Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Kuó U Fakaʻatā ʻa Sihova Ke Ne Tataki Hoku Halá

Kuó U Fakaʻatā ʻa Sihova Ke Ne Tataki Hoku Halá

ʻI HEʻEKU taʻu hongofulu tupú, naʻá ku fili ha hala ke u fou ai, ko ha ngāue fakamāmani naʻá ku saiʻia ʻaupito ai. Ka naʻe fakaafeʻi au ʻe Sihova ke fou ʻi ha hala kehe, ʻo ne fakahaaʻi nima-homo mai: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e fakamaama pea fakahinohino koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.” (Saame 32:8) Ko hono fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki hoku halá kuo taki atu ia ki ha ngāue fakalaumālie ʻo e ngaahi faingamālie mo e tāpuaki fakaʻofoʻofa, kau ai ʻa e ngāue ʻi ʻAfilika ʻi he taʻu ʻe 52.

MEI HE BLACK COUNTRY KI HE FEITUʻU ANGA-ʻOFA ʻO ʻAFILIKÁ

Naʻe fanauʻi au ʻi he 1935 ʻi Darlaston, ʻi ʻIngilani, ko e konga ʻo e Black Country, naʻe fakahingoa pehē koeʻuhi ko e kohu ʻuliʻuli naʻá ne kāpui ʻa e ʻeá mei he ngaahi fale ngāue lalahí. ʻI heʻeku taʻu fā nai, naʻe kamata ako Tohi Tapu ʻeku ongo mātuʻá mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI heʻeku taʻu hongofulu tupu siʻí, naʻá ku tuipau ki he moʻoní pea naʻá ku papitaiso ʻi he 1952 ʻi hoku taʻu 16.

ʻI he taimi tatau, naʻá ku kamata ako ngāue ʻi ha fuʻu fale ngāue naʻe ngaohi ai ʻa e ngaahi meʻangāue pea mo e ngaahi kongokonga meʻalele. Naʻá ku kamata ako ke hoko ko ha sekelitali ʻa e kautahá, ko ha ngāue naʻá ku saiʻia ʻaupito ai.

Naʻá ku fehangahangai mo ha fili mahuʻinga ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai au ʻe ha ʻovasia fefonongaʻaki ke u kamata fakahoko ʻa e Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá ʻi he lolotonga e uiké ʻi he fakatahaʻanga homau feituʻú ko Willenhall. Ka naʻe ʻi ai ha fili faingataʻa ke u fai. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻalu ki ha fakatahaʻanga ʻe ua. Lolotonga ʻa e uiké, naʻá ku ʻalu ki he fakatahaʻanga ofi taha ki hoku ʻapi ngāue ʻi Bromsgrove, naʻe kilomita nai ʻe 32 (maile ʻe 20) mei hoku ʻapí. Pea ʻi he fakaʻosinga uiké, ʻi heʻeku foki ki he ʻapi ʻeku ongo mātuʻá, naʻá ku ʻalu ki he fakatahaʻanga ʻi Willenhall.

ʻI he holi ke poupou ki he kautaha ʻa Sihová, naʻá ku tali ʻa e fakaafe ʻa e ʻovasia fefonongaʻakí, neongo naʻe ʻuhinga ení ko hono liʻaki ʻa e ako ngāue naʻá ku saiʻia ʻaupito aí. Ko hono fakaʻatā ʻa Sihova ke tataki hoku halá ʻi he tuʻunga ko iá naʻá ne fakaava mai ai ʻa e matapā ki ha moʻui kuo ʻikai ʻaupito ke u fakaʻiseʻisa ai.

ʻI heʻeku ʻalu ki he Fakatahaʻanga Bromsgrove, naʻá ku fetaulaki ai mo ha taha​—ko ha tuofefine fakaʻofoʻofa mo fakakaukau fakalaumālie ko Anne. Naʻá ma mali ʻi he 1957, pea kuó ma fiefia ʻi he ngaahi monū ʻo e tāimuʻa tuʻumaʻu, tāimuʻa makehe, ngāue fefonongaʻaki mo e ngāue Pēteli. Kuo hoko ʻa Anne ko ha matavai ʻo e fiefia ʻi he kotoa ʻeku moʻuí.

ʻI he 1966 naʻá ma fiefia ke kau ʻi he kalasi hono 42 ʻo Kiliatí. Naʻe vaheʻi kimaua ki Malauī, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e feituʻu anga-ʻofa ʻo ʻAfiliká koeʻuhi ko ʻenau anga-leleí mo e anga-talitali kakaí. Ka naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi heʻikai fuoloa ʻenau talitali lelei kimaua aí.

NGĀUE LOLOTONGA ʻA E NGAAHI TAIMI FAINGATAʻA ʻI MALAUĪ

Ko e veeni Kaiser Jeep naʻe ngāueʻaki ʻi he ngāue fefonongaʻaki ʻi Malauií

Naʻá ma aʻu ki Malauī ʻi Fepueli 1, 1967. Hili ha koosi ako lea ʻi he māhina ʻe taha, naʻá ma kamata ʻi he ngāue fakavahé. Naʻá ma ʻalu ʻi ha veeni Kaiser Jeep ʻa ia naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻe lava ke ma fakaʻuli ʻi ha feituʻu pē, naʻa mo e ngaahi vaitafé. Ka neongo ʻa e ngaahi ʻamanekina ko iá, naʻe lava ke ma lele pē ʻi he ngaahi vai mamaha tahá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ma nofo ʻi ha fanga kiʻi fale kelekele naʻe fiemaʻu ke ʻai ha tapoleni ʻi lalo he ʻató lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ʻuhá. Naʻe ʻikai ko ha kamata lelei ia ʻi he ngāue fakamisinalé, ka naʻá ma saiʻia ai!

ʻI ʻEpeleli, naʻá ku ʻiloʻi ʻe vave ke mau fehangahangai mo ha palopalema mei he fonuá. Naʻá ku fanongo ki ha lea ʻi he letioó ʻa e palesiteni ʻo Malauií, ko Dr. Hastings Banda. Naʻá ne taukaveʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻikai ke nau totongi tukuhau pea naʻa nau kaunoa ʻi he meʻa fakapolitikalé. Ko e moʻoni, ko e ngaahi tukuakiʻi ko ení naʻe loi. Naʻa mau ʻiloʻi ko e ʻīsiu moʻoní ko ʻemau tuʻu-ʻataá, tautefito ki heʻemau fakafisi ke fakatau mai ʻa e ngaahi kaati mēmipa ʻa e faʻahi fakapolitikalé.

ʻI Sepitema, naʻa mau lau ʻi he nusipepá ko e palesitení kuó ne tukuakiʻi ʻa e fanga tokouá ki he fakatupu palopalema ʻi he feituʻu kotoa. Naʻá ne fanongonongo ʻi ha fakataha fakapolitikale ko hono puleʻangá te nau ngāue vave ke tapui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakahoko ʻa e tapui ko ení ʻi ʻOkatopa 20, 1967. Taimi nounou pē mei ai, naʻe aʻu mai ʻa e kau polisí mo e kau ʻōfisa ʻimikuleisoní ki he ʻōfisi vaʻá ke tāpuni pea fakafoki fakapuleʻanga ʻa e kau misinalé mei he fonuá.

Ko hono puke mo fakafoki fakapuleʻanga kimaua mei Malauī ʻi he 1967 mo ha kaungā-misinale ko Jack mo Linda Johansson

Hili ha ʻaho ʻe tolu ʻi pilīsone, naʻe ʻave kimautolu ki ha fonua naʻe puleʻi ʻe Pilitānia​—ko Maulitiasi. Neongo ia, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he kau maʻu mafaí ke mau nofo ai ko e kau misinale. Ko ia naʻe vaheʻi kimaua ki Lotēsia (ko Simipāpuē he taimí ni). ʻI he aʻu ki aí, naʻá ma fetaulaki mo ha ʻōfisa ʻimikuleisoni anga-kovi naʻe ʻikai ke ne tali ke ma hū ki he fonuá, ʻo ne pehē: “Naʻe tapui kimoutolu ke nofo ʻi Malauī. Naʻe ʻikai ngofua ke mo nofo ʻi Maulitiasi, pea ko eni ʻoku ʻikai haʻamo toe fili ka ko e haʻu ki heni.” Naʻe kamata ke tangi ʻa Anne. Naʻe hā ngali naʻe ʻikai ha taha te ne fiemaʻu kimaua! ʻI he taimi ko iá, naʻá ku loto ke mavahe pea foki ki ʻapi ki ʻIngilani. Faai atu pē, naʻe fakaʻatā ʻe he kau maʻu mafai ʻimikuleisoní ke ma nofo ʻi he pō ko iá ʻi he ʻōfisi vaʻá ka naʻe pau ke ma ʻalu ki honau ʻuluʻi ʻapitangá ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ma helaʻia, ka naʻá ma tuku pē ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová. ʻI he efiafi hokó, naʻe taʻeʻamanekina ʻema maʻu ʻa e ngofua ke nofo ʻi Simipāpuē ko ha ongo ʻaʻahi. Heʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate au ʻa e anga ʻeku ongoʻi ʻi he ʻaho ko iá​—naʻá ku tuipau naʻe tataki ʻe Sihova homa halá.

VĀHENGA-NGĀUE FOʻOU​—NGĀUE KI MALAUĪ MEI SIMIPĀPUĒ

Ko au mo Anne ʻi he Pēteli ʻi Simipāpuē, 1968

ʻI he ʻōfisi vaʻa ʻi Simipāpuē, naʻe vaheʻi ke u ngāue ʻi he Potungāue Ngāué, ʻo tokangaʻi ʻa Malauī mo Mosemipiiki. Ko e fanga tokoua ʻi Malauií naʻe fakatangaʻi kakaha kinautolu. Ko e konga ʻeku ngāué, ko hono liliu ʻa e ngaahi līpooti naʻe ʻomai ʻe he kau ʻovasia sēketi ʻi Malauī. ʻI he ngāue ʻo aʻu ki he efiafi poʻuli ʻe taha ke fakakakato ha līpooti, naʻá ku tangi ʻi he lau fekauʻaki mo hono ngaohikovia anga-fakamālohi hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. * Neongo ia, naʻe maongo lahi kiate au ʻenau mateakí, tuí mo e kātakí.​—2 Kol. 6:4, 5.

Naʻa mau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa mau malavá ke tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie ki he fanga tokoua naʻe toe ʻi Malauií pea pehē foki ki he faʻahinga naʻa nau hola ki Mosemipiiki mei he fakamālohí. Ko e timi liliu-lea faka-Sikuā, ʻa e lea ʻoku ngāueʻaki lahi taha ʻi Malauií, naʻe hiki ki ha fuʻu faama lahi ʻa ha tokoua ʻi Simipāpuē. Naʻá ne anga-ʻofa ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻapi mo ha ʻōfisi maʻa kinautolu. Naʻa nau hokohoko atu ai ke fai ʻa e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ʻo hono liliu ʻo e ʻū tohi Fakatohitapú.

Naʻa mau fokotuʻutuʻu ke maʻu ʻe he kau ʻovasia sēketi ʻi Malauií ʻa e fakataha-lahi fakavahe ʻi he lea faka-Sikuā ʻi he taʻu kotoa ʻi Simipāpuē. Naʻa nau maʻu ai ʻa e ngaahi ʻautilaine malanga fakataha-lahí. ʻI heʻenau foki ki Malauií, naʻa nau vahevahe atu ʻa e fakamatalá ki he fanga tokouá ʻi he lelei taha ʻo ʻenau malavá. ʻI he taʻu ʻe taha lolotonga ʻenau ʻaʻahi ki Simipāpueé, naʻe lava ʻo mau fokotuʻutuʻu ha Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ke langa hake ʻa e kau ʻovasia sēketi loto-toʻa ko ení.

Ko hono fakahoko ha malanga ʻi he lea faka-Sikuā ʻi ha fakataha-lahi ʻi he lea faka-Sikuā/Sona ʻi Simipāpuē

ʻI Fepueli 1975, naʻá ku folau ʻo ʻaʻahi ki he Kau Fakamoʻoni mei Malauī naʻa nau hola ki he ngaahi kemi ʻi Mosemipiiki. Ko e fanga tokoua ko ení naʻa nau ngaʻunu fakataha mo e toenga ʻo e kautaha ʻa Sihová, ʻo kau ai hono ngāueʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ki he kau mātuʻá. Ko e kau mātuʻa foʻoú naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālie lahi ʻa ia naʻe kau ai hono fakahoko ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí, lāulea ki he konga tohi fakaʻahó mo e Taua Leʻo, pea aʻu ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ʻasemipilī. Naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻa e kemí ʻo hangē pē ko ha fakataha-lahí, ʻo ʻi ai ʻa e potungāue ki he fakamaʻá, tufaki ʻo e meʻakaí mo e tuʻunga malú. Ko e fanga tokoua faitōnunga ko iá naʻa nau fakahoko ʻa e meʻa lahi ʻi he tāpuaki ʻa Sihová, pea naʻá ku foki mo e mātuʻaki loto-toʻa moʻoni.

ʻI he konga ki mui ʻo e 1970 tupú, ko e ʻōfisi vaʻa ʻi Semipiá naʻe kamata ke nau tokangaʻi ʻa Malauī. Neongo ia, naʻá ku kei fakakaukau maʻu pē ki Malauī pea faʻa lotu maʻa kinautolu, pea naʻe pehē pē mo e niʻihi kehé. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻi he tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻa Simipāpueé, naʻá ku fakataha mo e kau fakafofonga mei he ʻuluʻi ʻapitangá, fakataha mo e fanga tokoua fua fatongia mei Malauī, ʻAfilika Tonga mo Semipia. ʻI he taimi taki taha, naʻa mau ʻeke ʻa e fehuʻi tatau, “Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke mau fai maʻá e fanga tokoua ʻi Malauií?”

ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe holo ʻa e fakatangá. Ko e fanga tokoua naʻa nau hola mei he fonuá naʻa nau foki ki Malauī, lolotonga ia ko e niʻihi naʻa nau nofo pē ʻi aí naʻe kamata māmālie ke nau maʻu ʻa e fakanonga mei he fakafeangai anga-fakamamahi naʻa nau tofanga aí. Ko e ngaahi fonua ofi maí naʻe kamata ke nau tali fakalao ʻa e kakai ʻa Sihová pea toʻo ʻa e ngaahi fakataputapuí. Naʻe fai ʻe Mosemipiiki ʻa e meʻa tatau ʻi he 1991. Ka naʻa mau fifili, ‘ʻE tauʻatāina fakakū ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Malauií?’

FOKI KI MALAUĪ

Ko e tuʻunga fakapolitikale ʻi Malauií naʻe faai atu pē ʻo liliu, pea ʻi he 1993 naʻe toʻo ʻe he puleʻangá ʻa e tapui ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Taimi nounou pē mei ai, naʻá ku talanoa ki ha misinale ʻa ia naʻá ne ʻeke mai, “Te ke toe foki ki Malauī?” Naʻá ku taʻu 59 ʻi he taimi ko iá, ko ia naʻá ku pehē ange, “ʻIkai, ʻoku ou fuʻu taʻumotuʻa au!” Kae kehe, ʻi he ʻaho pē hono hokó naʻá ma maʻu ha pōpoaki mei he Kulupu Pulé ʻo fakaafeʻi kimaua ke ma foki ki ai.

Naʻá ma ʻofa ʻi homa vāhenga-ngāue ʻi Simipāpuē, ko ia ko ha fili faingataʻa eni kiate kimaua. Naʻe ʻikai ke ma toe fie mavahe mei ai pea naʻá ma maʻu mo e ngaahi kaumeʻa fakaʻofoʻofa mo tuʻuloa ai. Naʻe tala mai anga-lelei ʻe he Kulupu Pulé ke ʻoua te ma liliu homa vāhenga-ngāué tuku kehe kapau naʻá ma loto ki ai. Ko ia naʻe mei faingofua pē ke ma fili homa halá pea nofo ʻi Simipāpuē. Ka naʻá ku manatuʻi ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e mavahe ʻa ʻĒpalahame mo Sela mei hona ʻapi fakafiemālié ʻi hona taʻumotuʻá ʻi heʻena talangofua ki he tataki ʻa Sihová.​—Sēn. 12:1-5.

Naʻá ma fili ke muimui ki he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová pea foki ki Malauī ʻi Fepueli 1, 1995, ko e ʻosi ia ʻa e taʻu ʻe 28 mei he ʻaho naʻá ma fuofua aʻu ai ki aí. Naʻe fokotuʻu ha Kōmiti Vaʻa, ʻo u kau ai mo ha ongo tokoua kehe, pea naʻe kamata leva ke mau ngāue ki hono toe fokotuʻu ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻOKU ʻAI IA ʻE SIHOVA KE TUPU

Ko ha tāpuaki ē ke sio ki hono ʻai ʻe Sihova ʻa e ngāué ke tupulaki vavé! Ko e tokolahi ʻo e kau malangá naʻe tupulaki mei he toko 30,000 nai ʻi he 1993 ki he toko 42,000 tupu ʻi he 1998. * Naʻe tali ʻe he Kulupu Pulé ʻa e palani ke langa ha ʻōfisi vaʻa foʻou ke ne tokangaʻi ʻa e tupulaki ko ia ʻa e fiemaʻu ʻi he malaʻe malangá. Naʻa mau maʻu ha konga kelekele ʻeka ʻe 30 ʻi Lilongwe, pea naʻe fili au ke kau ʻi he kōmiti langá.

Ko Tokoua Guy Pierce ʻo e Kulupu Pulé naʻá ne fai ʻa e malanga fakatapui ki he fale foʻoú ʻi Mē 2001. Naʻe laka hake ʻi he toko 2,000 ʻo e Kau Fakamoʻoni fakalotofonua naʻa nau kau ki aí, ko e tokolahi tahá naʻa nau ʻosi papitaiso ʻi he taʻu ʻe 40 tupu. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga ko ení naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa taʻealafakamatalaʻi ʻi he tapuí. Naʻa nau masiva fakamatelie ka naʻa nau koloaʻia fakalaumālie moʻoni. Pea ʻi he taimi ko ení naʻa nau fiefia ke ʻaʻahi ki he Pēteli foʻoú. ʻI he feituʻu kotoa naʻa nau ʻalu ki ai ʻi he Pētelí, naʻa nau hiva ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá ʻi he founga hiva faka-ʻAfiliká, ʻa ia naʻá ne ʻai ʻa e fakatahatahá ko e hokosia fakatoʻoaloto taha ia kuo faifai ange peá u fakamoʻoniʻí. Naʻe fakamoʻoniʻi ai ko Sihova ʻokú ne tāpuakiʻi lahi ʻa e faʻahinga ʻoku nau kātekina faitōnunga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Hili ʻa e kakato ʻa e langa ʻo e vaʻá, naʻá ku fiefia ke maʻu ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ki hono fakatapui ʻo e Fale Fakatahaʻangá. Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Malauií naʻa nau maʻu ʻaonga mei he polokalama langa vave ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻi he ngaahi fonua ʻoku ʻikai fuʻu lahi ʻenau paʻangá. Ki muʻá, naʻe fakataha ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fale naʻe ngaohi mei he pulukamú. Naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kahó ki he ʻató pea mo e ngaahi sea lōloa naʻe ngaohi mei he kelekelé. ʻI he taimi ko ení naʻe taʻo ʻe he fanga tokouá ʻa e piliki ʻi he ngaahi ʻōvani naʻa nau faʻu pea langa ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha foʻou fakaʻofoʻofa. Ka naʻa nau kei saiʻia pē ʻi he ngaahi sea lōloá koeʻuhí, hangē ko ʻenau lea ʻoku taka, ʻOku lahi feʻunga ʻa e seá ke hao ai mo ha toe toko taha!

Kuó u toe fiefia ke sio ki hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau tupulaki fakalaumālié. ʻOku tautefito ʻa e maongo kiate au ʻa e ngāue pole loto-lelei ʻa e fanga tokoua ʻAfilika kei siʻí mo e vave ʻenau maʻu ʻa e taukei fakafou ʻi he ako fakaʻotuá mo ʻenau fai ʻa e ngāué. Naʻa nau fua ʻa e fatongia lahi ange ʻi Pēteli pea ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Ko e ngaahi fakatahaʻangá naʻe toe fakaivimālohiʻi ʻe he kau ʻovasia sēketi fakalotofonua naʻe toki fakanofó, ko e tokolahi naʻa nau ʻosi mali. Ko e ngaahi hoa mali ko ení naʻa nau fili ke ngāue kakato ange kia Sihova ʻaki ʻa e fili ke ʻoua ʻe maʻu fānau, neongo ʻa e anga fakafonuá pea ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e tenge mei he fāmilí.

FIEMĀLIE ʻI HEʻEKU NGAAHI FILÍ

Ko au mo Anne ʻi he Pēteli ʻi Pilitāniá

Hili ʻa e taʻu ʻe 52 ʻi ʻAfilika, naʻá ku mahamahaki. Naʻe tali ʻe he Kulupu Pulé ʻa e fokotuʻu ʻa e Kōmiti Vaʻá ke toe vaheʻi kimaua ki Pilitānia. Naʻá ma loto-mamahi ke mavahe mei ha vāhenga-ngāue naʻá ma ʻofa ai, ka ko e fāmili Pēteli ʻi Pilitāniá ʻoku nau tokangaʻi lelei kimaua ʻi heʻema taʻumotuʻa angé.

ʻOku ou tuipau ko hono fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki hoku hala ʻi he moʻuí ʻa e fili lelei taha kuo faifai ange peá u faí. Kapau naʻá ku falala ki heʻeku mahino pē ʻaʻakú, ko hai ʻokú ne ʻilo pe naʻá ku mei iku ki fē ʻi heʻeku ngāue fakamāmaní. Naʻe ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke ‘fakatonutonu ai hoku ngaahi halá.’ (Pal. 3:5, 6) ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku manako ke ako ki he ngaahi fakaikiiki ʻo e ngāue ʻi ha fuʻu kautaha lahi. Neongo ia, ko e kautaha fakamāmanilahi ʻa Sihová kuó ne tokonaki mai ha ngāue fakalaumālie naʻá ne ʻomai ʻa e fiemālie lahi ange kiate au. Kiate aú, ko e ngāue kia Sihová kuo hokohoko atu ʻene fakakoloa moʻoni ʻeku moʻuí!

^ Ko e hisitōlia fakateokalati ʻo Malauī ʻoku pulusi ʻi he 1999 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, p. 148-223.

^ ʻOku ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko 100,000 tupu ʻi Malauī he taimí ni.