1. Omokonda yatyi tyehetuhuvisila tyina tumona ovanthu mouye veheliyumbu onthumbi?

 OVANTHU mouye uno utuminwa na Satanasi kaveliyumbu onthumbi. Mokonda tyati umwe ovokulinga ovitanda, ovatumini nonkhalamuthue mbonongeleya aveho vehole vala okukemba, pahe ovanthu nou vayumba onthumbi kavemwii vali. Mokonda yotyo, pahe ovanthu kavayumbu vali onthumbi momapanga avo, no muava velitungaila navo, atee umwe no monombunga mbavo. Mahi otyo onthwe katyituhuvisa mokonda Ombimbiliya yetyipopiale okuti: “kononthiki mbahuliliko ovanthu mavakakala ovanthu vehevakuatyili, wokutendeleya, ovapakuli.” Otyo tyilekesa okuti ovanthu mavakala nga Satanasi omutumini wouye uno wahayumbua onthumbi. — 2 Tim. 3:1-4; 2 Kol. 4:4.

2. (a) Opi onthwe tuna okuyumba onthumbi? (b) Epulo patyi omunthu apondola okulilinga?

² Onthwe ovakilisitau tutyii okuti tuna umwe vala okuyumba onthumbi mu Siovaa. (Jer. 17:7, 8) Mokonda tutyii okuti utuhole iya ngwe wapopia okuti “nalumwe mayekepo” omapanga ae. (Sal. 9:10) Tupu, tuna okuyumba onthumbi mu Sesusi Kilisitu, mokonda tutyii okuti waava omuenyo wae opo etuyovole. (1 Pet. 3:18) Twelimonena-ko umwe okuti ovipuka aviho Ombimbiliya ipopia viyumbwa onthumbi. (2 Tim. 3:16, 17) Naina, tuna umwe vala okuyumba onthumbi mu Siovaa, no muetyi Ombimbiliya ipopia nomu Sesusi. Mahi umwe upondola okulipula ñgana: okuti tyitavela umwe okuyumba onthumbi ovakuatate no nomphange mewaneno? Enga tyitavela. Omokonda yatyi tupopila ngotyo?

3. Elao patyi onthwe tuna? (Maluku 10:29, 30)

³ Siovaa wetukoya tukale mombunga yae, otyo elao limwe enene, tupu tyituetela ouwa. (Tanga Maluku 10:29, 30.) Mouye auho tuna ovakuatate no nomphange vehole unene Siovaa, iya valinga atyiho vevila opo vetavele ovitumino vya Siovaa. Pamwe, elaka tupopia novituwa vietu, nonkhalelo tuvala vielikalela no viavo, mahi no ngotyo tulihole unene, atee umwe onthiki yotete tulinoñgonoka navo tukala vala ngatyina uti tuliyale tunde kohale. Onthwe haunene tutyihole tyokukala kumwe opo tufende Siovaa Huku yetu. — Sal. 133:1.

4. Omokonda yatyi tuesukisila okukuatesuako novakuatate vetu no nomphange?

⁴ Pehepano ñgana, opo tuesukisa okulikuata-po no vakuatate vetu, Mokonda ovo vetukuatesako tyina tuna ovitateka. (Loma 15:1; Gal. 6:2) Tupu vetupameka opo tutyivile okutualako okuundapa movilinga vya Siovaa nokupameka oupanga wetu nae. (1 Tes. 5:11; Heb. 10:23-25) Pahe soka ñgeno kakuakalele omaliongiyo, okuti ñgeno wetyivila okuliyakulila komaliva a Satanasi no kovipuka ovivi vimoneka mouye muno? Apa katutu Satanasi na vana atumina, mavakautukila ovanthu va Huku. Pomuvo opo matukapandula unene okukala novakuatate no nomphange vetukuatesako.

5. Omokonda yatyi ovakuatate vamwe tyivepuiya okuyumba onthumbi mu vakuavo?

⁵ Ovakuatate vamwe tyivepuiya tupu okuyumba onthumbi mu vakuavo, omokonda hamwe pena omukuatate umwe wemupopilile otyipuka tyimwe mahi ehetyifwisapo. Ine hamwe mewaneno pena umwe wemulingile otyipuka tyimwe tyemuihama unene. Ovipuka ngo ovio vipondola umwe okulingisisa omunthu okuhayumbu vali onthumbi mu vakuavo. Opo naina, oityi matyitukuatesako okuyumba onthumbi movakuatate vetu?

6. Oñgeni oluembia lutukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu? (1 Ova Kolindu 13:4-8)

⁶ Oluembia olo umwe vala lutukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu. Omukanda 1 Ova Kolindu okapitulu 13 upopia ovipuka omunthu woluembia alinga . Ovipuka ovio vitukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu. (Tanga 1 Ova Kolindu 13:4-8.) Mongeleka, ovelesikulu 4 ipopia okuti “omunthu woluembia wapua elundo, una okankhenda.” Siovaa nae wapua elundo nonthue atee umwe tyina tualinga etyi tyapenga. Naina nonthwe tuesukisa okupwa elundo navakuetu tyina pamwe vapopia oo vamalingi tyimwe tyetunumanesa. Ovelesikulu 5 yayawisako okuti: “omunthu [woluembia] kanumana liwa. Kavalula ovipuka ovivi alingwa.” Onthwe “katuvalula” ovipuka ovivi vakuetu vetulinga opo haa tuvehinangelesa ovipuka ovivi vetulinga-lingale. Omukanda wa Eclesiastes 7:9 utupopia okuti “katupondola okunumana liwa.” Naina otyiwa tuendele monondaka tuavasa mova Efesu 4:26 mbati: “Muhayekei ekumbi linyingile otyo nkhele muanumana.”

7. Oñgeni etyi tyipopia Mateusi 7:1-5 tyitukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu?

⁷ Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu, okuvetala ngetyi Siovaa evetala. Siovaa uvehole iya katale vala kovipuka ovivi valinga. Nonthwe otyo tuesukisa okulinga ngotyo. (Sal. 130:3) Katupondola okukalela vala okutala kovipuka ovivi vakuetu valinga, tuna okulinga ononkhono mbokutala ovituwa oviwa vena novipuka oviwa valinga. (Tanga Mateusi 7:1-5.) Tupu katupondola okusoka okuti vakuetu valinga vala ovipuka ovivi, tuna okuhinangela okuti omunthu wohole “utavela movipuka aviho.” (1 Kol. 13:7) Mahi onondaka ombo kambulekesa okuti Siovaa ukevelela vala tuyumbe onthumbi mu vakuetu natyina umwe pehena otyipuka natyike tyilekesa okuti vayumbwa onthumbi. b

8. Oityi ove wesukisa okulinga opo uyumbe onthumbi mu vakuenyi?

⁸ Ngetyi tyesukisa omuvo opo ukale nonthilo nomunthu umwe tupu nokuyumba onthumbi mu vakuetu tyesukisa omuvo. Naina oityi una okulinga opo uyumbe onthumbi mu vakuenyi? Venoñgonoka nawa. Tomphola navo tyina muli momaliongiyo. Undapa navo movilinga viokuivisa. Pwa-elundo navo opo mwene nove utyimone okuti vayumbwa onthumbi. Tyina nkhele muhenelityiliye tyipondola okukupuiya okuvepopila umwe ovipuka viove aviho. Mahi pahe putyina muamelityiliya umwe nawa opo pahe motyivili okuvepopila-vio. (Luka 16:10) Mahi pahe oityi molingi inkha omukuatate umwe okulinga otyipuka tyimwe tyekunumanesa? Wahayekepo vala liwa okukala epanga liae, nkhele muavela omuvo. Wahayeke ovipuka ovanthu valinga, vikulingisise okuhayumbu vali onthumbi movakuatate. Pahe matutale etyi tulilongesa kovaumbili va Siovaa vokohale, vatuaileko okuyumba onthumbi mu vakuavo namphila pamwe vevelingile ovipuka vievenumanesile.

9. (a) Oñgeni Ana atuaileko okuyumba onthumbi mu Siovaa namphila vana ankho vakalela komutwe ovilinga vya Siovaa valinga evi viapenga? (b) Oityi tulilongesila ku Ana? (Tala olutalatu.)

⁹ Okuti nthiki imwe wasoyele-ale mokonda yotyipuka tyimwe omukulu wewaneno alinga? Okulilongesa etyi tyalingile Ana matyikukuatesako unene. Pomuwo pana ankho omunene-nakwa utiwa o Eli oe wakalela komutwe  ovilinga vya Siovaa mo Isilayeli. Mahi vomeumbo liae, ankho kavalingi ovipuka oviwa. Ovana vae ankho navo vena otyilinga mekaka liefendelo. Mahi ankho valinga vala ovipuka viapenga komaiho a Siovaa otyo Eli eheveviyula. No ngotyo Siovaa ahapolo liwa Eli otyilinga otyo. Mahi Ana ahayekepo okufendela Siovaa mekaka liefendelo mokonda vala Eli ankho oe omunene-nakwa. Etyi Eli amona Ana ukahi nokulikuambela tyeihamenwa, asoko okuti hamwe wakolua. Mahi ngwe ahasokovo vali nawa emupopi vala omapita. (1 Sam. 1:12-16) Mahi no ngotyo Ana apopi okuti tyina amakala nomona memweeta mekaka liefendelo omu ankho muna Eli. (1 Sam. 1:11) Okuti ovana va Eli ankho vesukisa umwe okuviyulwa? Enga, iya Siovaa etyilingi umwe momuvo watyo. (1 Sam. 4:17) Etyi nkhele omuvo oo wehenehikepo Ana ayambwa unene na Siovaa, apewa omona utiwa o Samuwele. — 1 Sam. 1:17-20.

10. Oñgeni ohamba David atuaileko okuyumba onthumbi mu vakuavo namphila vamwe vemutyitukililepo?

¹⁰ Okuti nthiki imwe walingilua-le otyipuka tyimwe tyekuihama nepanga liove? Inkha tyamonekeliale nove, okulilongesa etyi tyalingile Ohamba David matyikukuatesako. David ankho una epanga limwe litiwa o Aitofele. Mahi etyi Abisalau ahanda okupola tate yae kouhamba, epanga lya David Aitofele ahulu ku Abisalau. Pahe soka oñgeni David akalele etyi amona okuti omona wae wemutyitukilapo tupu nepanga liae ankho ehole unene liemutyitukilapo! Mahi David, ahayeke otyipuka otyo tyimulingisise okuhayumbu vali onthumbi mu vakuavo. David atualako okuyumba onthumbi mepanga liae ekuavo utiwa o Husai, waanyene okuhula ko Ambisalau na Aitofele. Husai ankho epanga liotyotyili, wapakele umwe omuenyo wae motyiponga opo akuateseko David. Naina David walingile umwe nawa okuyumba onthumbi mu Husai. — 2 Sam. 17:1-16.

11. Oñgeni omuundapi wa Nambale alekesile okuti uyumba onthumbi mu vakuavo?

¹¹ Tutalei etyi tyalingile omuundapi umwe wa Nambale. David no valume vamwe ankho enavo vakuatesileko unene ovaundapi womukulu umwe omu Isilayeli utiwa o Nambale. Etyi David novalume ankho enavo vankhia ondyala  avakaita okulia ku Nambale. Mokonda ankho omuhona ankho upondola umwe okuvepa. Mahi Nambale evenumina, otyo atyinumanesa unene David atee ahande okuipaa aveho vomeumbo lya Nambale. Umwe povaundapi va Nambale eketyipopila omukai wa Nambale utiwa o Abigail. Omuundapi oo ankho watila owoma mokonda nae ankho ukala meumbo omo. Mahi ahakahateka ayumbu onthumbi mu Abigail. Ankho wayumba tupu onthumbi mu Abigail, omokonda ankho utyii okuti Abigail omunthu wovanthu iya metyivili okutetulula otyitateka otyo. Iya walingile umwe nawa mokonda Abigail wetyivilile okutyika David. (1 Sam. 25:2-35) Abigail ankho utyii okuti David metavela mokonda wapola pokati.

12. Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho uyumba onthumbi mo valongwa vae namphila ovakuankhali?

¹² Sesusi ankho uyumba onthumbi mo valongwa vae namphila ovakuankhali. (Suau 15:15, 16) Etyi o Suau na Tiaku vaita ku Sesusi opo evepake pomphangu yotete mouhamba wa Huku, Sesusi ahasoko okuti kavatokalele okukala ovaumbili va Huku ine okukala ovalongwa vae. (Malu. 10:35-40) Motyinthiki Sesusi akuatwa ovalongwa vae aveho avemusipo. (Mat. 26:56) Mahi nongotyo Sesusi ankho uveyumba onthumbi. Mokonda ankho utyii okuti ovakuankhali “atualako okukala nohole navo alo konthyulilo.” (Suau 13:1) Etyi Sesusi atutiliswa avela ovalongwa vae 11 ovilinga vimwe viesukisa unene, okulinga ovalongwa nokutekula onongi mbae. (Mat. 28:19, 20; Suau 21:15-17) Sesusi walingile umwe nawa okuyumba onthumbi mo valongwa vae, mokonda navo muene velikuatehilile umwe avatualako noukuatyili atee vamana ovilinga viavo pano pohi. Naina opo tutyivile okuyumba onthumbi mu vakuetu ovakuankhali tuna okuhetekela Ana na David na Abigail nomuundapi wa Nambale na Sesusi.

13. Omokonda yatyi pamwe ovanthu vahayumbila vali onthumbi mu vakuavo?

¹³ Inkha upopila mukuenyi otyipuka tyimwe mahi oivi okuti wetyipopia vali komunthu omukuavo, tyipondola okukusoyesa unene. Nthiki umwe omphange umwe wapopilile otyipuka tyimwe omukulu wewaneno. Monthiki onkhuavo omukai womukulu oo wewaneno alikalela omphange oo pala okumupameka. tyilekesa okuti omukulu oo wewaneno ankho wetyipopila omukai wae. Omphange oo pahe tyimupuiya umwe okuyumba vali onthumbi mo mukulu oo wewaneno. Pahe akapopia nomukulu omukuavo wewaneno. omukulu oo emukuatesako okuyumba vali onthumbi movakulu vewaneno.

14. Oityi tyakuatesileko omukuatate umwe ayumbu vali onthumbi mu vakuavo?

¹⁴ Omukuatate umwe una otyipuka tyimwe velilingile kohale novakulu vevali vewaneno, pahe ankho keveyumbu vali onthumbi. Mahi nthiki imwe ehimbika okusoka kotyipuka tyimwe omukuatate umwe ankho alinga onthilo apopile. Omukuatate oo, wapopile okuti: “ondyale yetu o Satanasi ha vakuatate vetu-ko.” Omukuatate oo aendele umwe monondaka ombo eiva, elikuambela pahe aovola okukala nombembwa novakulu ovo vewaneno.

15. Omokonda yatyi okuyumba vali onthumbi mu vakuetu tyesukisa omuvo? Ava ongeleka.

¹⁵ Okuti ove Wapolelwa-le ovilinga mewaneno? Otyipuka otyo tyiihama unene. Mo 1930 puetyi ovilinga vietu viailikwa ko Alemanha nazista, Grete na me yae ankho onombangi mba Siovaa. Grete ankho una otyilinga tyokuhoneka Omutala Womulavi. Mahi etyi ovakuatate vanoñgonoka okuti tate yae uyele otyili, avemupolo otyilinga otyo mokonda ankho vasoka okuti tate yae mevepopi kovatumini. Mahi atyehehulila vala opo. Mokueenda Kuovilwa  Vya Vali Viouye Auho pahe Grete na mee yae ankho kavapewa omikanda, tupu tyina vamahonyena navo ankho kavevekukunya. Otyipuka otyo tyemuihamene unene! Grete wapopia okuti pakalele omuvo omunyingi opo ndyiveevele nokuveyumba vali onthumbi. Etyi pakala Grete amono umwe okuti Siovaa wevevela, pahe nae eveevela. c

16. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono mbokuyekapo ovipuka vitulingisisa okuhayumbu onthumbi mu vakuetu?

¹⁶ Inkha no ove wakalele-ale notyitateka ngotyo, linga ononkhono opo uyumbe vali onthumbi mu vakuenyi. Mahi otyipuka otyo tyesukisa omuvo no nonkhono. Mahi kala nonthumbi yokuti ononkhono ombo molingi hanonkhono-mphuila. Otyipuka otyo tutyeleka notyipuka etyi: Soka ñgeno walia okulia kumwe okolwa, tyipondola pahe mokoyo nawa okulia moli. Mahi ove kumayekepo okulia, mokonda vala pena okulia kumwe kwekukolele. Tyelifwa notyo, onthue katupondola okuyeka ovipuka ovivi vakuetu vetulinga, vitulingisise okuhayumbu vali onthumbi movakuatate vetu aveho, mokonda tutyii okuti ovanthu ovakuankhali. Tyina tuyumba vali onthumbi movakuatate vetu tukala nehambu, tupu tutyivila okutala etyi tuesukisa okulinga, opo mewaneno mukala ombembwa.

17. Omokonda yatyi tyesukisila okuyumba onthumbi mu vakuetu iya oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Ovanthu ovanyingi mouye uno wa Satanasi kaveliyumbu onthumbi. Mahi onthue tuyumba onthumbi mo vakuatate vetu mouye auho mokonda tuvehole. Okulinga ngotyo tyitukalesa nehambu, tyitukuatesako okulikuata-po na vakuetu iya otyo matyiketukuatesako komutwe wandyila tyina tuamakala novitateka. Oityi una okulinga inkha pena umwe wekunumanesa pahe tyikahi nokukupuiya okumuyumba vali onthumbi? Ovola okumutala ngetyi Siovaa emutala, endela monondongwa mbo Mbimbiliya, kala nohole novakuatate aveho, lilongesila ku ava vapopiwa mo Mbimbiliya. Inkha tulinga ngotyo matutyivili okupolelapo vakuetu iya atuveyumbu vali onthumbi. Tupu matukala nomapanga omanyingi apona pu ava ‘tulikwai navo.’ (Pro. 18:24) Mahi hanthue-ko vala tuesukisa okuyumba onthumbi mu vakuetu, navo vesukisa-vo okutuyumba onthumbi. Monthele mailandulako, matulilongesa etyi tuesukisa okulinga opo vakuetu vetuyumbe onthumbi.