Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 30

Obulebi bwa Mira Buli bw’Akamaro Emwawe

Obulebi bwa Mira Buli bw’Akamaro Emwawe

“Naheba obushombanyi ahakagarhi kawe n’omukazi.”​—MWA. 3:15.

OLWIMPO 15 Tumusifu Muzaliwa wa Kwanza wa Yehova!

OKU BUGEKE a

1. Bichi Yehova ajiraga amango Adamu na Eva bamala kugoma? (Mwanzo 3:15)

 ADAMU na Eva banamalire ku goma ntya, Yehova ahereza oluburho lwabo obulangalire kugerera bulebi buguma bwa kamaro. Ebyaderhaga bili omu Mwanzo 3:15.​—Soma.

2. Bulagurhe obula bulebi buli bw’akamaro bwenene?

2 Obola bulebi buli omu chitabu chirhanzi che Biblia. Aliko ebindi bitabu byoshi by’Ebiblia biderhere k’obola bulebi, munjira nguma changwa eyindi. Nka kulala tayere anahangira haguma ebichira by’omwenda omukujira omwambaro goshi guyenere, ebinwa bili omu Mwanzo 3:15 bihebere haguma oburhumwa buli omu bitabu byoshi bye Biblia n’okubujira burhumwa buderhere chintu chiguma, k’okuderha, oku Mungu akarhumire omuchunguzi wakalimbwire Shetani n’abakozi bage. b Echola nji chasimisa bwenene balala boshi bazigira Yehova!

3. Bichi rhwaganirako m’ogula mwazi?

3 Mu gunola mwazi, rhwashubiza kw’ebila bibazo oku bilolere obulebi buli omu Mwanzo 3:15: Bande baganirirwe m’obula bulebi? Nka gurhe obula bulebi buli bwayenera? Na Nka gurhe rhuli rhwayunguka n’obula bulebi?

BANDE BAGANIRIRWE M’OBULA BULEBI?

4. “Enjoka” ali nde? Na nka gurhe rhumenyere echola?

4 Abaganirirwe omu bulebi buli omu Mwanzo 3:14, 15 hali: “enjoka” “oluburho” lw’enbjoka, “omukazi,” “n’oluburho” lw’omukazi. Ebiblia erhurhabere rhumenye bwinja buli muguma mubo. c Rhuhwanze omu kuganira oku bilolere enjoka. Enjoka nya njoka erhakagalire kuyunva ebi Yehova aderhaga omu bustani ye Edeni. Bobola eyi Yehova achiraga olubanja alikwanene abe chilemwa chigwerhe obwenge. Yende oyo? Ufunuo 12:9 erhuyerekere bwinja eyo njoka ali nde. Olola lwandiko luderhere wazi oku “eyo njoka ya mira” ali Shetani Ibilisi. Alikosi bande bali omu luburho lw’enjoka?

ENJOKA

Shetani Ibilisi, Ufunuo 12:9 ederhere oku ye “njoka ya mira”(Olole echifungo cha 4)

5. Bande bali omu luburho lw’enjoka?

5 Mango maguma Ebiblia enakolesa echinwa luburho, omu kuderha ku balala banayiganya omuntu bwinja-bwinja kuhika ahabayirikirwa bana bage. Bobola oluburho lw’enjoka luheberwe mu Bamalayika bahemukaga n’abantu, banapinga Yehova Mungu n’okulwisa abantu bage kuguma na Shetani. Olo luburho luheberwe mu bamalayika balekaga efasi zabo e mbingu n’okuyinja kulama hanola oku gulu omu siku za Noa, n’abantu bagwerhe engeso zili nka z’eshe wabo Shetani.​—Mwa.6:1, 2; Yoh. 8:44; 1 Yo. 5:19; Yud. 6.

OLUBURHO LW’ENJOKA

Abazimu n’abantu banapinga Yehova Mungu n’okulwisa abantu bage (Olole echifungo cha 5)

6. Bulagurhe oyula mukazi arhakaba eyali Eva?

6 Rhujage rhwalola, omukazi naye ali nde. Oyola mukazi arhali Eva. Bulagurhe? Rhulolage mpanvu nguma. Obulebi buderhere oku oluburho lw’omukazi “lwakavungonywere” erhwe ly’enjoka. Nk’oku rhwamamala bona, enjoka ali malayika mubi, k’okuderha, Shetani, na nta muntu orhashinganene w’omu luburho lwa Eva wakagalire kumuvungonyola. Bobo si nka gurhe Shetani akalimbwirwe?

7. Nk’ok’olwandiko lwa Ufunuo 12:1, 2, 5, 10 luyerekene, omukazi oganirirwe omu Mwanzo 3:15 ali nde?

7 Echitabu ch’obuzinda che Biblia chirhubwirire oku obulebi bw’omukazi oshamberwe omu Mwanzo 3:15 ali nde. (Osome Ufunuo 12:1, 2, 5, 10.) Oyola mukazi arhali mukazi nyamukazi! Oyo mukazi agwerh’omwezi oku magulu mage anayambere echishema cha nyenyezi 12 okurhwe lyage. Aburha omwana orhali kuguma n’abandi chiro k’okuderha: Obwami bwa Mungu. Bulala Obwami buli embingu k’okuderha ku n’oyola mukazi naye akwanene kuba ali w’embingu. Ashushanyize echigabi ch’embingu ch’olubaga lwa Yehova chijirirwe na bamalayika bemana.​—Gal. 4:26.

OMUKAZI

Echigabi ch’embingu ch’olubaga lwa Yehova chijirirwe na bamalayika bemana (Olole echifungo cha 7)

8. Inde oli chigabi ch’akamaro bwenene ch’oluburho lw’omukazi, na mangochi echola charhengereraga? (Mwanzo 22:15-18)

8 Kandi Echinwa cha Mungu chirhurhabere rhumenye echigabi chirhanzi ch’oluburho lw’omukazi ali nde. Olola luburho lwalikwanene kurhengerera omu chizazi cha Abrahamu. (Soma Mwanzo 22:15-18.) Nk’oku obulebi bwanabaga bwa lebere, Yesu arhengereraga kweri omu luburho lw’oyola mushamuka mwimana w’echisisi. (Lu. 3:23, 34) Olo luburho arhakabere muntu k’onyine bulala lwakagwarhire emisi y’okulimbula loshi Shetani Ibilisi. Bobola, amango Yesu aligwerhe myaka 30, ashiigwa amavurha n’eroho lichesibwa n’okuba Mugala wa Mungu oburhirwe n’eroho. Amango ashiigwa amavurha n’eroho aba chigabi ch’akamaro bwenene ch’oluburho l’omukazi. (Gal. 3:16) Enyuma y’okufa kwa Yesu n’okufuka kwage, Mungu “amuyambisa echishema ch’obukuuze n’olukengo” amuha n’oburhwali boshi . . . omu mbingu n’okugulu” kuhebamo “n’oburhwali b’okulimbula emirimo ya Ibilisi.”​—Ebr. 2:7; Mt. 28:18; 1 Yoh. 3:8.

OLUBURHO L’OMUKAZI

Yesu Kristu n’abashiigwa 144 000 nj’arhambula nabo (Olole echifungo cha 8-9)

9-10. a) Bandi bantu bahe bali omu luburho l’omukazi, na mangochi bahebagwa m’olula luburho? b) Bichi rhukolaja rhwashambalako?

9 Aliko olekere Yesu yenyine, hali abandi bakabere chigabi ch’olola luburho lw’omukazi. Entumwa Paulo alibayerekere echola chigabi ch’oluburho amango abwira Abakristu bashiigwa b’Abayahudi n’ab’omu mashanja: “Akaba muli ba Kristu, kweri muli luburho lwa Abrahamu, bashokozi oku bilolere echilagane.” (Gal. 3:28, 29) Amango Yehova amashiiga Omukristu amavurha kugerera eroho lyage lichesibwa, oyola muntu anaba muguma w’omuluburho l’omukazi, bobola oluburho luheberemo Yesu Kristu na balala 144 000 nj’arhambula haguma nabo. (Ufu. 14:1) Abola boshi banachihangana kuyiganya Eshe wabo Yehova Mungu.

10 Kugera aha, rhwamamenya abaganirirwe omu Mwanzo 3:15 bali bande, Rhukolaja rhwaganira okubi Yehova ajirire omu kuyeneza obula bulebi n’ankugurhe echila chili charhurhabala zene.

NKA GURHE OBULA BULEBI BWAYENERAGA?

11. Bichi obulebi bwalonzaga kuderha, amango buderha oku oluburho l’omukazi lwakakoromesezwe oku kasisinya?

11 Nk’ok’obulebi buli omu Mwanzo 3:15 buderhere, enjoka yakakoromeseze oluburho l’omukazi oku “kasisinya.” Echola charhengereraga amango Shetani ashumika Abayahudi n’Abaroma bayirhe Mugala wa Mungu. (Lu. 23:13, 20-24) Amango omuntu amakoromeka oku kasisinya, arhakagala kulambagira changwa byakamukomerera Okulambagira mu kasanzi kalebe. K’onakuguma Yesu naye arhaligalire kujira chintu chilebe mu kasanzi kalebe amango aliri omu shinda mu siku esharhu.​—Mt. 16:21.

12. Nka gurhe na mangochi erhwe ly’enjoka nji lyavungonyolwa?

12 Obulebi buli omu Mwanzo 3:15 buyerekene oku Yesu arhakaberere omu shinda. Bulagurhe? Bulala nk’ok’obola bulebi buderhere, oluburho lwakavungonywere erhwe ly’enjoka. Echola chaliyerekene oku Yesu akafukire. Kweri analifukire! Omu lusiku lwakasharhu enyuma y’okufa kwage, afuka n’okuba chilemwa ch’eroho chirhakafa. Omu kasanzi kakwanene Mungu arheganyize, Yesu nj’alimbula Shetani loshi, arhakachibaho chiro. (Ebr. 2:14) Kristu na balala nj’arhegeka haguma nabo, nji balimbula abanzi ba Mungu boshi, k’okuderha, oluburho lw’enjoka.​—Ufu. 17:14; 20:4, 10. d

NKA GURHE OBOLA BULEBI BULI BWARHULERHERA ENYUNGU ZENE?

13. Nka gurhe rhuli rhwayunguka n’okuyenezwa k’obola bulebi?

13 Akaba oli mukozi wa Mungu wahaanire akalamo kawe emwage, oli wayunguka n’okuyenezwa k’obola bulebi. Yesu ayinjaga oku gulu nka muntu. Aliyerekene oku bushinganyanya engeso z’Eshe. (Yoh. 14:9) Bobola, omu kuyiga oku bilolere Yesu, rhwamenyere Yehova Mungu n’okumuzigira. Kandi, rhwayungukire n’enyigirizo za Yesu, n’obwerekezi ali ahereza Echibaga che Chikristu zene. Arhuyigirize okuntu rhwakalama akalamo kakarhurhabala rhusimise Yehova. Na bulala Yesu alikoromesezwe oku kasisinya, k’okuderha, okuyirhwa, rhweshi rhwakagwarha enyungu. Nka gurhe? Amango Yesu afuuka, ahaana akachiro k’eshagama yage nka nterekero nshinganyanya “y’okurhuchesa kurhenga omu byaha byerhu byoshi.”​—1 Yo. 1:7.

14. Bichi biyerekene oku obulebi Yehova aderhaga omu bustani y’Edeni burhakayenere aho han’aho? Fasiriya.

14 Ebinwa Yehova aderhaga omu bulebi alebaga omu bustani ye Edeni, byaliyerekene k’obola bulebi burhakayenere amola mango. Hakagerere ebisanzi y’omukazi aburha oluburho lwalaganywaga, Shetani naye agushe abakozi bage, n’obushombanyi bube ahagarhi k’ebyola bigusho bibiri. Nka rhuyunvirhe obola bulebi, echola charhurhabala bulala burhukengusize oku egulu lirhambwirwe na Shetani lyakashombere abanaharamya Yehova. Buzinda Yesu, alihere abanafunzi bage omukonge guli nk’ogola. (Mk. 13:13; Yoh. 17:14) Kweri rhwachibwenere okuntu echigabi ch’obola bulebi chili chayenera, ahanene omu myaka 100 yamagera. Nka gurhe?

15. Bulagurhe egulu lili lyashomba bwenene oluburho l’omukazi kulusha mira, aliko bulagurhe rhurhagwerhe empavu y’okuyubaha Shetani?

15 Mango mageke, Yesu amalire kushimikwa nka Mwami w’Obwami bwe Chimasiya omu mwaka gwa 1914, bachinagiza Shetani oku gulu kurhenga omu mbingu. Arhakachigala kugaluka omu mbingu anali alindira oku limbulwa kwage. (Ufu. 12:9, 12) Aliko kurhenga amola mango, Shetani ali kola bwenene, agwerhe burhe bunene anali abumalira oku bantu ba Mungu. (Ufu. 12:13, 17) Che chirhumire egulu lya Shetani liri lyagenderera kurhushomba bwenene. Aliko, rhurhagwerhe mpanvu y’okuyubaha Shetani n’abakozi bage. S’ahubwe rhugwerhe obwizere nka bulala entumwa Paulo aligwerhe. Ayandika ntya: “Akaba Mungu ali oku lunda lwerhu, nde wakarhuhima?” (Ro. 8:31) Rhwakachizera Yehova loshi bulala rhwabwene gurhe chigabi chinene ch’obulebi buli omu Mwanzo 3:15 chayenere.

16-18. Nka gurhe Curtis, Ursula, na Jessica bayungukire omu kumenya bwinja obulebi buli omu Mwanzo 3:15?

16 Echilagane cha Yehova chili omu Mwanzo 3:15 chakarhurhabala rhuhime echigeregezo chochi-chochi rhwakahurana omu kalamo. Curtis, waliri wakola nka misyonere omu chihugo che Guam, aderhere ntya: “Mango maguma nahurene amashumi mageregeze obwimana bwani emwa Yehova. Aliko okukengera oku bulebi buli omu Mwanzo 3:15, kwantabere ngwarhe obulangalire emwa Darha w’embingu.” Curtis ali alingiriza amango Yehova nj’amala amashumi.

17 Mwali-werhu muguma oyirikirwe Ursula w’omu Bavaria, omu chihugo che Allemanye, aderhere oku, okuyunva obulebi buli omu Mwanzo 3:15 kwalimurhabere achizere oku Mungu ye wayerekazaga abantu bayandike Ebiblia. Abona nka gurhe amandi malebi moshi mafarhene n’obola bulebi n’echola chamusomeza bwenene. Ashubire derha: “Amango menya oku Yehova alijirire chintu chilebe juba-juba yirhugwarha obulangalire, echola charhuma namuzigira kandi bwenene kulusha.”

18 Jessica, olamire omu chihugo che Micronesie aderhere ntya: “Nchili nayibuka okuntu nalichiyunvirhe amango ntegeera ob’oburhanzi oku napatire okuli! Obulebi buli mu Mwanzo 3:15 bwaliri bwayenera. Echola chantabere menye oku, akalamo rhuli rhwalama zene arhali ka Yehova alilonzeze rhulamage. Obola bulebi bwashubire kukomeza obwizere bwani, k’okukolera Yehova k’okwanderhere akalamo kenja zene n’akalamo kenja bwenene njinapata omu mango mayinjire.”

19. Bulagurhe rhukwanene kuchizera oku echigabi chizinda ch’obula bulebi nji chayenera?

19 Nk’oku rhwabwene, obulebi buli omu Mwanzo 3:15 buli bwayenera zene. Oluburho l’omukazi n’oluburho lw’enjoka, byamenyikene bwenene. Yesu, oli chigabi ch’akamaro bwenene ch’oluburho l’omukazi, afumire echihulu akoromeswaga oku kasisinya, na zene ali Mwami ogwerhe obukuze, orhankafa. Yehova achishogere banene mu balala nji barhambula haguma n’Omugala embingu. Bulala echibagi chirhanzi ch’obola bulebi chayenere, rhwakachizera loshi oku echigabi chakabiri, k’okuderha, okuvungonyola erhwe ly’enjoka nacho nji chayenera hano hofi-hofi. Amango Shetani alimbulwa, abakozi ba Yehova nji basima orhankalola! Omukulindira kw’amo mango manahika, omenye wavunika enzoka. Mungu werhu ali wakunihirwa. Kugerera oluburho lw’omukazi, nj’alerhera migisho minene “amashanja moshi m’okugulu.”​—Mwa. 22:18.

OLWIMPO 23 Yehova Anaanza Kutawala

a Rhurhakayunva oburhumwa bwe Biblia, amango rhurhayunvirhe obulebi buli omu Mwanzo 3:15. Okuyiga obula bulebi kwakomeza obwemere bwerhu mu Yehova n’okukomeza obwizere bwerhu oku nj’ayeneza ebilagane byage byoshi.

b Lola e Nyongeza B1, “Ujumbe wa Biblia” (Oburhumwa bw’Ebiblia), omu Tafsiri ya Ulimwengu Mupya.

c Olole echisanduku “Abaderherwe omu Mwanzo 3:14, 15.”