halakon sira.​—Apok 17:1, 2, 16, 17.

15 Oinsá ita bele hatene katak Babilónia Boot besik atu lakon ona? Atu hatán ba pergunta neʼe, diʼak atu hanoin-hetan kona-ba bee husi Mota Eufrates neʼebé haleʼu no proteje sidade Babilónia antigu. Livru Apokalipse kompara ema millaun ba millaun neʼebé apoia Babilónia Boot ho bee neʼebé proteje nia. (Apok 17:15) Maibé livru Apokalipse mós fó sai katak bee neʼe sei ‘sai maran’. Neʼe hatudu katak ema barak sei la apoia tan relijiaun falsu. (Apok 16:12) Ohin loron, profesia neʼe sai loos daudaun tanba ema barak la tuir tan relijiaun falsu no sira buka resposta husi fatin seluk.

16. Oinsá profesia kona-ba Nasoins Unidas no Babilónia Boot afeta ita?

16 Oinsá profesia sira-neʼe afeta ita? Tanba ukun-naʼin sira harii ona Nasoins Unidas no ema barak la apoia tan relijiaun falsu, neʼe hatudu katak ita moris iha loron ikus sira. Maski ema barak la apoia tan Babilónia Boot, maibé neʼe laʼós razaun atu Babilónia Boot lakon. Hanesan temi ona ohin, Jeová sei “tau ninia hanoin” iha “liurai naʼin-sanulu” nia laran katak governu sira neʼebé apoia Nasoins Unidas atu “kumpre Maromak nia hakarak”. Nasaun sira-neʼe sei halakon relijiaun falsu sira derrepente deʼit no neʼe halo ema hakfodak. * (Apok 18:8-10) Bainhira Babilónia Boot lakon, neʼe sei afeta mundu tomak no karik hamosu susar barak. Maibé Maromak nia povu iha razaun rua atu sente kontente. Razaun ida mak Maromak nia inimigu sei lakon ba nafatin. No razaun segundu mak ita-nia salvasaun besik ona.​—Lc 21:28.

FIAR METIN KATAK JEOVÁ SEI PROTEJE ITA

17-18. (a) Oinsá ita bele kontinua hametin ita-nia fiar? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba saida?

17 Daniel fó-hatene nanis katak “koñesimentu neʼebé loos sei sai barak”. Neʼe sai loos duni. Agora ita komprende profesia oioin kona-ba ita-nia tempu. (Dan 12:4, 9, 10) Dalan neʼebé profesia sira-neʼe sai loos halo ita admira kona-ba Jeová no ninia Liafuan Bíblia. (Isa 46:10; 55:11) Tan neʼe kontinua hametin ita-nia fiar hodi estuda Bíblia ho badinas no ajuda ema seluk atu iha relasaun diʼak ho Jeová. Jeová sei proteje ema hotu neʼebé sadere ba nia no nia sei fó sira dame neʼebé ba nafatin.​—Isa 26:3.

18 Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba profesia sira neʼebé liga ho kongregasaun Kristaun ohin loron. Profesia sira-neʼe mós hatudu katak ita moris iha loron ikus sira. Ita sei haree evidénsia seluk tan neʼebé hatudu katak ita-nia Liurai Jesus dirije ninia dixípulu sira neʼebé laran-metin.

KNANANUK 61 Testemuña sira, hakaʼas an bá!

^ Ita hela iha tempu neʼebé profesia barak sai loos. Maromak nia Ukun harii ona no ida-neʼe tuir duni Bíblia nia profesia barak. Ita sei koʼalia kona-ba profesia balu neʼebé sei hametin ita-nia fiar ba Jeová no ajuda ita atu kalma nafatin no tau fiar ba Jeová agora no iha futuru.

^ Haree livru Moris Haksolok ba Nafatin lisaun 32 pontu 4 no mós haree vídeo Maromak nia Ukun hahú ona iha tinan 1914 iha jw.org.

^ Atu hetan informasaun liután kona-ba Daniel nia profesia, haree Livru Haklaken 15 Juñu 2012, pájina 14-19.

^ Atu hetan informasaun liután kona-ba saida mak sei akontese lakleur tan, haree livru Kerajaan Allah Memerintah! kapítulu 21.