1. Mesoriẹ o vwo gbe ọwan unu taghene ihworho buebun inyenana i vwa sabu hẹroso ereva aye-e?

 IHWORHO uvuẹn akpọ Echu e rhe ọrẹ aye ina hẹroso-o. Ọgbọ buebun, uruemru ileyi akpọ na, ere suẹn ọrhẹ ilori ẹga, ọ lẹrhẹ aye je rhe ohworho aye ina hẹroso. Aye ina ji sabu roro taghene aye i sabu hẹroso igbehian, ere rhirhiẹ kẹrẹ aye, ọrhẹ ihworho ekrun aye-e. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u. Baibol na ọrhọ ta: “Uvuẹn ẹdẹ ri koba na . . . , ituakpọ . . . i vwo atamwu-u, . . . ere biomawan, . . . era rhẹ awan.” Nọyẹ, ihworho ine dje uruemru osolobrugwẹ ro sun akpọ ọnana phia, ro rhiẹ ohworho ra na ja sabu hẹroso.​—2 Tim. 3:1-4; 2 Cor. 4:4.

2. (a) Ayọmo ya na sabu ghini hẹroso? (b) Me yẹ ihworho ezẹko ina sabu roro kpahen?

² Ọrẹn, fọkime ọwan Ilele Kristi, e rheri taghene ana sabu hẹroso i Jehova ọke ephian. (Jer. 17:7, 8) E vwo imwẹro taghene o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji “sẹrerhumuji” igbehian yen vwo dẹ-ẹ. (Ps. 9:10) Ana ji sabu hẹroso Kristi Jesu, fọkime ọ ha arhọ ye kpahontọre rẹn ọwan. (1 Pet. 3:18) Ọwan i ji yono nẹ ekwakwa re rhiẹromẹrẹn ne taghene i Baibol na ọ yẹ ọwan ọkpọvi ra na sabu hẹroso. (2 Tim. 3:16, 17) E fiudugbere taghene ana sabu hẹroso i Jehova, Jesu, ọrhẹ Baibol na. Ọrẹn, imizu ezẹko ine rhe roro sẹ aye ina sabu hẹroso imizu ukoko na ọke ephian. Orhiomaran, mesoriẹ ana sabu hẹroso aye?

3. Uphẹn ọghoghanren ọgo ye vwori? (Mark 10:29, 30)

³ Jehova ọ djẹre ọwan ne rhiẹ usuẹn ekrun akpọ ephian ra ga ye. Roro kpahen aruẹ uphẹn ọghoghanren ọrana ọrhẹ erere buebun rọ yẹ ọwan! (Se Mark 10:29, 30.) Uvuẹn akpọ na ephian, e vwo imizu ehworhare ọrhẹ emẹse  ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova jerẹ ọwan, ra ji damoma nyerẹn mwu irhi egbagba enẹyen. Edjadjẹ, irueruo amwa, ọrhẹ osẹme ọwan ọnọ sabu vẹnẹ, ọrẹn e vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọrhọ tobọ rhianẹ ọrana ọke ukaro ra mẹrẹn aye. Oma ọ merhen ọwan re kwomakugbe aye jiri Jehova, ji ha ogame riẹn.​—Ps. 133:1.

4. Mesoriẹ a guọlọ userhumu imizu ukoko na?

⁴ Vwana, ofori na sẹrorẹ okugbe rhẹ imizu ukoko na vrẹn ọke bi. Ọkezẹko, aye a ha userhumu rẹn ọwan rhẹ ebẹnbẹn ọwan. (Rom. 15:1; Gal. 6:2) Aye a ji ha userhumu rẹn ọwan ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova, ji rhiẹ ugbehian yen. (1 Thess. 5:11; Heb. 10:23-25) Roro kpahen oborẹ oma ono ru ọwan, orhianẹ imizu ukoko na i vwa ha userhumu rẹn ọwan meviẹ gbanhan haso evwreghrẹn ọwan ri rhiẹ Echu ọrhẹ akpọ ọkon ọnana-a. Echu ọrhẹ ihworho ro suẹn ina kparehaso idibo i Jehova phẹrẹkpẹ. Ọrẹn, uvwre ọke ọrana oma ọnọ merhen ọwan taghene imizu ukoko na i ha obọrẹ ọwan!

5. Mesoriẹ ọnọ bẹn ọkezẹko rẹ imizu ezẹko ina hẹroso imizu ukoko na?

⁵ Ọrẹn, ọ bẹn imizu ezẹko ina hẹroso imizu ukoko na, ọkezẹko fọkime omizu owu ọ sẹrorẹ ẹmro odjahe-en, yanghene ọ nyamwu ive yi-i. Yanghene omizu owu uvuẹn ukoko na ọ tẹmro, yanghene ru oborẹ ọ dare aye omamọ. Aruẹ erhirhiẹ erana ina sabu lẹrhiẹ bẹn rẹ imizu ezẹko ina hẹroso awọrọ. Ọrẹn, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rharhumu hẹroso imizu ukoko na?

6. Marhẹ ẹguọlọ ono ru ha userhumu rẹn ọwan hẹroso awọrọ? (1 Corinthians 13:4-8)

⁶ Ẹguọlọ yẹ esiri ẹruẹhaso. 1 Corinthians urhomu-ẹmriẹn 13 o dje kpahen eghọn ẹguọlọ sansan rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo, yanghene rharhumu  bọn ẹruẹhaso ọwan kpahen awọrọ. (Se 1 Corinthians 13:4-8.) Jerẹ udje, oghwẹmro 4 ọ tare taghene “ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri.” Jehova o vwo erhionrin kpahen ọwan arha tobọ ruẹ ọdandan hasuiẹ. Omarana, o fori ne vwo erhionrin ọke omizu ukoko na ọrhọ ta, yanghene ru oborẹ o biomurun ọwan evwan yanghene ha ẹkuọn rẹn ọwan. Oghwẹmro 5 nọ habaye: “[Ẹguọlọ] ọ vwọ tuekwẹre-e. Ọ vwọ sẹrorẹ orusọ-ọ.” O ji fo na “sẹrorẹ orusọ-ọ,” nọyẹ na sẹrorẹ oborẹ omizu o ruru ọwan sọ rhẹ ẹhẹ-ẹn, ra na rionbọrhọ ọke rọ sa na-a. Ecclesiastes 7:9, ọ tare taghene ọwan i “vwa kiki tuekwẹre-e.” O ji fo na ha ẹmro ri ha Ephesians 4:26 ruiruo: “Wu vwe jenẹ ọke o so rhẹ erhirhiẹ ekwẹre wu havwọ-ọ”!

7. Marhẹ iruemru-urhi ri ha Matthew 7:1-5, ine ru ha userhumu rẹn ọwan hẹroso awọrọ?

⁷ Emru ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan hẹroso imizu ukoko na, yẹ ọrẹ ana ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni aye, e ni aye. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ vwọ ji sẹrorẹ orusọ aye rhẹ ẹhẹ-ẹn. Ofori na hẹrokelie. (Ps. 130:3) Ukperẹ ana tẹnrovi orusọ imizu ọwan, ofori na tẹnrovi omamọ uruemru aye ọrhẹ omẹdamu aye ine ru oborẹ orhomurun. (Se Matthew 7:1-5.) Ọwan a dabu hẹroso aye, fọkime ẹguọlọ “o vwo imwẹro kpahen kemru kemru.” (1 Cor. 13:7) Ẹmro ọrana o mevirhọ taghene Jehova o fiẹrorhọ taghene ana ghwai hẹroso awọrọ izede ro vwo serhọ-ọ, ukpomaran, ọrẹ ana hẹroso aye fọkime aye i dje omayen rhiẹ ihworho ra hẹrosua. *

8. Marhẹ wu ne ru vwo uruemru ra hẹroso imizu?

⁸ Ẹruẹhaso, jerẹ oborẹ ọghọ ọ havwọ, a wian rhọ ye, ọ ji ha ọke. Marhẹ wu ne ru vwo uruemru ra hẹroso imizu ukoko na? Damoma wu dabu rhe aye. Lele aye tẹmro uvuẹn uyono ukoko. Ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre wu na lele aye wian uvuẹn aghwoghwo na. Vwo erhionrin rhẹ aye, yẹ aye uphẹn aye ine djephia taghene aye ihworho ra hẹrosua. Ọke ukaro, wu na sabu sanọ aruẹ ẹmro omobọ wu guọlọ ta rẹn ohworho wa guọlọ dabu rhe na. Ọke onyerẹnkugbe are ọrhọ gbanhanrhọ, wu na sabu ta iroro enọ riẹn. (Luke 16:10) Ọrẹn, me wu ne ruo, orhianẹ omizu owu ọ ta rẹn awọrọ kpahen ẹmro odjahen ọnọ? Wu vwe brokpakpa sẹrerhumuje vwo-o. Ukpomaran fiẹ ọke rhotọre rẹn ẹmro na. Wu vwe jẹ oborẹ o ruru na lẹrhuọ ja hẹroso imizu erọrọ-ọ. Uvuẹn uyono ọnana, ene yono kpahen idje ihworho ri fuevwan ga i Jehova i dje rhotọre, dedevwo ihworho i ruru aye sọ, aye i ji hẹroso awọrọ.

9. (a) Marhẹ Hannah o ru hẹroso ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova udabọ orusọ ihworho ra ha mwu uvuẹn ogame i Jehova? (b) Me yẹ udje Hannah o yoniruon kpahen ọrẹ ana hẹroso ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova? (Ni ifoto na.)

⁹ Omizu rọ kobaro uvuẹn ukoko na o ruruo sọ dẹ ne? Orhiomaran, wu na sabu mẹrẹn erere ne udje i Hannah. Uvuẹn Israel ọke ahwanren, Orherẹn Ọduado Eli, yọ kobaro uvuẹn irueruo ogame. Ọrẹn, ekruien i vwe dje omamọ udje phia-a. Emọyen ra ha mwu ẹrhẹ sansan uvuẹn owian ẹga na, e vwobọrhọ irueruo ofa ọrhẹ ijẹfuọn; udabọ ọrana, ọsẹ aye ọ sabu kpọ aye vi-i. Jehova o ti Eli ni owian  yen ogege-e. Omarana, Hannah ọ sẹrerhumuji ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova, ji ten rọ nọ ha ogame phia uvuẹn tabernacle na, ọke Eli ọ ji ga ẹrhẹ Orherẹn Ọduado-o. Ọke Eli ọ mẹrẹn Hannah rọ nẹrhomo uvuẹn erhirhiẹ omiamiamo, ọye nọ ghwai brorhiẹn taghene ọ da inyo vrẹn oma. Ukperẹ ọnọ dabu guọlọ otọre oborẹ ọ phia, Eli nọ ghwọghwu Hannah rọ ha erhirhiẹ omiamiamo. (1 Sam. 1:12-16) Udabọ ọrana, Hannah no veri taghene ọye ọrhọ sabu vwiẹ ọmọ ọhworhare, ọnọ haye rhiẹ tabernacle na nọ ga i Jehova, ekete rọ nọ ga obotọre ẹruete Eli. (1 Sam. 1:11) Ẹmro ro sekpahen emọ Eli na ọ guọlọ ọkpọvi? Ee, Jehova nọ ji kpare idjaghwẹ uvuẹn ọke ro serhọ. (1 Sam. 4:17) Uvwre ọke ọrana, Jehova nọ ha userhumu rẹn Hannah vwiẹ ọmọ ọhworhare re se Samuel.​—1 Sam. 1:17-20.

10. Marhẹ Orodje David o ru hẹroso awọrọ udabọ oborẹ o rhiẹromẹrẹn?

¹⁰ Ugbehian rọ kpẹnkpẹnren o ruruo oborẹ ọ daruọ dẹ ne? Orhiomaran, roro kpahen oborẹ Orodje David o rhiẹromẹrẹn. Owuọwan usuẹn ugbehian yen yẹ Ahithophel. Ọrẹn, ọke ọmọ i David re se Absalom ọ damoma ro no rhiẹ orodje, Ahithophel nọ homaba Absalom uvuẹn ẹkparehaso na. Ọrana ọ da i David omamọ taghene ọmọyen ọrhẹ ohworho ro rorori taghene ugbehian yen, i vwa rha hobọtua ye-e! Ọrẹn, David ọ ha uphẹn rẹn oborẹ aye i ruru na lẹrhiẹ ja hẹroso awọrọ-ọ. Ọ ji hẹroso ugbehian yen ọrọrọ ro vwo atamwu re se Hushai, rọ vwọ homaba ẹkparehaso na. David o vwo iroro irhorhomu ri na lẹrhiẹ hẹrosuiẹ. Hushai no djephia taghene ọye obọdẹn ugbehian, rọ tobọ fiẹ arhọ ye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nọ sabu ha userhumu rẹn David.​—2 Sam. 17:1-16.

11. Izede ọgo yẹ owuọwan usuẹn idibo i Nabal o ru dje ẹruẹhaso phia?

¹¹ Jene ji roro kpahen udje owuọwan usuẹn idibo i Nabal. David ọrhẹ isodja ye, i dabu hẹrote idibo Nabal ro rhiẹ onyẹ Israel. Ọke oru, David nọ nekpẹn emaren mie Nabal fọkiẹ isodja ye, kemru kemru rọ nọ sabu yẹ aye. Ọke i Nabal ọ tiẹn uphẹn ọrana rọ nọ ha userhumu phia, evwan ni biomu i David te  erhirhiẹ o brorhiẹn taghene ono kpe ọsoso ehworhare i ha uvwioghwa i Nabal. Odibo yi owu nọ yọ nẹ iyẹnrẹn erhirhiẹ na rẹn ane i Nabal re se Abigail. Fọkime ọye ọ ha usuẹn ekrun i Nabal, o rheri taghene Abigail ọnọ sabu simi arhọ ye. Ukperẹ ọnọ zẹ, nọ hẹroso Abigail taghene ọye ọnọ sabu ruẹ ekwakwa serhọ. Ọ sabu vwo aruẹ uduefigbere ọrana, fọkime e rhe Abigail rhẹ ohworho ro vwo ẹghwanren. Oborẹ ekwakwa i phia lele, no djephia taghene ẹruẹhaso ro vwo kpahen Abigail o serhọ. Abigail no fiudugbere ta rẹn David no jo ru oborẹ o vwo rhẹ ẹhẹn. (1 Sam. 25:2-35) Ọ hẹroso i David taghene ono ruẹ oborẹ oserhọ.

12. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene ọ hẹroso idibo yi udabọ orusọ aye?

¹² Jesu ọ hẹroso idibo yi udabọ orusọ aye. (John 15:15, 16) Ọke i James ọrhẹ John a ta rẹn Jesu nọ yẹ aye ẹrhẹ oghẹnrensan uvuẹn Uvie na, Jesu o vwo ẹhẹn eveva kpahen aye sekpahen oborẹ ọsoriẹ aye a ga i Jehova-a, yanghene tiẹn aye nẹ aye i je rhiẹ inyikọ ye-e. (Mark 10:35-40) Ọke oru, ọsoso idibo i Jesu ni zẹ je vwo uvuẹn ason re mwuien. (Matt. 26:56) Ọrẹn, Jesu ọ ji hẹroso aye. Ọye o rhe kpahen ijẹgba aye; ọrẹn, o “vwo ẹguọlọ kpahen aye ye toba.” (John 13:1) Jesu ra rhọmọnuhwu, nọ yẹ inyikọ ye awan 11 ri fuevwan owian ọduado, rẹ aye ina kobaro uvuẹn owian re ruẹ idibo, ji hẹrote Ilele Kristi erọrọ. (Matt. 28:19, 20; John 21:15-17) O vwo iroro buebun ro soriẹ ọ hẹroso aye. Aye ephian i dabu fuevwan ga i Jehova bọmọke aye i ki hwu. Itiọrurhomẹmro, Hannah, David, odibo i Nabal, Abigail, ọrhẹ Jesu, i dje omamọ udje rẹn ọwan kpahen ọrẹ ana hẹroso ihworho ri vwa gba.

13. Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn ra na hẹroso awọrọ?

¹³ Wu tẹmro odjahen rẹn omizu owu dẹ ne, ọrẹn ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene ọ tariẹ rẹn ọwọrọ? Ọrana ọ miama omamọ. Ọke owu, omizu ọmase owu nọ tẹmro odjahen omobọ rẹn ọkpako ukoko owu. Ẹdẹ ọreva ye, ane ọkpako na no se omizu ọmase na nọ yẹ ye uduẹharhagwẹ, fọkime o rhe kpahen oborẹ omizu ọmase na ọ ta rẹn ọkpako na ne. Ọrẹ imwẹro, ọ bẹnren omizu ọmase na ọnọ hẹroso ọkpako ọrana. Ọrẹn, omizu na nọ ji guọlọ userhumu mie ọwọrọ. Nọ bru ọkpako ọrọrọ nya, rọ ji ha userhumu riẹn sabu rharhumu hẹroso ekpako na.

14. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọhworhare owu rharhumu hẹroso awọrọ?

¹⁴ Uvwre ọke jijiri, omizu ọhworhare owu o vwo ẹghwọ rhẹ ekpako awanva, ro rorori taghene ọ sabu hẹrosua-a. Ọrẹn, no roro kpahen oborẹ omizu ọhworhare owu rọ họghọ okokodo riẹn ọ tare. Ẹmro ọghoghanren rọ tare yẹ: “Echu yẹ ọvwreghrẹn na, orhiẹ imizu ukoko na-a.” Omizu na no roro kodo kpahen ẹmro ọrana, nẹrhomo kpahiẹn, ji kwaphiẹrhọ rhẹ ekpako na.

15. Mesoriẹ ọ ha ọke na ki rharhumu hẹroso awọrọ? Dje udje yi.

¹⁵ Uphẹn ẹga ọ varuọ abọ dẹ ne? Ọrana ọ sabu miama omamọ. Grete ọrhẹ izie Iseri Jehova ri vwo atamwu uvwre ọke usun Nazi Germany uvwre ẹgbukpe 1930, ọke ra dobọ owian Uvie na ji. Grete o vwo uphẹn rọ nọ typi Oghwa Odẹrẹ na rẹn imizu erọrọ. Ọrẹn, ọke imizu na e rhon taghene ọsẹ ye ọ kparahaso urhomẹmro na, aye ni ha uphẹn ẹga ọrana mie yi, fọkiẹ ofẹn taghene ọsẹ ye ono gborho  iyẹnrẹn ukoko na rẹn era kparehaso aye. Edamuni Grete a dobọji avwaye-e. Uvwre ọke re fiuvweri Akpọ Ephian Ọreva, imizu na e kwe yẹ Grete ọrhẹ izie imagazini-i, aye i vwe ji lele aye tẹmro kugbe aye i rha mẹrẹn aye uvuẹn izede-e. Ọrana ọ ghini miama omamọ! Oborẹ ọ phiare na ọ dare aye omamọ, Grete nọ tare taghene ọ ha ọke jijiri bọmọke ọ ki harhomu imizu na, ji rharhumu hẹroso aye. Ọrẹn, ọke oru, Grete nọ tare taghene Jehova ọ harhomu aye ne, omarana ofori nọ ji harhomu. *

16. Mesoriẹ o fo na wian gbanhon na sabu rharhumu dje ẹruẹhaso phia?

¹⁶ Orhianẹ wu rhiẹromẹrẹn aruẹ erhirhiẹ egbogbanhon erana dẹ ne, wian gbanhon ne wu rharhumu dje ẹruẹhaso phia. Ọnọ sabu ha ọke, ọrẹn wu na mẹrẹn erere nẹ omẹdamuọ. Jerẹ udje, Orhianẹ wu riẹ emaren rọ miameruọn evwan dẹ ne, wu ne rhe ni emaren wa ria sua. Ọrẹn, wu dobọ emaren ẹriọ jẹ, fọkime wu riẹ emaren rọ lẹrhẹ evwan miamuọ-ọ. Omaran ọ ji havwọ, o fo na ha uphẹn rẹn orusọ owu re ruru ọwan, nọ lẹrhẹ ọwan ja hẹroso ọsoso imizu ukoko na-a, fọkime e rhe kpahen ijẹgba aye. Arha rharhumu dje ẹruẹhaso phia, oma ọnọ merhen ọwan rhọ, ji sabu tẹnrovi oborẹ ana sabu ru ne toroba uruemru ẹruẹhaso uvuẹn ukoko na.

17. Mesoriẹ ẹruẹhaso ọghanren, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Ẹruẹhaso uruemru rọ kanranren uvuẹn akpọ Echu, ọrẹn, ọwan a hẹroso imizu ukoko na fọkime e vwo ẹguọlọ kpahen aye. Aruẹ ẹruẹhaso ọrana o toroba aghọghọ ọrhẹ okugbe ọwan vwana, ono ji simi ọwan uvwre ọke egbogbanhon ra sa obaro na. Me wu ne ruo orhianẹ ohworho o ruruo oborẹ ọ daruọ te erhirhiẹ wu vwa guọlọ hẹrosuiẹ ghwomaran? Ha ukẹro ri Jehova ọnọ ha ni erhirhiẹ na, e nie, ha uruemru i Baibol ruiruo, vwo ẹguọlọ okokodo kpahen imizu na, ji yono nẹ idje ri ha i Baibol na. Ana sabu kpariroro vrẹn oborẹ e ruru ọwan, ji rharhumu hẹroso awọrọ. Erhe ruẹ omaran, ana riamerhen obọdẹn igbehian buebun ‘ri kpẹnkpẹn ghwẹ omizu.’ (Prov. 18:24) Ẹruẹhaso, udumu ro vwo izede eva. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru djephia taghene imizu ukoko na ina sabu hẹroso ọwan.