Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 37

To Kapav Fer To Bann Frer ek Ser Konfians

To Kapav Fer To Bann Frer ek Ser Konfians

“Lamour . . . toultan pe fer konfians, toultan ena lesperans.”​—1 KOR. 13:4, 7.

KANTIK 124 Touzour Fidel

REZIME *

1. Kifer nou pa etone ki bann dimounn nepli fer zot kamarad konfians?

 DAN lemond Satan, bann dimounn nepli kone kisannla zot kapav fer konfians. Kifer? Parski bien souvan, bann komersan, bann politisien, ek bann sef relizie desevwar zot. Boukou dimounn osi nepli ena konfians dan zot bann kamarad, zot bann vwazin, ek zot fami. Sa pa etonn nou, parski Labib ti predir ki “dan bann dernie tan . . . , dimoun pou ingra, . . . zot pou ena parol blesan, . . . zot pou azir kouma tret.” An realite, zot pou parey kouma Satan, bondie sa lemond-la, ki nou pa kapav fer konfians.​—2 Tim. 3:1-4; 2 Kor. 4:4.

2. (a) Kisannla nou kapav fer full konfians? (b) Ki kitsoz sertin demann zotmem?

2 Antan ki Kretien, nou kone ki nou kapav fer Zeova full konfians. (Zer. 17:7, 8) Nou sir ki Li kontan nou, ek ki zame Li pa pou “abandonn” so bann kamarad. (Ps. 9:10) Nou kapav fer Zezi osi konfians, parski li’nn donn so lavi pou nou. (1 Pier 3:18) Ek gras-a nou letid Labib, nou kone ki nou kapav fer Labib konfians. (2 Tim. 3:16, 17) Nou sir ki nou kapav fer Zeova, Zezi, ek Labib konfians. Me kitfwa sertin kapav demann zotmem si zot kapav fer zot bann frer ek ser konfians. Ek si zot fer bann-la konfians, kifer zot kapav fer bann-la konfians?

NOU BIZIN NOU BANN FRER EK SER

Dan lemond antie, nou ena bann frer ek ser ki nou kapav fer konfians, ek ki kontan Zeova parey kouma nou (Get paragraf 3)

3. Ki gran privilez nou ena? (Mark 10:29, 30)

3 Zeova inn swazir nou pou ki nou form parti dan so fami. Se enn gran privilez ki fer nou gagn boukou benediksion! (Lir Mark 10:29, 30.) Dan lemond antie, nou ena bann frer ek ser ki kontan Zeova, ek ki fer zot best pou swiv bann prinsip parey kouma nou. Mem si nou pa abiy parey kouma zot, ek ki nou ena diferan kiltir ek langaz, nou santi nou pros avek zot, mem kan nou zwenn zot pou premie fwa. Nou bien kontan pou loue ek ador Zeova ansam avek zot!​—Ps. 133:1.

4. Kifer nou bizin nou bann frer ek ser?

4 Azordi plis ki avan, nou bizin servi Zeova ansam avek nou bann frer ek ser. Parfwa, zot kapav ed nou pou sarye nou fardo. (Rom. 15:1; Gal. 6:2) Zot kapav ankouraz nou pou res aktif dan servis Zeova ek pou ena enn bon lamitie avek Li. (1 Tes. 5:11; Ebre 10:23-25) Esey mazine kouma lavi ti pou ete, si nou pa ti ena nou bann frer ek ser pou ed nou pou reziste kont bann latak Satan ek so lemond! Biento, Satan ek tou bann ki soutenir li pou atak bann serviter Bondie. Lerla, nou pou bien rekonesan ki nou ena nou bann frer ek ser pou soutenir nou!

5. Kifer sertin trouv sa difisil pou fer zot frer ouswa zot ser konfians?

5 Selman, sertin kapav trouv sa difisil pou fer zot bann frer ek ser konfians. Kifer? Parski kitfwa enn frer ouswa enn ser inn trayir zot ouswa li pa’nn tini so promes. Ouswa kitfwa enn kikenn dan lasanble inn dir ouswa fer enn kitsoz ki’nn bles zot. Alor, ki kitsoz kapav ed nou pou refer nou frer ouswa nou ser konfians?

LAMOUR ED NOU POU REFER LEZOT KONFIANS

6. Kouma lamour kapav ed nou pou fer lezot konfians? (1 Korintien 13:4-8)

6 Se gras-a lamour ki nou kapav fer lezot konfians. Premie Korintien sapit 13 montre nou kouma lamour kapav ed nou pou fer lezot konfians, ouswa pou refer zot konfians. (Lir 1 Korintien 13:4-8.) Par exanp, verse 4 dir: “Lamour bien pasian, lamour li bon.” Mem si nou fer pese, Zeova ena pasians anver nou. Alor, nou osi nou bizin ena pasians anver nou bann frer ek ser kan zot dir ouswa fer enn kitsoz ki bles nou, ouswa ki fer nou ankoler. Verse 5 dir: “[Lamour] pa les li irite, ou gard rankinn.” Nou pa pou “gard rankinn” kont nou bann frer ek ser, savedir ki nou pa pou kontign rapel bann move kitsoz ki zot inn fer nou. Ekleziast 7:9 dir ki fode “pa ofanse vit.” Alor, li pli bon ki nou swiv konsey Efezien 4:26, ki dir: “Pa les zot koler res ziska soley al kouse.”

7. Kouma prinsip ki trouv dan Matie 7:1-5 kapav ed nou pou fer lezot konfians?

7 Enn lot kitsoz ki kapav ed nou pou fer nou bann frer ek ser konfians, se kan nou trouv zot parey kouma Zeova trouv zot. Bondie kontan zot, ek Li pa gard enn lalis tou bann pese ki zot fer. Nou osi nou bizin fer parey. (Ps. 130:3) Olie ki nou res konsantre lor zot bann erer, nou bizin fer zefor pou trouv zot bann zoli kalite ek trouv bann bon kitsoz ki zot kapav fer. (Lir Matie 7:1-5.) Fode zame ki nou dout zot lintansion, parski lamour “toultan pe fer konfians.” (1 Kor. 13:7) Me sa pa vedir ki Zeova atann ki nou fer lezot konfians lizie ferme. Okontrer, Zeova anvi ki nou fer zot konfians parski zot inn montre ki nou kapav fer zot konfians. *

8. Kouma to kapav ena plis konfians dan to bann frer ek ser?

8 Parey kouma sa pran letan avan ki nou respekte enn kikenn, sa pou pran letan avan ki nou fer enn kikenn konfians. Kouma to kapav fer to bann frer ek ser plis konfians? Aprann konn zot bien. Koz ar zot dan renion ek pres ansam avek zot. Ena pasians anver zot, ek donn zot letan pou ki zot kapav montre twa ki to kapav fer zot konfians. O-koumansman, kitfwa to pa pou ouver to leker avek zot ek dir zot bann kitsoz personel. Me amezir ki to vinn pli pros ar zot, kitfwa to pou santi twa pli alez pou ouver to leker ar zot. (Lik 16:10) Me ki to kapav fer si enn frer ouswa enn ser kas to konfians? Fode pa to kas to lamitie deswit avek li. Okontrer, les inpe letan pase. Si sertin inn dir ouswa inn fer enn kitsoz ki’nn dekouraz twa, fode pa ki akoz sa, to nepli fer tou to bann frer ek ser konfians. Anou get lexanp de-trwa fidel serviter Zeova, ki mem si sertin ti desevwar zot, zot ti kontign fer lezot konfians.

APRANN AR BANN KI’NN FER LEZOT KONFIANS

Mem si Eli ti kritik Ann, Ann ti kontign ena konfians dan bann dispozision ki Zeova ti pran (Get paragraf 9)

9. (a) Kouma Ann ti montre ki li ti fer Zeova konfians, mem si sertin dimounn ki ti ena bann responsabilite dan tabernak ti pe mal azir? (b) Kouma nou kapav swiv lexanp Ann konsernan bann dispozision ki Zeova pran pou lasanble? (Get zimaz.)

9 Eski enn frer ki ena bann responsabilite dan lasanble inn deza dir ouswa fer enn kitsoz ki’nn desevwar twa? Si wi, reflesi lor lexanp Ann. Sa lepok-la, Eli ti Gran Pret ek li ti ena enn gran responsabilite dan Izrael. Me bann manb so fami pa ti donn enn bon lexanp. So bann garson, ki ti ena bann gran responsabilite zot osi, ti pe amenn enn lavi imoral ek zot papa pa ti koriz zot kouma bizin. Kanmem sa, pandan enn sertenn letan, Zeova ti kontign servi Eli kouma gran pret. Malgre sa sitiasion-la, Ann ti kontign ador Zeova dan tabernak. Enn zour Ann ti bien strese, ek li ti vinn tabernak pou priye. Kan Eli ti trouv Ann, Eli ti panse ki li ti sou. Eli pa ti mem pran letan pou konn sitiasion Ann. Okontrer, li ti kritik Ann. (1 Sam. 1:12-16) Kanmem sa, Ann ti promet Zeova ki si li gagn enn garson, li ti pou les li vinn servi dan tabernak. Anplis, se Eli ki ti pou okip so garson. (1 Sam. 1:11) Avek letan, Zeova ti pini bann garson Eli. (1 Sam. 4:17) Me an-atandan, Zeova ti beni Ann ek Li ti donn li enn garson, ki ti apel Samiel.​—1 Sam. 1:17-20.

10. Kouma Lerwa David ti kontign fer lezot konfians, mem si sertin dimounn ti trayir li?

10 Eski enn bon kamarad inn deza trayir twa? Si wi, anou get lexanp Lerwa David. David ti ena enn kamarad ki ti apel Aitofel. Kan David so garson, Absalon, ti esey vinn lerwa dan plas so papa, Aitofel ti zwenn ansam ar Absalon pou rebel kont David. Sirman sa ti bien bles David, parski li ti perdi so garson ek so bon kamarad toulede! Selman, malgre sa sitiasion-la, David pa ti aret fer lezot konfians. David ti ena enn lot kamarad, ki ti apel Oushay. Oushay pa ti rebel kont David, ek David ti kontign fer li konfians. Oushay ti montre ki li vremem enn bon kamarad, parski li ti mem riske so lavi pou ed David.​—2 Sam. 17:1-16.

11. Kouma enn serviter Nabal ti montre ki li ti fer lezot konfians?

11 Anou get lexanp enn parmi bann serviter Nabal. Nabal ti enn zom ris, ek David ek so bann zom ti protez so bann serviter. Selman, kan David ti rod inpe manze ar Nabal pou so bann zom, Nabal ti refize. Lerla, David ti bien ankoler ek li ti desid pou touy tou zom dan lakaz Nabal. Enn parmi bann serviter Nabal, ti al rakont seki ti arive ar Abigail, Nabal so madam. Sa serviter-la ti kone ki so lavi ti an danze, ek ki Abigail ti kapav sov li. Olie ki sa serviter-la sove pou sap so lavi, li ti ena konfians ki Abigail ti pou kapav regle sa problem-la. Li ti kapav fer Abigail konfians parski li ti kone ki Abigail ti ena sazes. Ek li ti ena rezon, parski avek kouraz, Abigail ti al get David pou anpes li fer enn masak. (1 Sam. 25:2-35) Abigail ti ena konfians ki David ti pou azir dan enn bon fason.

12. Kouma Zezi inn montre ki nou kapav fer bann imin inparfe konfians, mem si zot fer bann erer?

12 Zezi ti ena konfians dan so bann disip mem si zot ti fer bann erer. (Zan 15:15, 16) Kan Zak ek Zan ti demann Zezi enn plas spesial dan Rwayom Bondie, Zezi pa ti dout zot lintansion, ek li pa ti rezet zot. (Mark 10:35-40) Plitar, kan bann dimounn ti vinn aret Zezi, tou so bann disip ti abandonn li. (Mat. 26:56) Kanmem sa, Zezi ti kontign fer zot konfians. Li ti kone ki zot ti inparfe, ek li ti “kontign kontan zot ziska lafin.” (Zan 13:1) Ek kan Zezi ti resisite, li ti mem donn so 11 zapot responsabilite pou diriz travay predikasion ek pou okip so bann lezot disip. (Mat. 28:19, 20; Zan 21:15-17) Zezi ti ena rezon pou fer sa bann zom inparfe la konfians, parski zot ti res fidel anver li ziska zot lamor. Lexanp Ann, David, serviter Nabal, Abigail, ek Zezi montre nou ki nou kapav fer bann imin inparfe konfians.

REFER TO BANN FRER EK SER KONFIANS

13. Ki kitsoz kapav fer nou gagn difikilte pou fer lezot konfians?

13 Eski to’nn deza dir enn kikenn enn kitsoz konfidansiel, ek apre, to aprann ki li’nn trayir to konfians? Enn zour, enn ser ti dir enn ansien enn kitsoz personel. Ek landemin, fam sa ansien-la ti telefonn ser la pou ankouraz li. Aparaman, li ti kone seki ser-la ti dir so mari lavey. Nou konpran kifer sa ser-la ti nepli fer sa ansien-la konfians, pa vre! Me malgre sa sitiasion-la, ser-la ti rod led avek enn lot ansien. Ek sa ansien-la ti ed li pou refer bann ansien konfians.

14. Ki kitsoz ti ed enn frer pou fer lezot konfians?

14 Pandan bien lontan, enn frer ti ankoler avek de ansien ek li ti nepli ena konfians an zot. Selman, enn frer ki li ti bien respekte, ti dir enn kitsoz bien for ki ti fer li reflesi. Frer-la ti dir: “Se Satan ki nou lennmi, pa nou bann frer.” Sa frer-la ti reflesi boukou lor sa bann parol-la, li ti priye Zeova, ek avek letan li ti fer lape avek sa de frer-la.

15. Kifer sa kapav pran letan avan ki nou refer lezot konfians? Donn enn lexanp.

15 Eski to’nn deza perdi enn privilez? Sirman sa finn fer twa soufer. Dan bann lane 1930, nou laktivite ti interdi dan Lalmagn Nazi. Grete ek so mama ti bann ser bien fidel. Grete ti gagn privilez pou fer bann kopi Latour Degard pou so bann frer ek ser. Me kan bann frer ti aprann ki so papa ti opoze ar laverite, zot ti tir sa privilez-la ar Grete. Zot ti fer sa parski zot ti per tansion Grete so papa donn bann linformasion lor bann Temwin Zeova. Sa sitiasion-la ti bien afekte Grete. Me li ti gagn lezot difikilte ankor. Pandan Deziem Lager Mondial, bann frer pa ti donn Grete ek so mama bann piblikasion, parski bann-la pa ti ena konfians an zot. Kan bann frer ti zwenn zot lor sime, zot pa ti mem koz ar zot. Sa ti telman bles Grete, ki sa ti pran boukou letan pou ki li pardonn sa bann frer-la ek li refer zot konfians. Avek letan, li ti trouve ki Zeova ti pardonn zot, alor li osi li ti fer parey. *

“Se Satan ki nou lennmi, pa nou bann frer”

16. Kifer nou bizin fer zefor pou fer nou bann frer ek ser konfians?

16 Si twa osi to’nn pas dan enn sitiasion koumsa, to bizin fer zefor pou fer lezot konfians. Kitfwa sa kapav pran letan avan ki to reisi fer sa, selman li vo lapenn ki to fer li. Anou pran enn lexanp. Si to’nn anpwazone ar enn manze, kitfwa to pou fer plis atansion ar bann kitsoz ki to manze. Selman, akoz enn kout to’nn anpwazone, sa pa vedir ki to pou aret manze net. Dan mem fason, si nou’nn fer enn move lexperyans ar enn frer ouswa enn ser, fode pa ki nou aret fer nou bann frer ek ser konfians. Apre tou, nou tou nou inparfe. Kan nou refer lezot konfians, nou pou pli ere ek nou pou ede pou ki ena enn pli bon latmosfer dan lasanble, kot sakenn kapav fer so kamarad konfians.

17. Kifer li inportan ki nou fer lezot konfians, ek ki nou pou examine dan prosin lartik?

17 Dan lemond Satan, nou kapav trouv sa difisil pou fer lezot konfians. Me dan lorganizasion Zeova, nou kapav fer konfians nou bann frer ek ser parski nou kontan zot ek zot osi zot kontan nou. Kan nou fer lezot konfians, nou pou zwaye ek nou pou ede pou ki ena linite dan lasanble. Anplis, sa pou enn proteksion pou nou kan nou pou gagn bann difikilte dan lavenir. Me ki to pou fer si enn kikenn desevwar twa ek ki to nepli ena konfians an li? Esey trouv sa dimounn-la parey kouma Zeova trouv li, aplik bann prinsip Labib, ogmant to lamour pou to bann frer ek ser, ek tir leson ar bann lexanp Biblik. Mem si nou pe soufer akoz enn kikenn, fode pa ki sa anpes nou pou fer lezot konfians. Kan nou fer sa, nou pou gagn bann “kamarad ki bien pli pros ki enn frer.” (Prov. 18:24) Me li pa ase ki nou fer lezot konfians. Zot osi zot bizin trouve ki zot kapav fer nou konfians. Dan prosin lartik, nou pou gete kouma nou kapav montre lezot ki zot kapav fer nou konfians.

KANTIK 99 Nou Bann Frer par Milye

^ Nou bizin fer nou bann frer ek ser konfians. Me sa pa touletan fasil parski parfwa zot desevwar nou. Dan sa lartik-la, nou pou examinn sertin prinsip Labib, ek osi lexanp bann serviter Zeova dan lepase. Sa pou ed nou pou fer plis konfians nou bann frer ek ser, ouswa pou refer zot konfians si zot inn desevwar nou.

^ Labib averti nou ki nou pa kapav fer tou dimounn dan lasanble konfians. (Zid 4) Parfwa, sertin frer kapav esey anbet lezot kan zot “detourn laverite.” (Zist. 20:30) Fode pa ki nou ekout sa bann kalite dimounn-la ek nou fer zot konfians.

^ Pou gagn plis linformasion lor zistwar Grete, get l’Annuaire des Témoins de Jéhovah 1974, p. 129-131.