Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 37

Koaan si̱nʼiotʼaa je ndsʼee

Koaan si̱nʼiotʼaa je ndsʼee

“Je kjoatjaocha […] makjainle ngayije, koyale ngayije” (1 COR. 13:4, 7).

KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Ánni nga tsín tokʼoamaniná nga tsín tibeni chjota ʼyani xi sinʼiotʼa.

 JE CHJOTA alikui tibeni ʼya xi sinʼiotʼa, nga̱ tjínkʼa xi tsínni kʼoasʼin sítjoson jmeni xi tso. Tobʼelañá, je chjota xi negocioyʼai kjionentsja, chjota político kao xi nyatítjonle religión. Kʼoati tsín tisínʼiotʼani je chjotandaindʼiale, miyole kʼoa saʼnda xi tixínkjínni. Tonga tsín tokʼoamaná jebi nga̱ je Biblia kʼoatso nga tsín kixi koa̱n je chjota, nga kʼoanacha kʼoa nga énndiso koane xínkjín nga to jetífikjetʼa nichxin. Kʼoati kjoan jokjoan xi tíbatéxomale sonʼnde ndʼaibi nga tsín bakinle nga je si̱nʼiotʼaa (2 Tim. 3:1-4; 2 Cor. 4:4).

2. 1) ʼYáni xi koa̱n si̱nʼiotʼaa ngantsjai. 2) Jósʼin nikjaʼaitsjen sakʼoa.

2 Ñá xi chjotale Cristo maa, ʼyañá nga koa̱n si̱nʼiotʼaa je Jeobá (Jer. 17:7, 8). Ñaki tjínjngoo tokoán nga tsjoakená kʼoa nga tsínkʼia tsjiónkon je miyole (Sal. 9:10). Kʼoati koa̱n si̱nʼiotʼaa je Jesús nga̱ ñá kʼienntjainá (1 Ped. 3:18). Kʼoati ʼyaa nga koa̱n si̱nʼiotʼaa jmeni xi tso je Biblia (2 Tim. 3:16, 17). Ñaki tjínjngoo tokoán nga koa̱n si̱nʼiotʼaa je Jeobá, Jesús kao jmeni xi tso Biblia. Tonga a sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsa koa̱n si̱nʼiotʼaa ngantsjai je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Kataʼyala ánni nga koa̱n si̱nʼiotʼañá ngantsjai.

MACHJÉNNÁ JE NDSʼEE

Jngo tjíjtsa Sonʼnde tjío je ndsʼee kao tichjaa xi tsjoake Jeobá joni ñá (Chótsenlai párrafo 3)

3. Jmé kjoanda xi tjínná (Marcos 10:29, 30).

3 Nʼio tse kjoanda tjínná nga títsjoáʼndená Jeobá nga naxinandále tiyojiaan, nga ya tiyojinlee je choʼndale xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa nʼio tse kjoanichikontʼain tísʼená (tʼexkiai Marcos 10:29, 30). b Joni ñá, kʼoati tjío je ndsʼee kao tichjaa jngo tjíjtsa Sonʼnde xi tsjoake Jeobá kʼoa xi sítjoson kjoatéxomale. Ninga tokʼia ʼyaxkon títjoán je ndsʼee tsjoachañá, ninga kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá, ninga kjaʼaí kjaʼaí kjoan najño xi chʼakjá kʼoa ninga kjaʼaí kjaʼaí én maná. Je xi ngisa tsjoachaa kuinga ñatjen ʼyaxkoán Jeobá kʼoa nga chʼasjengʼaa (Sal. 133:1).

4. Ánni nga machjénniná je ndsʼee.

4 Ngisaa nʼio machjén ndʼaibi nga jtín sʼin kuiyoaa. Sakʼoa je ndsʼee binyakaoná nga nganʼio machjénná (Rom. 15:1; Gál. 6:2). Kʼoati binyakaoná nga tosi tonda je Jeobá nixálee kʼoa nga nʼio satío kjoamakjainná (1 Tes. 5:11; Heb. 10:23-25). Alikuijin nda sʼiaan tsa tsín kuinyakoaa je ndsʼee nga tibixkantʼakoaa ngatsʼiaa je Na̱i kao jmeni xi chon sonʼnde. Je Na̱i kao xi ya tsjoánganʼiole tojeme kʼoetʼale je naxinandále Niná. Kʼianga kʼoakoa̱n ndajin sa̱tío tokoán nga jtín tiyoaa kao je ndsʼee.

5. Ánni nga ñʼai ma kʼanile nga sínʼiotʼa je ndsʼee.

5 Ánni nga tjínni xi ñʼai male nga sínʼiotʼa je ndsʼee. Tsakui nichxin tjín xi tsakʼeyanajmílai jngo ndsʼee kʼoa tsa kjaʼaí xi tsakʼéyanajmí ijngokʼale. Kʼoa tsa ʼyani xi kʼoakitso nga tjín xi sʼin kʼoa tsínni kisitjoson. Kʼoa tsa jngoje̱ ndsʼee xi tjín xi kisʼin kʼoa tsa jme xi kitso xi kisikiʼaonná. Jméni xi koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa je ndsʼee.

NGA TSJOACHAA XÍNGIAA NGISAA NINʼIOTʼAA

6. Jósʼin basenkaoná je kjoatsjoacha nga ngisa ninʼiotʼaa je ndsʼee (1 Corintios 13:4-8).

6 Nga tsjoachaa xíngiaa yaa nroani nga ninʼiotʼaa. Ya 1 Corintios capítulo 13 nkjín koya síkʼaxki̱ xi koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa xíngiaa kʼoa nga si̱nʼiotʼa ijngokʼá tsa ʼyani xi jokisikaoná (tʼexkiai 1 Corintios 13:4-8). c Tobʼelañá, ya versículo 4 kʼoatso nga je “kjoatjaocha tsejtaní, kʼoa tjínle kjoanda”. Tsejta je Jeobá xi kao ñá ninga kʼia nga bijnyijée. Kʼoati machjén nga tsejta koaan kao je ndsʼee tsa jme xi kuitso, tsakui kʼoasʼin xi sikiʼaonná kʼoa xi sijtiná. Ya versículo 5 kʼoatso nga je kjoatsjoacha “likui matijta, likui bʼéjinkon xi chʼao tjín”. Alikui koa̱n nga kui kʼoéjinkoaan jmeni xi tsoná kʼoa tsa josíkaoná je ndsʼee. Ya Eclesiastés 7:9 kʼoatso nga tsín koa̱n ngotjo ni̱jtinilee yaoná. Tosaa nda nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Efesios 4:26, nga tso: “Ali jtijin mano jo saʼnda nga kantjai tsʼuí”.

7. Jósʼin basenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Mateo 7:1-5 nga ngisa si̱nʼiotʼaa je ndsʼee.

7 Xi kʼoati koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa je ndsʼee kuinga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Je Jeobá tsjoake je ndsʼee kʼoa tsínkui bʼéjinkon jñani bajngijée. Kʼoati tsín koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá (Sal. 130:3). ʼNdele nga kui kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín je ndsʼee, tosa kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱nle kui xi ndatjín kʼoasʼin (tʼexkiai Mateo 7:1-5). d Alikui tokjoan kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe nga̱ je kjoatjaocha “makjainle ngayije” (1 Cor. 13:7). Je Jeobá alikui kui xi mele nga tokoa̱nkjainyejená jmeni xi kuitsoná tsa ʼyani, kuinga makjainniná jmeni xi tsoná je ndsʼee nga̱ ʼyañá nga koa̱n si̱nʼiotʼaa. e

8. Jméni xi koa̱n sʼiain nga ngisa si̱nʼiotʼai xi kjaʼaí.

8 Nichxin tjenkao kʼianga manʼiotʼaa jngo chjota. Kʼianga ngisa si̱nʼiotʼaa je xíngiaa machjén nga nda jchaxkoaan. Chja̱kaonajmí je ndsʼee nga satío kjoajtín kʼoa ñatjen tʼinyason. Tsejta katamai kʼoa tʼaiʼndelai nga katabakó nga koa̱n si̱nʼiotʼai. Kʼianga kjesa nanda ʼyaxkonjián jngo chjota alikui tso tokoán nga bʼeyanajmílee tsa jmeni. Tonga nga sa nda sa nda ʼyaxkoaan jetso tokoán nga bʼeyanajmílee josʼe tokoán (Luc. 16:10). Jméni xi sʼiaan tsa tsín tininʼiotʼañá jngo ndsʼee kʼiatsa jme xi kisikaoná. ʼNdele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tije si̱nʼiotʼañá, tosa kʼoaiʼndelee nga katasíndaya yaole. Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga tsín tikoa̱n si̱nʼiotʼani ngatsʼi chjota. Je xi koasenkaoná kuinga kui chótʼayajiaan je choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse xi tosi tonda kisinʼiotʼa xi kjaʼaí ninga tsín kixi tíjna jme xi koantʼain sakʼoa.

CHJÉNNGILEE CHOʼNDALE NINÁ XI KISINʼIOTʼA XI KJAʼAÍ

Ningalani toxkia tsakjákao Elí je Ana, je Ana tosi tonda kisinʼiotʼa Jeobá kʼoa ki ntsjaintsjai ya ndʼianajño jña kisʼetsʼoale Jeobá (Chótsenlai párrafo 9)

9. 1) Jméni xi kisʼin Ana ninga tsakajngijée je xi tsakinyatítjon nga kisʼetsʼoale Jeobá. 2) Jmé xi bakóyali je choa̱le Ana (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

9 A kisikiʼaonná jmeni xi kisʼin jngo ndsʼee xi xá kjinele ya jinjtín. Tsa kʼoalani, koasenkaoli je choa̱le Ana. Nga kui nichxin, je xi tsakasenjnatítjonle nga kisʼetsʼoale Jeobá jé naʼmitítjon Elí. Tonga tsín nda choa̱ tsakatío je familiale. Je xtile kʼoati naʼmi koan tonga kisichajngi kʼoa je Elí alikui tsakatekjáyale. Tonga je Jeobá alikui tokjoan tsakjáʼale je xá xi kisʼele Elí. Jókisʼin Ana. Ningalani tojo je Elí xi naʼmitítjon sʼin tíjna nga kʼia, je Ana tojo ki ntsjaintsjai ya ndʼianajño jña kisʼetsʼoale Jeobá. Ñandia kʼianga nʼio ba tjín kon nga tíbʼétsʼoa Ana, je Elí kʼoakitsole nga chʼi̱ kʼoa toxkia tsakjákao (1 Sam. 1:12-16). Je Ana kʼoakitsole Jeobá kʼianga tsakʼétsʼoale kʼiatsa jngo ʼndí sʼe̱le nga ya ndʼianajño koaikao nga ya sixále. Kisitjoson jmeni xi kitso Ana ningalani be nga je Elí sikuinda je ʼndíle (1 Sam. 1:11). Tjínnele kisʼendajin jme xi kisʼin je xtile Elí, kʼoa je Jeobá kʼiakjoán tsakʼéndajin nga choa̱le (1 Sam. 4:17). Je Jeobá kui kjoanda kitsjoale Ana nga jngo ʼndí kisʼele xi Samuel tsakʼin (1 Sam. 1:17-20).

10. Jósʼin tsakakó David nga tosi tonda kisinʼiotʼa xi kjaʼaí ningalani tjínkʼa xi tije kineni.

10 A tijéni miyoli kinenili. Tikjaʼaitsjain jokoantʼain je rey David. Kʼianga je koanmele tsakatéxoma Absalón, xi tile mani, yaa kitsjoanganʼiole je Ahitofel, xi miyole mani David. Nʼiojin aon kisʼe kon je David nga tije tile kao miyole kineni. Ningalani kʼoakoantʼain je David tosi tonda kisinʼiotʼa xi kjaʼaí, jolani je Husái, xi nʼio miyole koanni xi tsín ya kitsjoanganʼiole je Absalón. Nda kisʼin David nga je kisinʼiotʼa chjota jebi, saʼnda me kinikʼien xi totʼatsʼe nga tsakasenkao David (2 Sam. 17:1-16).

11. Jósʼin tsakakó jngo choʼndale Nabal nga kisinʼiotʼa xi kjaʼaí.

11 Kʼoalati si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin jngo choʼndale Nabal, je Nabal jngoo chjota israelita xi nʼio nyiná koan. Je David kao chjotale kisikuindaa kʼoa nda kisikao je choʼndale Nabal. Je David ñandia nga kui kisijéle je tsojmi xi ski̱ne chjotale. Nga koankaile je Nabal, je David nʼio koanjtile kʼoa kʼoakitso nga sikjeson ngatsʼi xi tjío ya niʼyale chjota jebi. Tonga jngo choʼndale Nabal tsakʼéyanajmíle jmeni xi koan je Abigaíl, je chjoónle Nabal. Alikui to tsakanga. Koanjinle nga koa̱nle koasenkao je Abigaíl kʼoa be nga nʼio nda síkjaʼaitsjen, kuinga je tsakʼéyanajmínile jmeni xi koan. Ndasʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Je Abigaíl nʼiojin koan nga kʼoakitsole je David nga tsín kʼoakatasʼín jmeni xi jetjínndajinle tsakai (1 Sam. 25:2-35). Je Abigaíl kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koa̱njinle je David.

12. Jósʼin tsakakó Jesús nga kisinʼiotʼa je chjotatjenngile ningalani tsín nda kisʼin sakʼoa.

12 Je Jesús kisinʼiotʼaa je chjotatjenngile ningalani tsín nda kisʼin sakʼoa (Juan 15:15, 16). Kʼianga kʼoakitso je Santiago kao Juan josʼin mele koatio kʼianga koatexoma Jesús, je Jesús alikui kʼoakitsole ánni nga je Jeobá tjíosíxánile kʼoa tsínkui kʼoakitsole nga tsín tichjotatjenngile koa̱nni (Mar. 10:35-40). Kʼoa nitje̱n nga kindoa Jesús, ngatsʼi chjotatjenngile tokitsjionkon (Mat. 26:56). Je Jesús koanjinle nga koa̱nle sindaya yaole je chjotatjenngile. Ningalani be jñani ñʼai koanle, je Jesús tjao koanle saʼnda nga kʼien (Juan 13:1). Kʼoa kʼianga jaʼáyanile Jesús, jé xi 11 chjotale tsakánele nga je koandiaa josʼin sa̱kóyason Énle Niná kʼoa nga je sikuinda je xi chjotatjenngile Cristo koa̱n (Mat. 28:19, 20; Juan 21:15-17). Je Jesús nda kisʼin nga je kisinʼiotʼa nga̱ kixi kitʼale Niná chjota jebi saʼnda nga kʼien. Tojosʼin tiʼyaa, je Ana, David, choʼndale Nabal, Abigaíl kao Jesús kisinʼiotʼa xi kjaʼaí chjota, kʼoa kui xi bakóyaná nga koa̱n kʼoati sʼiaan tsanda ñá.

JÓSʼIAAN NGA SI̱NʼIOTʼA IJNGOKʼÁ TSA ʼYANI XI TSÍN TINʼIOTʼAÑÁ

13. Ánni sakʼoa ñʼai maniná nga ʼya xi ninʼiotʼaa.

13 A sa jetsakʼeyanajmílee jngo ndsʼee jmeni xi toñá tjínjinná tsakai kʼoa tsa skanni kisʼejinná nga kjaʼaí xi jetsakʼéyanajmíle. Nʼio chʼao sʼe tokoán nga ʼya xi kʼoasíkaoná. Ñandia nga jngo tichjaa tjín xi tsakʼéyanajmíle jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, kʼoa nga koannyaonni je chjoónle ndsʼee jebi jé kinchja̱le tichjaa nga koanmele kitsjoanganʼiole, kuinga kisʼejinnile nga je xʼinle tsakʼéyanajmíle. Kʼoa je tichjaa xi tjín xi tsakʼéyanajmí alikui tikoannʼiotʼani ndsʼee jebi. Tonga je tichjaa jebi tsakásjai nganʼio, ijngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna tsakʼéyanajmíle jme kjoa xi tífaʼatojin. Kʼoa ndsʼee jebi kʼoasʼin tsakasenkaoni tichjaa nga koa̱n tosi tonda sinʼiotʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío.

14. Jmé xi tsakasenkao jngo ndsʼee nga kisinʼiotʼa ijngokʼa xi kjaʼaí.

14 Nʼio nkjín nó nga tsakʼéngijti kon jngo ndsʼee nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga sinʼiotʼa jao xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga jaʼaitsjenle jmeni xi kitso ñandiaa jngo ndsʼee xi nʼio bexkón, nga i̱ kitso: “Je xi kontraná mani jé Na̱i ali jejin ndsʼee”. Je ndsʼee kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kinrʼoé kʼoa tsakʼétsʼoa. Nga jeki nichxin nda tsakjáo ijngokʼani kao nga jao xi chjotajchínga sʼin tjío.

15. Ánni nga tse bichómani nga ninʼiotʼa ijngokʼa tsa ʼyani. Tʼeyanajmí jokoan je Grete.

15 Nʼiojin aon kisʼe tokuin tsa tsín tikui xá kisʼenili je xá xi tjínli tsakai ya jinjtín. Kataʼyala jokoan je Grete kao male. Nga jao tichjaa jebi kixi kitʼale Jeobá kʼianga kisʼechjoale xále Niná ya Alemania nazi. Jé Grete kisʼenele nga kʼoasjele copia je Xo̱n xi Bájinkonná xi kʼoabíle je ndsʼee. Tonga je ndsʼee kisʼejinle nga tsín sasénle Énle Niná je nʼaile Grete. Nʼio kitsokjon kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsa je koaangi, kuinga tsín tikui xá kitsjoanile je tichjaa. Kʼoa tsesa kjoa xi jaʼatojin je Grete. Nga kisʼejna Kjoajchántse xi majaoni, nga tsín tiʼya xi kisinʼiotʼani je Grete kao male, alikui titsakʼainile je revista kʼoa tsín tikisitiʼndani je ndsʼee nga kitsaojin ya yandiaa. Nʼio aon koanle tichjaa jebi nga kʼoakoantʼain, kʼoa tsee kichomani nga kisichatʼale ndsʼee kʼoa nga kisinʼiotʼa ijngokʼa. Nga jeki nichxin, koanjinle nga jekisichatʼale Jeobá je ndsʼee jebi kʼoa nga kʼoati tjínnele sʼin tsanda je. f

“Je xi kontraná mani jé Na̱i ali jejin ndsʼee”

16. Ánni machjénni nga si̱nʼiotʼaa je ndsʼee.

16 Kʼiatsa kʼoati kui kjoa tibitjatojin xi jekanikʼaxkiaa, koaan si̱nʼiotʼa ijngokʼai je ndsʼee, ninga tse nichxin koaikaoli, nda kuichomani tsa kʼoasʼiain. Si̱kjaʼaitsjenjinla choa̱ jebi: kʼiatsa sikiʼaonná jme xi chi̱nee ngisajin si̱kuindaa yaoná, tonga tsínkui xi tsonile nga tsín tikʼia kuichiñá. Tikʼoasʼinni, nga chjotajée maa kʼiatsa ʼya xi josikaoná alikui kui xi tsonile nga tsín tikoa̱n ʼya xi si̱nʼiotʼañá. Ngisaa tsjoa sa̱tío tokoán tsa si̱nʼiotʼa ijngokʼá je ndsʼee, kʼoa kui ngisa kuenta sʼiaan jméni xi koa̱n sʼiaan nga kuinyakoaa je ndsʼee nga katasínʼiotʼa xi kjaʼaí.

17. 1) Ánni nga nʼio machjénni nga si̱nʼiotʼaa je ndsʼee. 2) Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Je chjota alikui tiʼya xi sínʼiotʼani. Tonga ñá ninʼiotʼañá je ndsʼee nga̱ tsjoachañá, kʼoa nga ninʼiotʼaa jtín sʼin tiyoaa kʼoa tsjoa tjío tokoán. Kʼianga ngisa ñʼai koa̱nchon nichxin xi sʼa nroa nʼio koasenkaoná nga si̱nʼiotʼaa je ndsʼee. Jméni xi sʼiaan tsa aon tjín tokoán tʼatsʼe jmeni xi kisikaoná jngo ndsʼee. Xi koasenkaoná nga si̱nʼiotʼa ijngokʼá kuinga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsʼe, nga kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, nga tsjoacha koaan je ndsʼee kʼoa nga chótʼayajiaan je choa̱ xi tsakatío choʼndale Niná nichxin kjoatse. Tsa kʼoasʼiaan, nʼio nkjín miyo sʼe̱ná “xi ngisa tsjentʼalee tikʼoajinni jngo xi ñaki ndsʼee mani” (Prov. 18:24). Machjén nga si̱nʼiotʼaa xi kjaʼaí, tonga kʼoati machjén nga skoe̱ je ndsʼee nga kʼoati koa̱n sinʼiotʼaná tsanda ñá. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajiaan jósʼiaan nga sinʼiotʼaná je ndsʼee.

KJOAJNDA 99 Jmi mani je ndsʼee kao tichjaa

a Machjén nga si̱nʼiotʼaa je ndsʼee, tonga sakʼoa ñʼai maná nga̱ sakʼoa tsín sasénná jmeni xi sʼín. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi koa̱n kjuintjenngiaa kao choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse. Kui xi koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa je ndsʼee kʼoa nga si̱nʼiotʼa ijngokʼá je xi tsín tinʼiotʼañá.

b Marcos 10:29, 30: “Jesús kitso: Xi kjoakixi xi xinno, nga niʼyajin xi tjín xi kisikʼéjna niʼyale, axo ndsʼe̱, axo ndichja, axo nʼaile, axo na̱le, axo chjoónle, axo xtile, axo nangile, xi totʼatsʼan, xi totʼatsʼe je énndana, 30 xi tsín ndʼaibi nga je nichxinbi ngisa nkjín ya kʼoatjín kʼoaile niʼyale, kao ndsʼe̱, kao ndichja, kao na̱le, kao xtile, kao nangile, kʼoa kao kjoañʼai, kʼoa kʼia nichxin xi kjoaʼaí sʼeele kjoabijnachon ngantsjai”.

c 1 Corintios 13:4-8: “Je kjoatjaocha tsejtaní, kʼoa tjínle kjoanda. Je kjoatjaocha tsínle kjoaxintakonjin. Je kjoatjaocha likui bʼasjejeya yaole, likui mangʼakon. 5 Likui sísoale xínkjín, likui básjai xi titsʼeni, likui matijta, likui bʼéjinkon xi chʼao tjín. 6 Likui sítsjoanile yaole xi tʼatsʼe xi tsín kjoakixi, tonga tojngo sítsjoanile yaole kao xi kjoakixi. 7 Síkjaínle ngayije, makjainle ngayije, koyale ngayije, ngayije jchókjoakaole. 8 Je kjoatjaocha nikʼiajin fetʼa, tonga je kjoa xi nokjoayani likui tikoa̱nchjénni, kʼoati sʼe̱chjoale je énle chjota, kʼoa je kjoachjine likui tikoa̱nchjénni”.

d Mateo 7:1-5: “Ali jéejin fanao, jméni nga tsín jée koanenino. 2 Josʼin nga jée fanao, kʼoatisʼin jée koanenino. Kʼoa josʼin nga bʼechoyao, kʼoatisʼin kʼoechoyanino. 3 Ánni nga chótsensínilai je tjé xi tíjnangi xko̱n ndsʼai, tonga je yáki̱cho̱ xi tíjnangi ya xkuin likui chótsain. 4 Axo jókʼuínlai ndsʼai: Tijyola i̱tsénái, kʼoasjengia je tjébe xi tíjnangi xkuin, kʼoa ji, tojo tíjnangi yáki̱cho̱ xkuin. 5 Chjota jao nkjaín ní nga ji, chʼa̱sjengi títjonkjoanlai je yáki̱cho̱be xi kijnangi xkuin, kʼia nda jcha̱ni nga chʼa̱sjengi tjébe xi kijnangi xko̱n ndsʼai”.

e Je Biblia kʼoatso nga tjínkʼa xi tjío ya jinjtín xi tsín koa̱n nga je si̱nʼiotʼaa (Jud. 4). Sakʼoajin sʼe̱ kʼa ya jinjtín xi tokuitso tomani (Hech. 20:30). Tsa kʼoalani koa̱n, alikui je si̱nʼiotʼaa chjota jebi kʼoa alikui kuenta sʼiaan jmeni xi kuitso.