Bai pa asuntu

Bai pa indisi

STUDU 31

Da balur pa privileẑiu ku bu tene di fasi orason

Da balur pa privileẑiu ku bu tene di fasi orason

“Disa ña orason subi bu dianti suma nsensu”. — SAL 141:2.

KANTIKU 47 Vou Sempre Orar a Deus

KE KU NO NA BIN FALA DEL *

1. Kuma ku no dibi di sinti pa manera ku Jeova pirmitinu ora pa rel?

 NO TENE privileẑiu garandi di pertusi di kin ku kumpu seu ku Tera atraves di orason. Pensa so nes: No pudi konta Jeova ke ku sta na no korson, na kualker mumentu i na kualker lingua, sin pirsisa di marka nkontru ku el. No pudi papia ku el na orason, ora ku no sta na kama di ospital o na prison, ku konfiansa di kuma no Pape ku amanu na sukutanu. Es i un privileẑiu ku no da manga di balur.

2. Kuma ku rei Davi mostra kuma i da balur pa privileẑiu di orason?

2 Rei Davi da balur pa privileẑiu di orason. I fasi es kantiga pa Jeova: “Disa ña orason subi bu dianti suma nsensu”. (Sal 141:1, 2) Na tempu di Davi, saserdotis ta purparaba ku tudu kuidadu nsensu sagradu ku ta usadu na adorason di bardadi. (Sai 30:34, 35) Suma kilis ku ta purparaba nsensu ta fasil ku kuidadu, Davi mistiba pensa diritu aserka di ke ki na fala ora ki na ora Jeova. Es tambi ku anos no misti fasi. No misti pa no orasons kontenta Jeova.

3. Di kal manera ku no dibi di ora Jeova, i pabia di ke?

3 Ora ku no na ora Jeova, no dibi di fasil ku rispitu garandi. Pensa na visons interesanti ku Isaias, Ezekiel, Daniel ku Jon risibi. Es visons diferenti di n̈utru, ma i ten ke ke parsi nel. Elis tudu e fala di Jeova suma un Rei garandi dimas. Isaias oja Jeova “sintadu na un tronu muitu altu”. (Isa 6:1-3) Ezekiel oja Jeova sintadu na si karu ku sta na seu, na si volta i staba “lus ku na lampra . . . i parsiba ku arku-iris”. (Eze 1:26-28) Daniel oja “Kil ku staba sempri bibu”, i bisti ropa branku fandan, ku ŝamas di fugu ku na sai na Si tronu. (Dan 7:9, 10) I Jon oja Jeova sintadu na si tronu, un arku-iris bonitu ku parsi ku esmeralda verdi dal volta. (Apok 4:2-4) Ora ku no pensa na garandesa di Jeova ku ka ten kumpañer, i ta lembrantanu di privileẑiu garandi ku no tene di pertusi del atraves di orason, tambi di importansia di fasil ku rispitu garandi. Ma, kal kusas ku no dibi di ora pa rel?

“E KU MANDA BO DIBI DI ORA ASIN”

4. Ke ku no pudi aprindi di purmerus palabras di orason mudelu ku sta na Mateus 6:9, 10?

4 Lei Mateus 6:9, 10. Na nsinamentu na monti, Jesus konta si disipulus kuma ke pudi ora di un manera ku na kontenta Deus. Dipus di fala “e ku manda bo dibi di ora asin”, purmeru, Jesus fala di kusas mas importanti ku tene ligason diretu ku vontadi di Jeova: Santifikason di nomi di Jeova; pa si Renu bin, ku na bin kaba ku tudu inimigus di Deus; i pa bon kusas ku Jeova na bin fasi pa Tera i pa pekaduris. Ora ku no fala des kusas na no orasons, no ta mostra di kuma vontadi di Deus i importanti pa nos.

5. Sera ki Jeova ta obinu ora ku no ora aserka di asuntus pesual?

5 Dipus di fala di purmeru kusas ku no dibi di ora pa rel, Jesus mostra di kuma no pudi ora aserka di asuntus pesual. No pudi pidi Jeova pa i patinu kumida ku no pirsisa del na ki dia, pa i purdanu no pekadus, pa i proteẑinu di tentason, i pa i livranu di malvadu. (Mat 6:11-13) Ora ku no pidi Jeova es kusas, no ta mostral di kuma no pirsisa di si ajuda i no misti kontental.

Si un omi na ora ku si minjer, kal kusas ki pudi ora pa rel? (Jubi paragrafu 6) *

6. Sera ki no dibi di ora so pa kusas ku faladu del na orason mudelu? Bu pudi splika.

6 Jesus ka misti pa si sigiduris kopia orason mudelu palabra pa palabra. Na utrus orasons ku Jesus fasi, i fala di asuntus diferenti ku na preokupalba na ki mumentu. (Mat 26:39, 42; Jon 17:1-26) Di mesmu manera, no pudi ora aserka di kualker kusa ku na preokupanu. Ora ku no tene un disison pa toma, no pudi pidi jiresa ku ntindimentu. (Sal 119:33, 34) Ora ku no sta pa kumsa un disignason difisil, no pudi ora pa pidi ajuda pa ntindi kuma ku no pudi fasil. (Dit 2:6) Papes pudi ora pa se fijus, i fijus pudi ora pa se papes. Anos tudu no pudi i no dibi di ora pa no studantis di Biblia, i pa kilis ku no ta prega. Ma ora ku no na ora Jeova, no orason ka dibi si sedu so pa pidi.

Kal kusas ku no pudi ngaba Jeova pa rel i gardisil na no orasons? (Jubi paragrafus 7-9) *

7. Pabia ku no dibi di ngaba Jeova na orason?

7 No dibi di lembra ngaba Jeova na no orasons. Ningin ka meresi ngabadu mas di ki no Deus. El ‘i bon, i sta pruntu pa purda.’ El tambi i ‘ta sinti pena, i ta mostra fabur ku pasensa, i ten garandi bondadi ku bardadi.’ (Sal 86:5, 15) Na bardadi, no tene bon motivu di ngaba Jeova pa kin ki sedu i pa ke ki fasi.

8. Kal kusas ku no pudi gardisi Jeova pa rel? (Sal 104:12-15, 24)

8 Alen di ngaba Jeova na no orasons, kusas dimiradu ki danu, ta lebanu na gardisil. Pur isemplu, no pudi gardisil pa koris bonitu di floris, pa manga di tipu di kumidas sabi, ku kontentamentu di tene amigus intimu. No Pape ku amanu danu es kusas ku manga di utrus inda, so pa punu sinti filis. (Lei Salmu 104:12-15, 24.) Mas importanti inda, no ta gardisi Jeova pa manga di kumida spiritual ki danu, i pa speransa bonitu ku no tene pa futuru.

9. Ke ku pudi judanu lembra gardisi Jeova? (1 Tesalonisensis 5:17, 18)

9 I pudi sedu fasil diskisi gardisi Jeova pa tudu ke ki fasi pa nos. Ke ku pudi judau lembra? Bu pudi fasi un lista di kusas ku bu ora pa rel, mas tardi bu pudi jubi elis pa oja kuma ku Jeova ruspundi bu orasons. Dipus, gardisil pa manera ki judau. (Lei 1 Tesalonisensis 5:17, 18.) Pensa so nes: No ta kontenti, tambi no ta sinti kuma no tene balur ora ku utrus gardisinu. Di mesmu manera, ora ku no gardisi Jeova pa manera ki ruspundi no orasons, kila ta kontental. (Kol 3:15) Ma, kal ki utru motivu importanti di gardisi no Deus?

GARDISI JEOVA PA SI FIJU KI AMA

10. Di akordu ku 1 Pedru 2:21, ke ku manda no tene motivu di gardisi Jeova, pa manera ki manda Jesus pa Tera?

10 Lei 1 Pedru 2:21. No dibi di gardisi Jeova pa manera ki manda si Fiju ki ama pa nsinanu. Ora ku no studa vida di Jesus, no ta aprindi manga di kusas aserka di Jeova, i kuma ku no pudi kontental. Si no mostra fe na sakrifisiu di Kristu, no pudi tene amisadi intimu ku Jeova Deus, i tene pas ku el. — Rom 5:1.

11. Pabia ku no ta ora na nomi di Jesus?

11 No na gardisi Jeova pa manera ku no pudi ora pa rel atraves di si Fiju. Jeova ta usa Jesus pa danu ke ku no pidi. Jeova ta obi i ruspundi orasons ku no ta fasi na nomi di Jesus. Jesus fala: “Tudu kusa ku bo pidi na ña nomi, N ta fasil, pa ña Pape pudi glorifikadu na si Fiju.” — Jon 14:13, 14.

12. Kal ki utru motivu ku no tene di gardisi Jeova pa si Fiju?

12 Jeova ta purda no pekadus pabia di sakrifisiu di resgati di Jesus. Skrituras fala di Jesus suma no ‘Ŝef di Saserdoti, ku sta sintadu na direita di tronu di Rei la na seu.’ (Eb 8:1) Jesus “ta difindi pa nos dianti di no Pape.” (1 Jon 2:1) No na gardisi Jeova, pa manera ki danu un Ŝef di saserdoti ku ta ntindi no frakesas i ku ta “roga pa nos.” (Rom 8:34; Eb 4:15) Suma anos i umanus imperfeitu, sin sakrifisiu di Jesus, no ka na pudi pertusi di Jeova na orason. Sin duvida bu na konkorda di kuma, gardisimentu ku no ta fasi pa Jeova, nunka i ka na justa ku prenda di balur ki danu, ku sedu si Fiju ki ama!

ORA PA BU ERMONS KU IRMAS

13. Na noti antis di muri, kuma Jesus mostra di kuma i ama si disipulus?

13 Na noti antis di muri, Jesus pasa manga di tempu na ora pa si disipulus, i pidi si Pape pa i “guarda elis di puder di mal.” (Jon 17:15) Es ta mostra amor garandi ku Jesus tene pa relis! Mesmu manera ki sibi di kuma i na sufri ciu, i kontinua preokupa ku si apostulus.

Kal kusas ku no pudi pidi na orason pa no ermons ku irmas? (Jubi paragrafus 14-16) *

14. Kuma ku no pudi mostra di kuma, no ama no ermons ku irmas?

14 Suma Jesus, no ka ta pensa so na no kabesa. En ves di kila, no ta ora sempri pa no ermons ku irmas. Ora ku no fasi kila, no ta obdisi mandamentu di Jesus di ama n̈utru, tambi no ta mostra Jeova di kuma no ama ciu no ermons na fe. (Jon 13:34) Ora pa no ermons ku irmas na juda elis. Palabra di Deus falanu di kuma “orason ku un algin justu fasi i ten puder; i ta da bon rusultadu.” — Tiagu 5:16.

15. Ke ku manda no ermons na fe pirsisa di no orasons?

15 No ermons na fe pirsisa di no orasons, pabia e ta pasa manga di difikuldadis. No pudi pidi Jeova, pa i juda elis nguenta duensas, disastris natural, gera, pirsigison o utru difikuldadis. No pudi tambi ora pa no ermons ku irmas ku ta tarbaja duru pa juda kilis ku sufri di disastris natural. Talves bu kunsi alguns ku sta na pasa es tipu di difikuldadis. Ke ku manda bu ka na coma se nomi na bu orasons? No ta mostra amor di bardadi pa no ermons na fe, ora ku no pidi Jeova pa i juda elis nguenta.

16. Ke ku manda no dibi di ora pa kilis ku ta toma diantera na no metadi?

16 Kilis ku ta toma diantera na kongregason ta kontenti ciu, ora ku no coma se nomi na no orasons, i ki orasons ta juda elis. Apostulu Paulu sibiba kuma, i pirsisa di orasons di utrus. I fala sin: “Bo ora tambi pa mi, pa Deus pudi dan palabra sertu ora ku N na yabri boka pa papia; pa N pudi fala ku koraẑen, pa fasi jinti kunsi sigridu di Bon Noba.” (Ef 6:19) Aos tambi, no tene manga di ermons ku ta toma diantera na no metadi, ku ta tarbaja duru. No ta mostra no amor pa relis, ora ku no pidi pa Jeova juda elis na se tarbaju.

ORA KU NO NA REPRESENTA UTRUS NA ORASON

17-18. Ora ku no pididu pa ora pa utrus, ke ku no dibi di lembra del?

17 Utrora, no pudi pididu pa ora pa utrus. Pur isemplu, un irma ku na diriẑi studu di Biblia pudi pidi irma ku kumpañal pa i fasi orason. I pudi sedu kuma, irma ku kumpañal ka kunsi studanti diritu, pa kila, talves i na misti fasi orason na fin di studu. Asin, i na sedu mas fasil ora di akordu ku nesesidadi di studanti.

18 Un ermon pudi pididu pa ora na runion di saida di pregason o na runion di kongregason. Ermons ku tene es privileẑiu dibi di lembra di objetivu di runion. Orason ka dibi di usadu pa konsija kongregason o fasi anunsius. Na maioria di runions di kongregason i ta disadu sinku minutu pa kantiku ku orason, pa kila, ermon ku na fasi orason ka dibi di usa “palabra ciu”, spesialmenti na kumsada di runion. — Mat 6:7.

FASI PA ORASON SEDU UN KUSA IMPORTANTI NA BU VIDA

19. Ke ku na judanu sta pruntu pa dia di julgamentu di Jeova?

19 No dibi di fasi pa orason sedu un kusa mas importanti na no vida, pabia dia di julgamentu di Jeova sta pertu. Aserka des asuntu, Jesus fala sin: “Bo bisia, bo ora sempri, pa bo pudi kapli tudu e kusas ku na bin kontisi”. (Luk 21:36) Si no ta ora sempri, no fe na sedu mas forti, i no na sta pruntu ora ku dia di julgamentu di Deus ciga.

20. Kuma ku no orasons pudi sedu suma nsensu ku ta cera sabi?

20 Ke ku no fala del nes studu? No oja kuma orason i un privileẑiu, i tene balur. Kusas mas importanti ku no dibi di ora pa rel, i kilis ku tene ligason diretu ku vontadi di Jeova. Tambi, no ta gardisi pa Fiju di Deus ku si Renu, i no ta ora pa no ermons na fe. Jeova misti tambi pa no ora pa no nesesidadis di kada dia, i pidi ajuda pa manti no fe forti. Ora ku no pensa diritu na ke ku no na fala na no orasons, no ta mostra di kuma, no da balur pa es privileẑiu garandi. No palabras na sedu suma nsensu ku ta cera sabi pa Jeova, i ta dal “kontentamentu.” — Dit 15:8.

KANTIKU 45 Os Pensamentos do Meu Coração

^ No ta apresia ciu privileẑiu ku no tene di pertusi di Jeova na orason. No misti pa no orasons sedu suma nsensu ku ta cera sabi, ku na kontental. Nes studu, no na fala di kusas ku no pudi ora pa rel. Tambi no na bai oja alguns kusas ku no dibi di lembra del, ora ku no kumbidadu pa representa utrus na orason.

^ SPLIKASON DI DISEÑU: Un omi sta na ora ku si minjer pa suguransa di se fiju na skola, pa pape di si minjer ku tene idadi i ku sta duenti, i pa progresu di un studanti di Biblia.

^ SPLIKASON DI DISEÑU: Un joven ermon sta na gardisi Jeova pa sakrifisiu di resgati di Jesus, pa no Tera bonitu i pa bon kumidas.

^ SPLIKASON DI DISEÑU: Un irma sta na ora pa Jeova bensua Korpu Guvernanti ku si spiritu, i pa i juda kilis ku sta na sufri pabia di disastris ku pirsigison.