Bai na kontenido

Bai na kontenido

ARTÍKULO DI ESTUDIO 37

Bo Por Konfia Bo Rumannan

Bo Por Konfia Bo Rumannan

“Amor . . . [ta] kere tur kos, spera tur kos.”—1 KOR. 13:4, 7.

KANTIKA 124 Keda Semper Fiel

UN BISTA ADELANTÁ a

1. Dikon no ta sorprendé nos ku hopi hende no ta konfia otro?

 HENDE den Satanas su mundu no sa ken pa konfia. Konstantemente nan ta keda desapuntá pa loke negosiante, polítiko i lider religioso ta hasi ku nan. Anto hopi hende ta sinti ku nan no por konfia nan amigu, bisiña a ni famia. Pero, esei no ta sorprendé nos pasobra Beibel a bisa ku “den e último dianan” hende lo ta desleal, kalumniadó i traidor. Nan lo ta meskos ku Satanas, e dios di e mundu akí, kende bo no por konfia.—2 Tim. 3:1-4; 2 Kor. 4:4.

2. (a) Ken nos no tin niun problema pa konfia? (b) Ki pregunta algun di nos por tin?

2 En kambio, nos komo kristian sa ku nos por konfia Yehova kompletamente. (Yer. 17:7, 8) Nos ta kompletamente konvensí ku e ta stima nos i ku ‘hamas e ta bandoná’ su amigunan. (Sal. 9:10) I nos por konfia Kristu Hesus tambe pasobra el a muri pa nos. (1 Ped. 3:18) Anto di eksperensia nos sa ku nos por konfia Beibel pasobra su guia ta bon. (2 Tim. 3:16, 17) Pues, nos no tin niun problema pa konfia Yehova, Hesus i Beibel. Pero, algun di nos por puntra: ‘Ta semper tambe mi por konfia e rumannan?’ Si e kontesta ta ‘sí,’ ki base nos tin pa konfia nan?

NOS MESTER DI NOS RUMANNAN

Rònt mundu nos tin rumannan ku nos por konfia i ku ta stima Yehova meskos ku nos (Wak paragraf 3)

3. Ki onor nos tin? (Marko 10:29, 30)

3 Yehova a duna nos e onor di forma parti di su famia aki riba tera. Esaki ta algu masha spesial ku tin hopi benefisio. (Lesa Marko 10:29, 30.) Djis pensa, rònt mundu bo tin bo rumannan ku tambe ta stima Yehova meskos ku bo i ku ta hasi nan esfuerso pa biba segun su normanan. No ta importá ku nos manera di bisti, kultura i idioma ta diferente, nos stima nos rumannan fo’i ora nos topa nan pa promé biaha. I loke foral nos gusta ta di adorá i alabá Yehova huntu ku nan.—Sal. 133:1.

4. Dikon nos mester di nos rumannan?

4 Awor mas ku nunka nos tin ku keda uní ku nos rumannan. Tin biaha nan ta yuda nos ku nos karga, esta, e difikultatnan ku nos ta haña nos aden. (Rom. 15:1; Gal. 6:2) Ademas, nan ta yuda nos sigui sirbi Yehova i pa keda su amigu. (1 Tes. 5:11; Heb. 10:23-25) Bo por imaginá kon lo a para ku bo si bo no tabatin e apoyo di e rumannan pa yuda bo para firme kontra bo enemigu Satanas e Diabel i su mundu malbado? Un djis Satanas i su kompinchinan ta bai ataká Dios su sirbidónan. Ora esei sosodé, nos lo ta hopi kontentu ku nos tin nos rumannan pa yuda nos.

5. Dikon tin biaha ta difísil pa algun di nos konfia nos rumannan?

5 Sinembargo, algun di nos ta haña ku ta difísil pa konfia e rumannan. Por ta algun a konfia un ruman ku algu i despues nan a bin komprondé ku el a konta otro hende. Òf un ruman a primintí di hasi algu pa nan, pero el a keda sin kumpli. Òf kisas un hende den kongregashon a bisa òf hasi algu ku a hasi nan masha hopi doló mes. Si algu asina pasa, nos por sinti ku ta hopi difísil pa nos konfia otro ruman. Pero, kiko por yuda nos bolbe konfia nos rumannan?

AMOR LO YUDA NOS KONFIA NOS RUMANNAN

6. Kon amor por yuda nos konfia nos rumannan? (1 Korintionan 13:4-8)

6 Amor ta e base di konfiansa. Loke nos ta lesa na 1 Korintionan kapítulo 13 tokante amor por yuda nos konfia nos rumannan òf yuda nos konfia nan atrobe. (Lesa 1 Korintionan 13:4-8.) Por ehèmpel, versíkulo 4 ta bisa ku “amor tin pasenshi i ta bondadoso.” Yehova tin pasenshi ku nos asta ora nos peka kontra dje. Pues anto, nos tambe mester tin pasenshi ku nos rumannan ora nan bisa òf hasi algu ku ta duel nos òf ku ta traha riba nos nèrvio. Versíkulo 5 ta bisa ku “[amor] no ta rabia lihé. E no ta keda kòrda e malu ku hende a hasié.” Ku otro palabra, nos lo no ke traha un lista mental di tur e kosnan ku un ruman a hasi nos. I Eklesiástes 7:9 ta bisa pa “no sea lihé . . . pa rabia.” Mas bien, lo ta mas mihó pa nos sigui e konseho ku tin na Efesionan 4:26 ku ta bisa pa “no laga solo baha miéntras ku ainda boso ta rabiá.”

7. Kon e prinsipionan na Mateo 7:1-5 por yuda nos konfia nos rumannan?

7 Tambe lo ta mas fásil pa nos konfia nos rumannan si nos ta mira nan manera Yehova ta mira nan. E stima nan i no ta keda kòrda nan pikánan. Pues, nos tampoko lo no ke hasi esei. (Sal. 130:3) Na lugá di keda mustra dede riba nan fayonan, nos lo hasi esfuerso pa wak nan bon kualidatnan i pensa riba tur e kosnan bon ku nan por hasi. (Lesa Mateo 7:1-5.) Debí ku amor ta “kere tur kos,” nos ta konfia ku nan no ta hasi kos ku mal intenshon. (1 Kor. 13:7) Pero, “kere tur kos” no ke men ku Yehova ta pidi nos konfia hende siegamente. Mas bien, e ta ferwagt pa nos konfia esnan ku a demostrá di ta konfiabel. b

8. Kon bo por siña konfia bo rumannan?

8 Ta tuma tempu pa haña konfiansa. Kon bo por siña konfia bo rumannan? Esei ta dor di konosé nan mihó. Papia ku nan na reunion òf ora bo traha ku nan den sirbishi. Tene pasenshi i duna nan chèns pa demostrá ku bo por konfia nan. Ta bèrdat ku ora bo ta konosé un ruman bo no ta sali kont’é tur bo kosnan personal di biaha. Pero, segun ku bo ta konos’é mihó, kisas lo bo habri mas kuné. (Luk. 16:10) Pero, kiko awor di un ruman ku a kibra bo konfiansa? No kibra e amistat. Mas bien, laga tempu pasa. Anto no laga komportashon di un par di ruman stroba bo di konfia sobrá. Algun fiel sirbidó di Yehova a keda desapuntá pa loke algun hende a hasi, pero nan no a pèrdè konfiansa den otro hende sí! Laga nos wak kiko nos por siña for di nan.

LOKE NOS TA SIÑA FOR DI ESNAN KU A SIGUI KONFIA OTRONAN

Apesar di loke Elí a bisa Ana, tòg Ana a sigui konfia Yehova su areglo (Wak paragraf 9)

9. (a) Kon Ana a demostrá konfiansa den Yehova su areglo apesar di e fayonan di Elí i su yu hòmbernan? (b) Kiko e relato di Ana ta siña bo tokante konfia den Yehova su areglo? (Wak e plachi.)

9 Bo a yega di sinti bo desapuntá pa e komportashon di un ruman ku responsabilidat den e kongregashon òf den e organisashon? Si ta asina, loke Ana a pasa aden por yuda bo. E tempu ei, Sumo Saserdote Elí tabata esun ku tabata dirigí adorashon na Yehova na Israel. Pero, su famia tabata laga hopi di deseá. Su yu hòmbernan tabata saserdote, pero nan tabatin kustumber di hasi kosnan inmoral i sinbèrgwensa. Elí no a hasi kasi nada pa stret nan i no ta mesora Yehova a kita Elí di ta sumo saserdote. Pero apesar di tur e kosnan ei, Ana no a pensa: ‘Miéntras ku Elí ta sumo saserdote, ami no ta bai adorá Yehova na e tabernakel mas.’ Ana a sigui bai na e tabernakel. Un biaha ora Ana tabata bou di hopi tenshon i tabata hasi orashon einan, Elí a saka konklushon robes i a akus’é di ta burachi. (1 Sám. 1:12-16) Ana a primintí ku si e haña un yu hòmber, lo e dun’é na Yehova. Ana tabata dispuesto pa kumpli ku su huramentu aunke esei a nifiká ku e mucha lo tabata bou di Elí su kuido na e tabernakel. (1 Sám. 1:11) Pero, kiko di Elí su yunan? E situashon lo a keda asina pa semper? Nò, Yehova a kastigá nan na su debido tempu. (1 Sám. 4:17) Mientrastantu, Yehova a rekompensá Ana ku un yu, Sámuèl.—1 Sám. 1:17-20.

10. Kiko David no a stòp di hasi apesar ku el a ser traishoná?

10 Un amigu ku bo ta konfia a yega di traishoná bo? Si ta asina, wak kiko bo por siña for di loke Rei David a pasa aden. Ahítofèl tabata un di su bon amigunan. Pero ora ku Rei David su yu Ábsalòn a purba di bira rei, Ahítofèl a djòin Ábsalòn den e rebelion. Ta di imaginá ku e traishon di David su yu i su bon amigu a dal e hopi duru. Pero, e no a laga loke a pasa strob’é di konfia otro hende. El a sigui konfia Husai, un otro bon amigu di dje, kende no a djòin e rebelion. David su konfiansa den Husai no tabata enbano. Kon nos sa? Pasobra Husai a proba di ta un bon amigu i asta a riska su bida pa yuda David.—2 Sám. 17:1-16.

11. Kon un sirbidó di Nábal a demostrá konfiansa?

11 Wak loke nos por siña for di un sirbidó di Nábal. Nábal tabata un israelita hopi riku. Di bon kurason, David i su hòmbernan tabata protehá e sirbidónan di Nábal. Poko tempu despues, David a manda pidi Nábal kuminda pa su hòmbernan. E no a pidi Nábal hopi, djis loke e tabatin na man. Pero ora Nábal a bisa ku e no tabata bai manda nèt nèt nada, David a bira asina rabiá ku el a disidí ku e ta bai mata tur e hòmbernan di Nábal su kas. Awor, un sirbidó a bai konta Nábal su kasá, Abigail, loke a pasa. E sirbidó ei tabata sa ku Abigail por a salba su bida. En bes di hui, el a konfia ku Abigail por a korigí e situashon. E tabata sa ku Abigail ta un muhé inteligente. Anto loke Abigail a hasi despues a mustra ku e sirbidó ei tabatin bon motibu pa konfi’é. Ku kurashi Abigail a yuda David kambia di idea. (1 Sám. 25:2-35) Abigail a konfia ku David lo a hasi loke ta bon.

12. Kon Hesus a demostrá ku el a konfia su disipelnan apesar di nan fayonan?

12 Hesus a konfia su disipelnan apesar di nan fayonan. (Huan 15:15, 16) Ora ku Santiago i Huan a pidié pa un puesto spesial den e Reino, e no a kuestioná nan motibu pa sirbi Yehova ni e no a bisa nan ku nan no por tabata su apòstelnan mas. (Mar. 10:35-40) I riba e anochi ku nan a arest’é, tur su disipelnan a bandon’é. (Mat. 26:56) Apesar di tur e kosnan ei, nunka el a pèrdè konfiansa den nan. E tabata konsiente di nan imperfekshonnan, pero tòg “el a sigui stima nan te na final.” (Huan 13:1) Despues ku el a resusitá, el a duna su 11 fiel apòstelnan algun tarea hopi importante. El a pidi nan pa dirigí e trabou di hasi hende disipel i pa kuida su karnénan presioso. (Mat. 28:19, 20; Huan 21:15-17) Hesus su konfiansa den e hòmbernan imperfekto ei no tabata enbano. Nan tur a sirbié fielmente te na morto. Sin duda, Ana, David, e sirbidó di Nábal, Abigail i Hesus a siña nos kon pa konfia hende imperfekto.

KON PA KONFIA BO RUMANNAN ATROBE

13. Kiko por pone ku ta difísil pa konfia otro rumannan?

13 Bo a yega di konfia un ruman ku algu i despues haña sa ku el a konta otro hende? Esei sigur lo a dal bo hopi duru. Un biaha un ruman muhé a konfia un ansiano ku algu personal. Anto ya pa e siguiente dia, kasá di e ansiano a bèl e pa anim’é. For di e kòmbersashon tabata bisto ku e ansiano a konta su kasá loke e ruman muhé a konfi’é e dia promé. Ta di komprondé ku e ruman muhé a pèrdè konfiansa den e ansiano ei. Pero, loke e ruman muhé ei a hasi bon ta di buska yudansa. El a bai papia ku un otro ansiano ku a yud’é haña konfiansa den e ansianonan atrobe.

14. Kiko a yuda un ruman konfia su rumannan atrobe?

14 Un biaha, tabatin un ruman hòmber ku tabata hopi rabiá ku dos ansiano, el a sinti ku e no por a konfia nan. Pero, el a kuminsá kòrda loke el a tende di un ruman ku e ta respetá masha. E tabata algu kòrtiku pero di peso: “Nos rumannan no ta nos enemigu, sino Satanas ta nos enemigu.” E ruman a para ketu i a pensa basta riba e palabranan ei. El a pidi Yehova yud’é. I ku tempu, el a hasi pas ku e dos ansianonan.

15. Dikon por tuma tempu pa konfia nos rumannan atrobe? Duna un ehèmpel.

15 Bo a yega di pèrdè privilegio den kongregashon? Esei sigur ta algu ku a hasi bo hopi doló. Ruman Grete a pasa den algu asina den añanan 30. E tempu ei, gobièrnu nazi a prohibí nos obra na Alemania. Grete i su mama tabata sirbi Yehova fielmente. Grete tabata taip e kopianan di E Toren di Vigilansia pa e rumannan. Pero, ora e rumannan responsabel a tende ku su tata tabata kontra e bèrdat, nan a kita e privilegio ei for di dje. Nan tabatin miedu ku Grete su tata lo a divulgá informashon tokante e kongregashon. Pero, no ta esei so Grete a pasa aden. Durante Segundo Guera Mundial, e rumannan no tabata duna Grete i su mama revista ni kumindá nan. Loke Grete a pasa aden tabata asina duru ku el a bisa ku a tum’é hopi tempu promé ku e por a pordoná i konfia e rumannan ei atrobe. Ku tempu, el a rasoná: ‘Si Yehova a pordoná nan, ami tambe mester hasi meskos.’ c

“Nos rumannan no ta nos enemigu, sino Satanas ta nos enemigu”

16. Dikon nos mester hasi esfuerso pa siña konfia nos rumannan?

16 Loke tur e rumannan ei a pasa aden ta hopi doloroso. Si algu asina a pasa ku bo, hasi esfuerso pa konfia bo rumannan atrobe. Ta bèrdat, e no ta bai fásil i ta tuma tempu. Pero, e esfuerso ku bo ta hasi ta bale la pena. Por ehèmpel, imaginá ku bo a shuata. Ta di komprondé ku for di e momento ei padilanti lo bo wak bon kiko bo ta kome. Pero, lo bo no stòp di kome djis pasobra ún kuminda no a bai bon ku bo. Awèl ta meskos ku konfiansa, nos lo no laga ún mal eksperensia pone ku nos no ta konfia nos rumannan mas, kende nos sa ku ta imperfekto. Ora nos hasi esfuerso pa konfia nos rumannan atrobe, nos lo ta felis. Ademas, lo ta mas fásil pa nos kontribuí na e ambiente di konfiansa den e kongregashon.

17. Dikon konfiansa ta asina importante, i kiko nos lo trata den e siguiente artíkulo?

17 Den e mundu di Satanas konfiansa ta algu masha skars. Pero, nos sí por konfia nos rumannan pasobra nos stima nan i nan stima nos. E konfiansa ei, basá riba amor, ta kontribuí na nos felisidat i union awor. Ademas, den futuro lo e protehá nos ora nos haña nos ku situashonnan difísil. Pues, kiko bo por hasi si un ruman desapuntá bo i bo no ta konfi’é mas? Wèl, purba di wak e kosnan for di Yehova su punto di bista, apliká prinsipio di Beibel, hasi esfuerso pa stima bo rumannan di kurason i siña for di relatonan di Beibel. Ora bo hasi esei, lo ta mas fásil pa bo konfia bo rumannan atrobe i no sigui pensa riba e doló ku bo ta sinti. Anto e ora ei, nos lo disfrutá di tin hopi ‘amigu ku ta stima nos mas ku un ruman.’ (Pro. 18:24) Pero, konfiansa ta bin di tur dos banda. Den e siguiente artíkulo, nos lo bai wak kon nos por demostrá nos rumannan ku nan por konfia nos.

KANTIKA 99 Un Multitut di Ruman

a Nos tin ku konfia nos rumannan. Pero, no ta tur ora esei ta fásil pasobra tin biaha nan ta desapuntá nos. Den e artíkulo akí nos ta bai trata algun prinsipio di Beibel ku nos por usa i algun ehèmpel di pasado ku nos por meditá riba dje. E kosnan ei ta bai yuda nos konfia nos rumannan òf haña konfiansa atrobe den nan si nan a yega di desapuntá nos.

b Beibel ta atvertí ku lo tin hende den e kongregashon ku no meresé nos konfiansa. (Hudas 4) Aunke no sa pasa hopi, hende ku ta pretendé di ta ruman ta “trose e bèrdat” pa purba di gaña otronan. (Echo. 20:30) Nos lo no ke konfia nan ni skucha nan.

c Si bo ke mas detaye di loke Grete a pasa aden, wak e Anuario de los testigos de Jehová para 1974, página 129-130.