Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 37

Àtɛnŋ akando nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo ji

Àtɛnŋ akando nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo ji

“Lɔnlɔn . . . kannɔ do enuwo pleŋ ji. É kpɔnɔ emɔ nɔ enuwo pleŋ.”​—1 KOR. 13:4, 7.

EHAJIJI 124 Míawɔ Nuteƒe Ðaa

SUSU VEVI LƆ *

1. Nyi yí taɖo dekpaca mì mɔ amɛ sugbɔ le egbɛ mɛ dekannɔdo mɛbuwo jiɔ?

 AMƐ ciwo yí le Satana xexeɛ mɛ gbɛ degbenya mɛ ciwo ji woatɛnŋ akando o. Ajɔtɔwo, politiki gawo koɖo sɛnsɛnŋkɔnɔtɔwo nuwanawo dɔ yí wodetɛnŋ gbekannɔdo wo ji o. Ahanke egbɔnnɔnu nɔ amɛ sugbɔ mɔ woakando wowo xlɔwo, wowo kpenawo koɖo wowo xomumɛtɔwo ŋtɔkpu ji nɛ. Vɔ deɖo akpaca mì o. Ðo Bibla nu ɖɛ mɔ: “Le ŋkeke vɔvɔwo mɛ [ɔ,] . . , amɛwo . . . [anyi egbejimanɔtɔwo] . . . Amɛwo a nu enyɔdɔ̀ndɔ̀n. . . Wo a nyi wowo xlɔwo satɔwo.” Edasɛ mɔ amɛwo ale shigbe Satana ci yí nyi xexe cɛ mɛ Mawu nɛ, mɛ ci ji wodatɛnŋ akando o.—2 Tim. 3:1-4; 2 Kor. 4:4.

2. (a) Miwo ji yí mìatɛnŋ akando keŋkeŋ ɔ? (b) Enyɔ ci yí mɛɖewo atɛnŋ abiɔ seɔ?

2 Vɔ ci mìnyi Kristotɔwoɔ, mìnya mɔ mìatɛnŋ akando Yehowa ji keŋkeŋ. (Ʒer. 17:7, 8) Mìkando ji mɔ élɔn mì yí “Da so le” yi xlɔwo gbɔ gbeɖe o. (Eha. 9:10) Mìatɛnŋ akando Yesu Kristo ji hɛnnɛ, ɖo ésɔ yi gbe na do eta nɔ mì. (1 Piɛ 3:18) Yí enu ciwo mɛ mìwoŋtɔwo mìto na mìnya mɔ Bibla nanɔ emɔdasɛnamɛ ciwo nu kankandoji le. (2 Tim. 3:16, 17) Eyi taɖo mìatɛnŋ akando Yehowa, Yesu koɖo Bibla ji. Vɔ mɛɖewo tɛnŋ biɔ se mɔ yewoatɛnŋ akannɔdo nɔviwo ji ma. Nɔ ɖoŋci lɔ nyi ɛɛ ɖe, nyi yí taɖo mìatɛnŋ akando wo jiɔ?

MÌƷAN MÌWO NƆVIŊSU KOÐO NƆVINYƆNUWO

Le xexeɛ pleŋ mɛɔ, mìɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ciwo ji mìatɛnŋ akando yí wolɔn Yehowa shigbe mìwo ke ɛnɛ (Kpɔ mamamɛ 3)

3. Emɔ gangan ci yí hun nɔ mìɔ? (Maki 10:29, 30)

3 Yehowa can mì mɔ mìwo le nyi akpaxwe ɖe nɔ ye sɛntɔwo xomu ci yí le xexeɛ pleŋ mɛ. Emɔ gangan ɖeka enyi yí hun nɔ mì yí mìkpɔkɔ nyɔna sugbɔ le mɛ! (Hlɛn Maki 10:29, 30.) Mìɖo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo le xexeɛ pleŋ mɛ, ciwo yí lɔn Yehowa shigbe mìwo ke nɛ yí wotenɔkpɔ mɔ yewoawa do yi gɔnmɛɖosewo ji. Nɔ egbe ci mìdonɔ, akɔta ci mɛ mìso alo lé mìdonɔ enuwo do gbeto akpo nɔ nɔnɔ can ɔ, mìlɔnnɔ wo nɔ egbenyi ŋkɔtɔ nɛ yí mìkpɔ wo can. Ejɔnɔ ji nɔ mì taŋ mɔ mìkannɔfu mìwo Da amɛlɔntɔ ci yí le jeŋkwi mɛ yí gbesinni doju.—Eha. 133:1.

4. Nyi yí taɖo mìʒan mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwoɔ?

4 Mìɖo anɔ ju koɖo mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo le egbɛ mɛ sɔwu sa. Hweɖewonuɔ, wokpenɔdo mì nu le cukaɖawo hwenu. (Rɔm. 15:1; Gal. 6:2) Wodonɔ ŋsɛn mì nɔ mìakpɔtɔ asɛnŋ le gbɔngbɔn mɛ yí akpɔtɔ asɛnkɔ Yehowa. (1 Tɛs. 5:11; Ebre. 10:23-25) Kpɔ lé awa nɔ mì do nɔ nɔviwo deli yí kpenɔdo mì nu nɔ mìakpanŋkɔ mìwo ketɔnɔ ciwo yí nyi Satana Legba koɖo yi xexe vwin cɛ ɖa! Satana koɖo mɛ ciwo yí ekpa nɔ, aje Mawu sɛntɔwo ji zaanɖe yɛ. Ajɔ ji nɔ mì hwenɔnu mɔ mìwo nɔviwo ale axa nɔ mì yí adodoɔ alɔ mì!

5. Nyi yí taɖo egbɔnnɔnu nɔ nɔvi ɖewo mɔ woakando wowo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo jiɔ?

5 Egbɔnnɔnu nɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ɖewo mɔ woakando nɔviwo ji, ɖo taŋfuin mɛɖewo trɔ wo to mɛ vayi alo wodewa do egbe ci woɖo nɔ wo ji o. Alo taŋfuin mɛɖe le hamɛ lɔ mɛ wa ŋɖe alo nu nyɔ ɖe ci yí do vevisese nɔ wo sugbɔ. Nɔ enu cɛ hanwo ɖe jɔ do mì jiɔ, agbɔnnu nɔ mì mɔ mìakando nɔvi buwo ji. Vɔ nyi yí akpedo mì nu mìakpɔtɔ akankando wo jiɔ?

LƆNLƆN AKPEDO MÌ NU MÌAKANNƆDO MÌWO NƆVIWO JI

6. Lé lɔnlɔn atɛnŋ akpedo mì nu mìakannɔdo amɛwo ji doɔ? (1 Korɛntitɔwo 13:4-8)

6 Nɔ èlɔn mɛɖe gbɔxwe yí àtɛnŋ akando ji. Korɛntitɔwo ŋkɔtɔ eta 13 xo nuxu so enu vovovo ci yí lɔnlɔn nyi nu yí atɛnŋ akpedo mì nu mìakpɔtɔ akankando mɛbuwo ji, nɔ wovatrɔ mì to mɛ can. (Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 13:4-8.) Le kpɔwɛ mɛ, kpukpui 4 tɔ nu mɔ “lɔnlɔn gbɔnnɔ eji ɖɛ blɛwu. Lɔnlɔn wanɔ xomɛvu.” Yehowa gbɔnnɔ ji ɖɛ nɔ mì nɔ mìwa nuvɔn can. Eyi taɖo ele mɔ mìwo can mìagbɔn ji ɖɛ nɔ mìwo nɔviwo, nɔ wonu nyɔ ɖe alo wa ŋɖe ci yí ve mì nu alo do dɔmɛzi nɔ mì. Kpukpui 5 tɔ nu kpi mɔ: ‘[Lɔnlɔn] dedonɔ dɔmɛzi o. Desɔ evɔn ci wowa koɖi wanɔ dɔ o. Deŋwlɛnɔ evɔn ci wowa do nu da ɖɛ o.’ Eyi taɖo mìdaji mɔ ‘mìaŋwlɛ evɔn ci wowa do mì nu’ da ɖɛ o; yi gɔnmɛ yí nyi mɔ mìdakpɔtɔ aɖoɖoɔ ŋwi enu ciwo mìwo nɔviwo wa yí eve mì nu o. Ŋununyatɔ 7:9 nu mɔ mìdeɖo “ahwlɛndo yí adonɔ dɔmɛzi o.” Enyɔ nywiɖe mɔ mìawa do enyɔ ciwo yí le Efezitɔwo 4:26 mɛ ji, ci yí mɔ: “Mí ŋgbe kpɔtɔ a le dɔmɛzi ji le ŋkeke lɔ mɛ pleŋ o.”

7. Lé gɔnmɛɖose ci yí le Matie 7:1-5 mɛ atɛnŋ akpedo mì nu mìakando mɛbuwo ji doɔ?

7 Nubu ci yí akpedo mì nu mìakannɔdo mìwo nɔviwo ji yí nyi mɔ mìakpɔnɔ wo shigbe lé Yehowa kpɔnɔ wo do nɛ. Mawu lɔn wo yí deŋwlɛnɔ nuvɔn ciwo wowa ɖɛ o. Ahanke mìwo can mìɖo awa nɛ. (Eha. 130:3) Mìdeɖo asɔ mìwo susuwo ɖo wowo fɛnwo ji o, vɔ mìɖo atekpɔ akpɔnɔ wowo nɔnɔmɛ nywiwo yí agbesɔ susu ɖonɔ enunywi ciwo woatɛnŋ avawa ji. (Hlɛn Matie 7:1-5.) Mìakando wo ji mɔ, woji mɔ yewoawa enunywi yí wodeji gbeɖe mɔ yewoado vevisese nɔ mì o, ɖo lɔnlɔn “kannɔdo enuwo pleŋ ji.” (1 Kor. 13:7) Enyɔ cɛ dedasɛ mɔ Yehowa ji mɔ mìwo le kando mɛbuwo ji kpoŋ ɖeɖe ahan o, vɔ éji mɔ mìwo le kando wo ji ɖo wodasɛ mɔ yewonyi mɛ ciwo ji woatɛnŋ akando. *

8. Lé mìawɛ yí akpɔtɔ akankando mìwo nɔviwo jiɔ?

8 Exɔnɔ gamɛ gbɔxwe mìatɛnŋ akando mìwo nɔviwo ji. Vɔ lé mìawɛ doɔ? Tekpɔ ajeshi wo nywiɖe. Kannɔ seŋ koɖo wo nɔ míyi bɔbɔwo. Wa toto yí aɖenɔ kunu koɖo wo. Gbɔnnɔ ji ɖɛ nɔ wo yí atashi wo nɔ woadasɛ nɔ eo mɔ, yewonyi mɛ ciwo ji woatɛnŋ akando. Le tɔtɔmɛɔ, àtɛnŋ aji mɔ enyɔ ɖewo kpoŋ yí yeanu so yeɖeki nu nɔ mɛ ci yí èji mɔ yeajeshi ɖɛ. Eyi nɔ míwo xlɔ lɔ sɛnkɔŋ ɔ, àtɛnŋ avoŋ yí anu ao xomɛnyɔwo ni. (Luiki 16:10) Vɔ lé àwɛ nɔ nɔvi lɔ vayi dra eoɔ? Ŋgbeɖa yí aɖo te exlɔnyinyi míwotɔ lɔ o, vɔ tashi enyɔ lɔ nɔ aya axo do mɛ. Ŋgbelɔn nɔ ŋɖewo ciwo nɔvi ɖe wa koɖo eo adɔ yí nami kankando nɔvi kpɛtɛwo ji o. Nɔ mìasun ji yí awa ecɛɔ, mìakpɔ Yehowa sɛntɔ egbejinɔtɔ ɖewo kpɔwɛ. Ci mɛɖewo trɔ wo to mɛ can ɔ, wokpɔtɔ kando mɛbuwo ji.

KPLA ENU SO MƐ CIWO YÍ KPƆTƆ KANDO MƐBUWO JI GBƆ

Eli wa afɛn xo nuxu nɔ Xana, gan Xana kpɔtɔ kando toto ci Yehowa wa ji (Kpɔ mamamɛ 9)

9. (a) Lé Xana kpɔtɔ kando toto ci Yehowa wa ji ci mɛɖewo ciwo yí le yi dumɛ wa afɛn yí wa ŋɖewo can ɔ? (b) Nyi yí Xana kpɔwɛ lɔ kpla eo so kankando toto Yehowa tɔ jiɔ? (Kpɔ foto lɔ.)

9 Nɔvi ɖe ci yí le agbanleamɛjitɔxu nuwana ɖe do dɔmɛzi nɔ eo kpɔa? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, àkpɔ nyɔna so Xana kpɔwɛ lɔ mɛ. Avɔnsatɔ Gangantɔ Eli yí nɔnɔ ŋkɔ le Yehowa sɛnsɛn mɛ le Izraɛli ga ŋtɔ́ mɛ. Vɔ yi xomumɛtɔwo denyi kpɔwɛ nywi nɔ amɛwo o. Eviɛ ŋsuvi ciwo yí nyi avɔnsatɔwo wanɔ ŋkpɛnnuwo, gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo, gan dedɔn to nɔ wo o. Vɔ Yehowa dexɔ edɔ le Eli shi zeɖeka mɔ yidagbenyi avɔnsatɔ o. Ele ahan gan, Xana degbe mɔ yedagbeyi sɛn Yehowa le avɔnzava mɛ hwenu Eli nyi avɔnsatɔ gangantɔ o. Ci Eli kpɔ Xana yí ele gbedoɖa wakɔ le vevisese gangan ɖeka mɛɔ, éwa afɛn yí bui mɔ aha enu mu. Kpɔ demɔ yeaji gɔnmɛ kpɔ nɔ nyɔ lɔwo o, ehwɛ edo nyɔnu cɛ ci yí sekɔ vevi sugbɔ kpoŋ. (1 Sam. 1:12-16) Ci enyi ahan can ɔ, Xana ɖo gbe mɔ nɔ yeji evi ŋsuviɔ, yeasɔ jo nɔ awa dɔ le avɔnzava mɛ, yí anyi Eli yí akpɔnɔ ji. (1 Sam. 1:11) Woɖo adɔn eto nɔ Eli vi ŋsuviwo do enu ciwo wowakɔ nua? Ɛɛ, Yehowa dɔn eto nɔ wo le gamɛ nywitɔ ji. (1 Sam. 4:17) Vɔ Mawu na evi ŋsuvi ɖeka Xana, eyi nyi Samiɛli.—1 Sam. 1:17-20.

10. Lé Efyɔ Davidi wɛ yí kpɔtɔ yí kando amɛwo ji ci mɛɖewo trɔɛ to mɛ can ɔ?

10 Ào xlɔ vevi ɖe trɔ eo to mɛ kpɔa? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, kpɔ enu ci mɛ Efyɔ Davidi to ɖa. Yi xlɔ ɖeka tɔ mɔ Aitofɛli. Hwenu Davidi viɛ ŋsuvi Absalomu tekpɔ mɔ yeaxɔ fyɔɖuxu lɔ le shiɔ, Aitofɛli bɔdo nu le egufɔnfɔn lɔ mɛ. Atɛnŋ ana Davidi ase vevi sugbɔ, ci ekpɔ mɔ ye viye ŋsuvi koɖo mɛ ci yebu mɔ yɛnyi ye xlɔ trɔ le godu nɔ ye. Vɔ Davidi dena yí enu cɛ ci yí jɔ do ji dɔ emi kankando mɛbuwo ji o. Ékpɔtɔ kando yi xlɔ bu ci yí nyi Ushai ji, yɛdebɔdo egufɔntɔ lɔwo nu o. Davidi ɖo susu nywi ciwo yí taɖo ekando Ushai ji. Ushai dasɛ mɔ yenyi exlɔ nywi nɔ Davidi keke yí sɔ yi gbe do afɔku mɛ ŋtɔkpu, keŋ yí kpedo Davidi nu.—2 Sam. 17:1-16.

11. Lé Nabali dɔwavi ɖeka dasɛ mɔ yekando Abigaɛli ji doɔ?

11 Mìagbekpɔ kpɔwɛ ɖeka ci Nabali dɔwavi ɖeka ɖo ɖɛ. Davidi koɖo yi mɛwo sɔ xomɛvu glɔn eta nɔ Nabali dɔwaviwo. Le hwenu ɖe goduɔ, Davidi biɔ dɔkunɔ Nabali mɔ yi le na ŋɖuɖu ye mɛwo, vɔ Nabali gbe kpaŋ. Ci egbeɔ, Davidi do dɔmɛzi keke yí ɖui mɔ yeawu ŋsu ɖekpokpui ci yí le Nabali xomɛ. Dɔwavi ɖeka vayi nu nyɔ lɔ nɔ Nabali ashiɛ Abigaɛli, ɖo énya mɔ yɛatɛnŋ ahwlɛn ye gan. Ci ashi saɔ, ékando Abigaɛli ji mɔ yɛasun ji yí awa ŋɖe so nɔnɔmɛ lɔ nu. Átɛnŋ akando Abigaɛli ji ahan dru, ɖo wojeshi ɖɛ mɔ yɛnyi nyɔnu ɖeka ci yí nya ŋɖɛ. Lé enuwo vayi do dasɛ mɔ, éwa ɖaŋ wɛ ci ekando Abigaɛli ji. Abigaɛli gbe dɔn yí xo nuxu nɔ Davidi mɔ yi le trɔ susu ci eɖo do Nabali xomɛtɔwo nu. (1 Sam. 25:2-35) Ékando Davidi ji mɔ yɛawa enu ci yí sɔgbe.

12. Ci Yesu nukplaviwo wa afɛnwo can ɖe, lé edasɛ nɔ wo mɔ yekando wo ji doɔ?

12 Yesu kando yi nukplaviwo ji ci wowanɔ afɛnwo can. (Ʒan 15:15, 16) Hwenu Ʒaki koɖo Ʒan biɔ Yesu mɔ yi le na nɔ yewoanɔ texwe veviwo le Fyɔɖuxu lɔ mɛɔ, Yesu dedo hwɛ wo mɔ susu ŋtɔ́ hanwo yí dɔ wosɛnkɔ Yehowa alo yí gbe mɔ wodagbenyi apotru yetɔwo o. (Maki 10:35-40) Le yiyimɛ le ezan ci mɛ wolé Yesuɔ, yi nukplaviwo pleŋ shi gbeɖi ɖɛ. (Mt. 26:56) Ele ahan gan, Yesu demi kankando wo ji o. Ci Yesu nya enu so afɛn wowotɔwo nu can ɔ, “élɔn wo keke yi vɔvɔnu.” (Ʒan 13:1) Gbesɔwu ŋnɔɔ, ci Yesu fɔn so ku goduɔ, éɖo edɔ vevi ɖeka nɔ yi apotru 11 lɔwo. Édɔ wo mɔ wo le nɔ ŋkɔ nɔ nukplaviwowawadɔ lɔ yí agbele bu nɔ ye lɛngbɔ vevi lɔwo. (Mt. 28:19, 20; Ʒan 21:15-17) Éwa ɖaŋ wɛ ci ekando yi nukplavi nuvɔnmɛ cɛwo ji. Wo pleŋ sɛn Mawu le egbejinɔnɔ mɛ keke je wowo ku gbe. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, Xana, Davidi, Nabali dɔwavi, Abigaɛli, koɖo Yesu ɖo kpɔwɛ nywi nɔ mì ci wokando agbetɔ nuvɔnmɛwo ji.

KPƆTƆ AKANNƆDO NƆVIWO JI

13. Nyi yí atɛnŋ ana yí agbɔnnu nɔ mì mɔ mìakando mɛbuwo jiɔ?

13 Ejɔ do eo ji kpɔ mɔ ènu ao nyɔwlawla ɖe nɔ nɔvi ci ji èkando yí le yiyimɛɔ, èvatɔ enyɔ lɔ sese le fibua? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, ave nɔ eo sugbɔ. Gbeɖekaɔ, nɔvinyɔnu ɖeka nu yi nyɔwlawla nɔ hamɛmɛshinshin ɖeka yí kando ji mɔ yidavayi nui le fiɖe o. Yi ŋkegbuɔ, hamɛmɛshinshin lɔ ashiɛ yɔ nɔvinyɔnu lɔ mɔ yeafa akɔn ni. Eyi nɔvinyɔnu lɔ nya zeɖeka mɔ, asuɔ yí nu nyɔ lɔ ni. Esɔgbe mɔ nɔvinyɔnu cɛ amɔ yedagbetɛnŋ akando hamɛmɛshinshin lɔ ji o. Égbosɔ hamɛmɛshinshin bu keŋ yí biɔ kpekpedonu yi. Énu enu ci hamɛmɛshinshin lɔ wa ni. Eyi hamɛmɛshinshin cɛ kpedo nu, ékpɔtɔ yí kannɔdo hamɛmɛshinshinwo ji.

14. Nyi yí kpedo nɔviŋsu ɖeka nu yí egbetɔ kankando nɔviwo jiɔ?

14 Nɔviŋsu ɖeka do dɔmɛzi do hamɛmɛshinshin amɛve ɖekawo nu na nɔ hwenu jinjinɖe yí mɔ yedagbetɛnŋ akando wo ji o. Vɔ nɔviŋsu ɖeka ci yí ebunɔ sugbɔ nu enyɔ ɖeka ci nu évatɔ tamɛ bubu kpɔ so. Émɔ: “Satana yí nyi mìwo ketɔnɔ, denyi mìwo nɔviwo yɔ o.” Nɔviŋsu lɔ bu tamɛ veviɖe so enyɔ vevi cɛ nu koɖo enu ci eɖo awa nu. Édo egbe ɖaɖa nɔ Yehowa mɔ yi le kpedo ye nu, yi goduɔ, évawa fafa koɖo hamɛmɛshinshin amɛve lɔwo.

15. Nyi yí taɖo atɛnŋ axɔ gamɛ sugbɔ gbɔxwe woagbetrɔ yí akando amɛ jiɔ? Na kpɔwɛ ɖeka.

15 Ejɔ do eo ji kpɔ yí woxɔ edɔwo le eo shi le hamɛ lɔ mɛa? Nɔ ejɔ ahan ɔ, evenɔ keke. Nɔvinyɔnu Grete koɖo nɔlɔ nyi Kunuɖetɔ egbejinɔtɔwo le Allemagne Nazi hwenu woɖo te mìwo dɔwo le 1930 wo mɛ. Hwenɔnuɔ, Grete wanɔ kɔpi nɔ Jutakpɔxɔ yí womanɔ wo nɔ nɔviwo. Ci nɔviwo vase mɔ dalɔ fɔnfɔn gu do nyɔnɔnwi lɔ nuɔ, wovɔn mɔ dalɔ avayi sa yewo nɔ yumɛcitɔwo. Eyi taɖo womɔ Grete le ɖo te edɔ lɔ. Denyi cukaɖa ŋtɔ́ ɖekɛ mɛ yí Grete to o. Le Xexemɛhwa Amɛvetɔ lɔ mɛɔ, nɔviwo degbenanɔ wemawo Grete koɖo nɔlɔ o, wodegbexonɔ nuxu do wo ji nɔ wodo go wo do mɔ ji hɛnnɛ o. Ecɛ ave amɛ nu sugbɔ! Grete se vevi haan. Vɔ ci hwenuwo vayikɔɔ, nɔvinyɔnu lɔ vado jeshi mɔ Yehowa sɔ enu ke nɔvi lɔwo yí yɛ can sɔ ke wo, yí gbetɔ kankando wo ji. *

“Satana yí nyi mìwo ketɔnɔ, denyi mìwo nɔviwo yɔ o”

16. Nyi yí taɖo nɔ ŋɖeŋɖe jɔkɔ can ɔ, mìaje agbla veviɖe yí akannɔdo mìwo nɔviwo jiɔ?

16 Nɔ èto nɔnɔmɛ cɛ hanciwo mɛ yí ena ègbɔjɔɔ, tekpɔ awɛ keke yí agbetɔ kankando nɔviwo ji. Etɛnŋ xɔ gamɛ sugbɔ, vɔ àkpɔ nyɔnawo nɔ èje agbla keke yí wɛ. Mìasɔ kpɔwɛ cɛ. Nɔ mìdenya yí ɖu ŋɖuɖu gblegble ɖe yí dewa nywi nɔ mìɔ, mìvanɔnɔ zanŋte do enu ci mìaɖu nu. Vɔ dena yí mìminɔ enu ɖuɖu o. Nɛnɛke nɔ nɔvi ɖe wa ŋɖe koɖo mìɔ, de eyi taɖo mìami kankando nɔviwo pleŋ ji o, ɖo nuvɔnmɛ mì pleŋ nyi. Nɔ mìdo ŋsɛn kankandoji ci mìɖo do nɔviwo jiɔ, ana mìakpɔ jijɔ yí akpedo mì nu mìasɔ susu ɖo enu ciwo mìatɛnŋ awa nɔ kankandoji ci yí le mìwo koɖo nɔviwo gblamɛ agbesɛnŋ doji le hamɛ lɔ mɛ.

17. Nyi yí taɖo kankando amɛ ji le veviɖeɔ, yí nyi nu mìaxo nuxu so le nyɔta ci yí gbɔgbɔ mɛɔ?

17 Debɔ mɔ woakpɔ mɛ ci ji woakando le Satana xexe cɛ mɛ o. Vɔ mìatɛnŋ akando mìwo nɔviwo ji, ɖo mìlɔn wo yí wowo can lɔn mì. Kankandoji ci yí mìɖo do mìwonɔnɔwo nu na yí mìkpɔnɔ jijɔ yí gbele ju le egbɛ mɛ. Agbekpedo mì nu mìato cukaɖa sɛnŋ ciwo yí le ŋkɔ gbɔgbɔ mɛ. Nɔ mɛɖe do dɔmɛzi nɔ eo yí degbekando ji ɖe, nyi èɖo awaɔ? Tekpɔ akpɔ enu lɔwo shigbe lé hanci Yehowa kpɔnɔ wo do nɛ yí awa do Bibla gɔnmɛɖosewo ji. Tekpɔ yí alɔn nɔvio ŋsu koɖo nɔvio nyɔnuwo veviɖe yí akpla enu so kpɔwɛ ciwo yí le Bibla mɛ mɛ. Nɔ mɛɖe do dɔmɛzi nɔ mìɔ, mìatɛnŋ aŋlɔbe dru yí agbetrɔ atɔ kankando mɛ lɔ ji. Nɔ mìwɛ ahan ɔ, mìakpɔ jijɔ ci wokpɔnɔ, nɔ woɖo exlɔ ‘ciwo yí kunɔ do amɛ nu sɔwu nɔvi’ zan. (Elo. 18:24) Vɔ kankando mɛbuwo ji ɖekɛ desun o, ele mɔ mìwo can mìanyi mɛ ci ji woatɛnŋ akando. Le nyɔta ci yí gbɔgbɔ mɛɔ, mìaxo nuxu so lé mìawɛ adasɛ nɔ nɔviwo mɔ mìnyi mɛ ci ji woatɛnŋ akando.

EHAJIJI 99 Nɔvi Akpeakpewo

^ Mìɖo akando mìwo nɔviwo ji. Vɔ de gashiagamɛ yí ecɛ wawa nɔnɔ fafɛɖe o, ɖo hweɖewonuɔ, wovawanɔ ŋɖewo yí evenɔ mì nu. Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ lé wawa do Bibla gɔnmɛɖose ɖewo ji koɖo tamɛbubukpɔ so kpɔwɛ ɖewo ciwo yí le Bibla mɛ nu, atɛnŋ akpedo mì nu mìakannɔdo mìwo nɔviwo ji nɔ wowa ŋɖewo yí eve mì nu can.

^ Bibla kanxle mì mɔ mìdatɛnŋ akando mɛɖewo ji le hamɛ lɔ mɛ o. (Ʒuda 4) Evajɔnɔ gaɖewomɛ mɔ, mɛɖewo ciwo yí mɔ yewonyi nɔvi, vɔ kpɔ wodenyi nɔvi nyɔnɔnwitɔ o, tenɔkpɔ yí blenɔ mɛbuwo koɖo “enyɔ [masɔgbewo].” (Edɔ. 20:30) Mìɖuini mɔ mìdakando nɛnɛmunɔwo ji alo aɖo to wo kpetii o.

^ Kpɔ Annuaire des Témoins de Jéhovah 1974 tɔ mɛ, kp. 129-131 keŋ akpɔ enu ciwo mɛ Grete to.