Ba tɛnɛ mɛ ka ya ni

Gwe ka abɛli tɛnɛ

TƐNƐ TI MANDANGƆ 30

Prɔfesi kɔi ti gã mɛ ni du ngbondoni na lo tɛ mɔ

Prɔfesi kɔi ti gã mɛ ni du ngbondoni na lo tɛ mɔ

“Mbi na kpãngɔ zangangɔ mangbi popo tɛ mɔ na wali.”​—EB. 3:15.

BIA 15 Tókumisa Mwana ya liboso ya Yehova!

NA NDUNU NI *

1. Na pɛ lingɔ siɔ kpale tɛ Adamu ná Eva, ye mɛndó Yehova li nɛ? (Ebandeli 3:15)

 NA PƐ lingɔ siɔ kpale tɛ Adamu na Eva ko, Yehova hɛ̃ndó atara la nzɔ̃ dangɔ bɛ na lége ti prɔfesi kɔi mɛ ngbongdoni nvɛ̃ni. Prɔfesi niko kaya mbeti ti Ebandeli 3:15.​—Di.

2. Ye mɛ du ngbondoni kaya prɔfesi mɛ nɛ?

2 Prɔfesi niko, kaya mbeti ti kɔzoni ti Ngbangɔ. Kanda ambeti mɛndɛ̃ ti ya Ngbangɔ amangbi na prɔfesi olo mɛ na ya alo mɛndɛ̃. Nga ma se mɛ koko buku ndo bombi apapié ti buku ndoni kɔi ko, se mɛ nga prɔfesi mɛ kaya mbɛti ti ebandeli 3:15 abombi ambti zu ti ya Ngbangɔ ndoni kɔi la, ni ndo tɛnɛ bo tɛnɛ kɔi ya, wa tɔ̃ngɔ azi na gangɔ ti gbɛ̃ngɔ Zabulu ná azi zu ko la ndo hɛ̃ ti la hɛ̃ lo. Ni na dungɔ nzɔ̃ sulu nvɛ̃ni na lo tɛ azi mɛ ndo ye Yehova!

3. Ahũnda mɛ e na hɛ̃ngɔ gbinya ni nɛ?

3 Na ya tɛnɛ mɛ e na hɛ̃ngɔ gbinya ti ahũnda taa mɛ aba prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15: Azi mɛ prɔfesi mɛ tɛnɛ tɛnɛ tɛ la na? Prɔfesi ni na tingɔ na seni ngasia? Wa nzɔ̃ kpale mɛ ni na hɛ̃ngɔ azi nɛ?

AZI MƐ PRƆFESI MƐ TƐNƐ TƐNƐ TƐ LA NA?

4. “Ngbɔ,” ndo fa na, e hĩnga ni ngasia?

4 Kaya tɛnɛ mɛ Yehova tɛnɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:14, 15 ko, a tɛnɛ tɛnɛ tɛ “ngbɔ,” “alé” tɛ ngbɔ, “wali,” ná “alé” tɛ wali. Ngbangɔ za e ya e hĩnga la nzɔ̃ni. * Zia e banda na ndo “ngbɔ.” Ta bɛta ngbɔ nvɛ̃ni lengbi ti mangɔ tɛnɛ mɛndó Yehova tɛnɛ ka yaka ti Edɛnɛ ma. A du biani ya Yehova hɛ̃ndó tumbu niko hɛ̃ zo kɔi mɛ ndo hĩnga ndo nzɔ̃ni. Zo niko la na? Mbeti ti Suma 12:9 hɛ̃ gbinya ti hũnda olo mɛ. Ni tɛnɛ yangondo ya “ngbɔ” niko, la du Satana Zabulu. Wa ana la du alé tɛ ngbɔ na?

NGBƆ

Satana Zabulu mɛ mbeti ti Suma 12:9 ndo ili lo ya “ngbɔ ti gã” (Ba paragrafɛ ti 4)

5. Azi mɛ du alé tɛ ngbɔ na?

5 Ngoi mɛndɛ̃ Ngbangɔ ndo tɛnɛ tɛnɛ mɛ: alé, na ndenge ti yika yika ti fangɔ azi mɛ ndo binga li la, ndo li ye mabere zo kɔi nga so mɛ, mɛ ndo li ya ala ti nga mabere ayati lo. Alé tɛ ngbɔ, adu ademɔ̃ nga ná azi mɛ nga ma Satana, ala ndo temela Yehova ná awakwa tɛ lo. Aangelo mɛndó azia ndozu azu gɛ tise na ngoi tɛ Noa nga ná asiɔ zi mɛ na seliye nga ma tɛ to la Zabulu, nga ka popo tɛ azi niko.​—Eb. 6:1, 2; Yn. 8:44; 1 Yn. 5:19; Yudɛ 6.

ALÉ TƐ NGBƆ

Asiɔ nyingɔ na azi mɛ ndo temela Yehova ná awakwa tɛ lo (Ba paragrafɛ ti 5)

6. Nda mɛ ta “wali” niko lengbi ti dungɔ Eva ma nɛ?

6 Wa e tɛnɛ na olo tɛnɛ tɛ “wali.” Ta alengbindó ti dungɔ Eva ma. Na lo nɛ? Ba ndani lo mɛ. Prɔfesi ni tɛnɛndó ya alé tɛ wali na “olongɔ” li ngbɔ. Nga ma sɛ mɛ e hũ na ni ko, ngbɔ du zo mɛ na tɛrɛ ti nyingɔ; mɛ ndo fa Satana. Ni fa ya ta tara Eva kɔi mɛ zo ti zangangɔ lengbingɔ alengbi ti olongɔ li Satana ma. Wa na gbɛ̃ngɔ Satana ngasia?

7. Na bangɔ mbti ti Suma 12:1, 2, 5, 10, wali mɛ atɛnɛ tɛnɛ tɛ lo kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 adu na?

7 Akambisa tɛnɛ mɛ ba wali mɛ atɛnɛ tɛnɛ tɛ lo kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 kaya mbeti ti ndani ti Ngbangɔ. (Di Suma 12:1, 2, 5, 10.) Adu wali ti yika yika! Wali niko dɔ lo na ndo nzɛ, lo yu kpɔtɔ ti gbia mɛ na atongolo 12 ka tɛrɛ ni. Lo dũ nyingambi mɛ aɔngbi na ayangambi mɛndɛ̃​—Lo-lengɔ gbia tɛ Nzapa. Na lo mɛ ya, Lo-lengɔ Gbia ni ka ndo zu ko, ayɔ nga ya wali ni du nga ka ndozu. Wali niko ndo fa mbage linɔ̃ tɛ Yehova mɛ ka ndozu, mɛ adu Aangelo ti mbilimbili.​—Gal. 4:26.

WALI

Mbage linɔ̃ tɛ Yehova mɛ ka ndozu, mɛ adu Aangelo ti mbilimbili (Ba paragrafɛ ti 7)

8. Zo mɛ nvɛ̃ni du alé tɛ wali na, lo tindó alé tɛ wali niko na ngoi mɛ wa? (Ebandeli 22:15-18)

8 Ngbangɔ ndo za e ti nɛngɔ ya e hĩnga zo mɛ nvɛ̃ni du alé tɛ wali. Na landangɔ prɔfesi mɛ kaya Ebandeli, Alé niko alengbi ti dungɔ tara Abrahama. (Di Ebandeli 22:15-18.) Na lége ti prɔfesi niko ko, Yezo la du tara Abrahama. (Luka 3:23, 34) Kanda, ayɔ ya alé tɛ wali du zo kɔi mɛ na ngunu na lo mɛ ya, lo na kumba ti hongɔ Satana Zabulu. Na ngoi mɛndó lo ti na bulu bere 30 ko, a hĩni lo na kpɔ̃ ti nyingɔ, la Yezo tindó nyi Nzapa mɛ adũ lo na lége ti nyingɔ vúru. Bo na ngoi nikondó la Yezo ti alé tɛ wali. (Gal. 3:16) Na pɛ songɔ kwá tɛ lo “mɔ yu lo na kpɔtɔ ti gbia, ti gonda nga ti ndima” wa mɔ hɛ̃nga lo “[lo] gbia . . . zu mɛ ka ndozu, nga . . . ge lɛ sese” nga na lo-gbia ti “Gbɛ̃[ngɔ] kwa mɛ Satana ali.”​—Aeb. 2:7, NWT; Mat. 28:18; 1 Yn. 3:8.

ALÉ TƐ WALI

Yezo ná azi 144 000 mɛ na lɛ-ngɔ gbia ndoni kɔi na lo (Ba paragrafɛ ti 8-9)

9-10. (a) Azi mɛndɛ̃ mɛ du eteni ti alé tɛ wali na, wa ye mɛ ndo fa ya ala du alé tɛ wali nɛ? (b) Ye mɛ e ga e manda na olo mɛ nɛ?

9 E ba na olo mɛ azi mɛndɛ̃ mɛ du eteni ti alé tɛ wali. Toma Polo tɛnɛ tɛnɛ tɛ azi niko na ngoi mɛndó lo tɛnɛ tɛnɛ tɛ ayudu nga na azi mɛ ta ala du ayuda ma mɛ a hĩni la na kpɔ̃ ti nyingɔ ya: “Oko la ĩ du azi tɛ Yezo Kristo ko, afa ya, ĩ du nga atara Abrahama, ko ĩ na luangɔ ye mɛ Nzapa ko kapa ti hɛ̃ngɔ atara abrahama.” (Gal. 3:28, 29) Na ngoi mɛ Yehova hĩni wakristo kɔi na kpɔ̃ ti nyingɔ ko, zo niko ndo ti kɔi tɛ azi mɛ kaya eteni ti alé tɛ wali. Yezo ná azi 144 000 la du alé tɛ wali, wa ala na lengɔ gbia ndoni kɔi na lo. (Suma 14:1) Ala zu ndo li kpengbani ya ani ti na bingangɔ li wa ani li nga ye mabere se mɛ Yehova mɛ To ani ndo li na ni.

10 E hĩnga na olo mɛ azi mɛ prɔfsi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 tɛnɛ tɛnɛ tɛ la wɛ, wa zia e ba na ndunu ni se mɛ Yehova lindó ya prɔfesi niko ati na seni, wa e ba nga anzɔ̃ lo mɛ e ndo lua na bangɔ se mɛ prɔfesi niko ndo ti na seni.

PRƆFESI NI NDO TI NA SENI NGASIA?

11. Ngasia ndó la alé tɛ wali “hɔ̃ kã ka nda gɛrɛ lo” nɛ?

11 Prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15, tɛnɛ ya, ngbɔ na “hɔ̃ngɔ kã ka nda gɛrɛ lo.” Ni lindó tɛrɛ lo na ngoi mɛ Satana lindó ya ayuda ná agbia ti Roma ho Nyi Nzapa. (Luka 23:13, 20-24) Nga ma se mɛ kã mɛ zo hɔ̃ ka gɛrɛ lo lengbi ti gbanzingɔ lo na dɔ̃ngɔ nɔ̃ nzɔ̃ni na pɛ nyi ndunu ngoi ko, se mɛ nga kwa tɛ Yezo afandó dungɔ lɛ ngɛ̃́ tɛ lo na pɛ nyi ndunu ngoi la. Lo lindó kaya du ti sɛndɛ bi taa.​—Mat. 16:21.

12. Ngoi mɛ wa la na holongɔ li ngbɔ wa, wa na lingɔ ni ngasia?

12 Ti nɛngɔ ya prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 ati na seni ko, ta ayɔndó ya Yezo ngbã kaya du ti sɛndɛ ma. Na lo nɛ? Na lo mɛ ya, prɔfesi niko tɛnɛndó ya, alé tɛ wali na holongɔ li ngbɔ. Ni fa ya, kã mɛ ka nda gɛrɛ Yezo na mungɔ. Kã tɛ lo mundó biani! Na pɛ bi taa lo sondó, lo ti na tɛrɛ ti nyingɔ, mɛ ta lo di kpi gbanda ma. Lo na hongɔ Satana na ngoi mɛ Nzapa kpã. (Aeb. 2:14) Azi mɛ na lengɔ gbia ndoni kɔi na lo, ala na zangɔ lo na kpɔngɔ awa kula tɛ Nzapa zu mɛ ge lɛ sese​—afa ya alé tɛ ngbɔ.​—Suma 17:14; 20:4, 10. *

NZƆ̃ KPALE MƐ AZI NA LUANGƆ NA LO TI PRƆFESI MƐ NƐ?

13. Anzɔ̃ kpale mɛ e ndo lua na bangɔ se mɛ prɔfɛsi mɛ ndo ti na seni nɛ?

13 Se du ya mɔ wakwa tɛ Yehova ko, prɔfesi mɛ ndo hɛ̃ mɔ anzɔ̃ lo gba. Yezo gandó ge tise na tɛrɛ ti mi. Lo fandó liye tɛ To lo na se ti lengbingɔ. (Yn. 14:9) Na lége tɛ lo e manda hĩngangɔ Yehova nga na yengɔ lo. E ndo lua anzɔ̃ kpale na ndo se ti hangɔ tɛnɛ tɛ lo, nga na se mɛ lo ndo tambwisa na bombi tɛ awakristo ndɛ. Lo ha e na se mɛ elengbi ti dɔngɔ nɔ mɛ Yehova mɛ sepala na ni. Wa kwá tɛ lo ndo hɛ̃ nga e anzɔ̃ lo gba​—afa ya kã mɛndó lo hɔ̃ ka nda gɛrɛ lo. Ngasia? Na pɛ songɔ kwá tɛ lo, lo fandó mɛ̃nɛ tɛ lo mɛ ngbondoni ka gbɛ lɛ Yehova, wa Yehova yendó mbeka ti lengbingɔ niko mɛndó “akpo siɔ ye tɛ e zu.”​—1 Yn. 1:7.

14. Ngasia la e hĩnga ya ta prɔfesi mɛndó Yehova tɛnɛ tɛnɛ ni ka yaka ti Edɛnɛ bandandó lingɔ tɛrɛ lo bo na ngoi niko ma nɛ? Kambisa.

14 Prɔfesi mɛndó Yehova tɛnɛ tɛnɛ ni ka yaka ti Edɛnɛ, ndo fandó ya ngoi na ɔngɔ uzu ti nɛngɔ ya ni zu ti na seni. Ayɔ ngandó ya ngoi ɔ uzu ti nɛngɔ ya alé tɛ wali mɛ ko kapa ni so ya prɔfesi mɛ asi, uzu ti nɛngɔ ya Satana bombi azi tɛ lo, uzu ti nɛngɔ ya zangangɔ mangbi asi na popo tɛrɛ la. E ndo lua nga nzɔ̃ kpale ti prɔfesi mɛ na hĩngangɔ ya, ni tɛnɛndó ya, gigi mɛ tɛ Satana na kɛ̃ngɔ tɛrɛ awakwa tɛ Yehova. Ni la du tɛnɛ mɛndó Yezo tɛnɛ hɛ̃ ava lo na gesi. (Mar. 13:13; Yn. 17:14) Eteni ti prɔfesi ti mbeti ti Ebandeli 3:15 mɛ ndo ti ndɛ na seni, ni la du ye mɛ li tɛrɛ lo na ya abulu 100 mɛ lo ti ɔngɔ. Ngasia?

15. Nda mɛ azi di ndo kɛ̃ tɛrɛ e ndɛ gba nɛ, wa nda mɛ ta e lengbi ti kpɛngɔ mbɛtɔ tɛ satana ma nɛ?

15 Na pɛ ngoi mɛndó Yezo ti Gbia na 1914 ka ndozu ko, atomandó Satana ka ndozu. Ndo tɛ lo ti dungɔ na ni angbã bo ge lɛ sese, lo ndo kũ ngoi mɛ na hongɔ lo. (Suma 12:9, 12) Uzu ti nɛngɔ ya bi niko ga ko, ta lo ndo nzɛ̃ ma. Lo dã ti lingɔ ye zu mɛ lo ye, lo ndo de ngɔnzɔ niko zu ge ndo e awakwa tɛ Yehova. (Suma 12:13, 17) Ni la ndo li ya azi ti gigi di kɛ̃ tɛrɛ e gba. Kanda ta ayɔ ya e kpɛ mbɛtɔ tɛ Satana ná azi tɛ lo ma. Ayɔ ya e du na loyengɔ ma se tɛ Polo mɛndó lo tɛnɛ ya: “Nga ma la Nzapa pɛko e ko, ta zo alengbi ti lingɔ e siɔni ma!” (Rom. 8:31) Nga ma se mɛ e hũ na ni ko, atɛnɛ gba mɛ ba prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 ati na seni wɛ. Ni la ndo to e ya e kpã bɛ e zu ndo Yehova.

16-18. Gbɔ̃ngɔ nda prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 azandó Curtis, Ursula, na Jessica ngasia?

16 Kapa tɛ Yehova mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 alengbi ti zangɔ e ya e gbe bɛ e na ya akpengba lo zu mɛ e ndo tengbi na ni. Curtis, mɛ misiɔ̃nɛrɛ ka kɔdɔrɔ ti Guam, atɛnɛ ya: “Mbi tengbi na angoi kɔi mɛ ti pɛnɔ na nzɛ̃ngɔ mɛ ndo kpãndó mangbi tɛ mbi ná Yehova na ya tara. Na ngoi nikondó ko, mbi ndo dandó bɛ mbi na prɔfesi ti Ebandeli 3:15 wa ni ndo zandó mbi ya mbi di mbi kpã bɛ mbi gba ndo To mbi ti ndozu.” Curtis ndo kũ na bɛ lo kɔi bi mɛ gbanda Yehova na onzingɔ na apɛnɔ tɛ e zu.

17 Nyita wali kɔi mɛ ndo du ka Baviere mɛ ili lo la Ursula atɛnɛ ya, gbɔ̃ngɔ nda prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 la za mbi ya mbi ye ya asundó Ngbangɔ na lége ti nyingɔ vúru tɛ Nzapa. Lo kamwandó na prɔfesi niko, na lo mɛ ya, ni la gbɔ̃ aprɔfesi zu ti ya Ngbangɔ. Lo di tɛnɛ ya: “Ye mɛndó gbɔ̃ bɛ mbi du ya, Yehova lɛkɛndó kpale iɔ, ta lo ziandó azi bo so wawa ma.”

18 Jessica, mɛ ndo du ka Micronesie, tɛnɛ ya: “Ta bɛ mbi ndo li na bi mɛndó mbi hũ ya mbi gbɔ̃ nda mbilimbili ma! Prɔfesi mɛ kaya mbɛti ti Ebandeli 3:15 atindó na seni. Tɛnɛ niko ndo za mbi ya ta bɛ mbi ali na ni ma ya, ta e na nzɔ̃ dungɔ lɛ ngɛ̃́ ndɛ ma. Prɔfesi mɛ aza mbi ya mbi hĩnga ya, dungɔ wakwa tɛ Yehova ndo hɛ̃ dungɔ lɛ ngɛ̃́ ti nzɔ̃ni ndɛ, wa dungɔ lɛ ngɛ̃́ ti nzɔ̃ni nvɛ̃ni ndo kũ mbi na bi mɛ na gangɔ.”

19. Nda mɛ elengbi ti yengɔ na bɛ e kɔi ya, eteni ti ndani ti prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 na tingɔ na seni nɛ?

19 Nga ma se mɛ e lo ti hũngɔ na ni ko, prɔfesi mɛ kaya mbeti ti Ebandeli 3:15 ndo ti na seni ndɛ. Na olo mɛ e hĩnga nzɔ̃ni zo mɛ du alé tɛ wali ná alé tɛ ngbɔ. Yezo zo mɛ nvɛ̃ni alé tɛ wali, kã tɛ lo mu wɛ, lo na olo mɛ gbia ti ndima ka ndozu wa ta lo di kpi gbanda ma. Pɔnangɔ azi mɛ du eteni mɛndɛ̃ ti alé tɛ wali angbã yakere awɛ. Na olo mɛ, akpale gba mɛ aba prɔfesi ni ati na seni wɛ ko, ayɔ ya e du na loyengɔ ya, angbã dã aholo li ngbɔ. Na hongɔ Satana. Ni na hɛ̃ngɔ dengɔ bɛ hɛ̃ azi ti mbilimbili. Uzu ti nɛngɔ ya lo niko li tɛrɛ lo ko, ayɔ ya e kpã bɛ e ndo Nzapa tɛ e. Na lége ti alé tɛ wali ko, lo na hɛ̃ngɔ nzɔ̃ sulu hɛ̃ “azi ti lɛ sese zu.”​—Eb. 22:18.

BIA 23 Yehova abandi koyangela

^ Ta elengbi ti tɛnɛngɔ ya, e gbɔ̃ nda tɛnɛ ti ya Ngbangɔ nzɔ̃ni zangangɔ gbɔ̃ngɔ nda prɔfesi mɛ kaya Ebandeli 3:15 ma. Mandangɔ tɛnɛ ti prɔfɛsi mɛ alengbi ti lingɔ ya mangbi tɛ e na Yehova ti kpengbani wa e ye na bɛ e kɔi ya akapa tɛ lo zu na tingɔ nga na seni.

^ Ba ãkadre “Azi mɛ mbeti ti Ebandeli 3:14, 15 tɛnɛ tɛnɛ tɛ la.”