Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 37

ʻE Lava Ke Ke Falala ki Ho Fanga Tokouá

ʻE Lava Ke Ke Falala ki Ho Fanga Tokouá

“Ko e ʻofá ʻoku . . . tui ʻi he meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē.”​—1 KOL. 13:4, 7.

HIVA 124 Mateaki Maʻu Ai Pē

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ofo ai ʻi he sio ki he ʻikai ha falala ʻi he māmaní?

 KO E kakai ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko hai ʻe lava ke nau falala ki aí. ʻOku nau loto-mamahi maʻu pē ʻi he tōʻonga ʻa e kau taki fakakomēsialé, fakapolitikalé mo e kau taki lotú. ʻOku kau ai ʻa e tōʻonga ʻa e kaungāmeʻá, kaungāʻapí pea naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo heni. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí . . . , ko e tangatá te nau hoko ko e kau . . . taʻemateaki, . . . kau laukovi loi, . . . kau lavaki.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e kakaí te nau tapua atu ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻaupito mei he falalaʻangá.​—2 Tīm. 3:1-4; 2 Kol. 4:4.

2. (a) Ko hai ʻe lava ke tau falala pau kakato ki aí? (e) Ko e hā ʻoku fifili nai ki ai ʻa e niʻihi?

2 Neongo ia, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku lava ke tau falala kakato kia Sihova. (Sel. 17:7, 8) ʻOku tau falala pau ʻokú ne ʻofa mai kiate kitautolu pea “ʻe ʻikai ʻaupito [te ne] liʻaki” hono ngaahi kaumeʻá. (Saame 9:10) ʻOku lava foki ke tau falala kia Kalaisi Sīsū koeʻuhí naʻá ne foaki ʻene moʻuí maʻa kitautolu. (1 Pita 3:18) Pea kuo tau ako mei heʻetau hokosia fakafoʻituituí ko e Tohi Tapú ʻokú ne tokonaki mai ʻa e tataki alafalalaʻanga. (2 Tīm. 3:16, 17) ʻOku tau tuipau ʻe lava ke tau falala kia Sihova, Sīsū, pea mo e Tohi Tapú. Ka ʻoku fifili nai ʻa e niʻihi pe ʻe lava ke nau falala maʻu pē ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá. Kapau ko e talí ko e ʻio, ko e hā ʻe lava ke tau falala ai kiate kinautolú?

ʻOKU TAU FIEMAʻU HOTAU FANGA TOKOUÁ

Takatakai he māmaní, ʻoku ʻi ai hotau fanga tokoua falalaʻanga ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa tatau kia Sihova (Sio ki he palakalafi 3)

3. Ko e hā ʻa e monū fakaofo ʻoku tau maʻú? (Maʻake 10:29, 30)

3 Kuo fili kitautolu ʻe Sihova ke hoko ko ha konga ʻo hono fāmili ʻo e kau lotu ʻi māmani lahí. Fakakaukau atu angé ki he monū ko iá pea mo e ʻaonga ʻokú ke maʻu mei aí! (Lau ʻa e Maʻake 10:29, 30.) ʻI he māmaní takatakai, ʻoku ʻi ai hotau fanga tokoua ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa tatau kia Sihova pea ʻoku nau fai honau lelei tahá ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá. ʻE kehe nai ʻetau leá, anga fakafonuá mo e ʻai valá meia kinautolu, ka ʻoku tau ongoʻi ofi kiate kinautolu, naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau fuofua fetaulaki ai mo kinautolú. ʻOku tautefito ʻetau saiʻia ke fakataha mo kinautolu ke fakahīkihikiʻi mo lotu ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.​—Saame 133:1.

4. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa hotau fanga tokouá?

4 ʻOku fiemaʻu ke tau nofoʻaki fāʻūtaha mo hotau fanga tokouá ʻi he taimí ni ʻo laka hake ʻi ha toe taimi. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau tokoni ke fua ʻetau ngaahi kavengá. (Loma 15:1; Kal. 6:2) ʻOku nau toe fakalototoʻaʻi kitautolu ke nofoʻaki longomoʻui ʻi he ngāue ʻa Sihová pea hanganaki mālohi fakalaumālie. (1 Tes. 5:11; Hep. 10:23-25) Fakakaukau atu pe ʻe fēfē ʻetau ongoʻí kapau naʻe ʻikai ke tau maʻu ʻa e maluʻi ʻa e fakatahaʻangá ke tokoniʻi kitautolu ke fakafepakiʻi mālohi ʻa hotau fili anga-mahení​—ʻa Sētane ko e Tēvoló mo ʻene māmani fulikivanú. Ko Sētane mo e faʻahinga ʻokú ne puleʻí ʻoku vavé ni ke nau ʻohofi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Sioloto atu ki heʻetau houngaʻia ʻi he taimi ko iá ke ʻi hotau tafaʻakí ʻa hotau fanga tokouá!

5. Ko e hā ʻe toumoua nai ai ʻa e niʻihi ke falala ki honau fanga tokouá?

5 Neongo ia, ʻe faingataʻa ki he niʻihi ke nau falala ki honau fanga tokouá, mahalo koeʻuhí naʻe lavakiʻi kinautolu ʻe ha kaungātui pe ʻikai ke nau tauhi ʻenau palōmesí. Pe mahalo ko ha tokotaha ʻi he fakatahaʻangá naʻá ne leaʻaki pe fai ha meʻa naʻe fakalotomamahi lahi kiate kinautolu. Ko e ngaahi hokosia peheé te ne ʻai nai ke faingataʻa ke nau falala ki he niʻihi kehé. Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke langa hake ʻetau falala ki hotau kaungālotú?

KO E ʻOFÁ TE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE LANGA HAKE ʻA E FALALÁ

6. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke langa hake ʻa e falalá? (1 Kolinitō 13:4-8)

6 Ko e ʻofá ko e makatuʻunga ia ki he falalá. ʻI he 1 Kolinitō vahe 13 ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e ʻofá ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakalahi pe toe langa hake ʻetau falala ki he niʻihi kehé. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 13:4-8.) Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻi he veesi 4 “ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei.” ʻOku kātakiʻi kitautolu ʻe Sihova naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala ai kiate iá. Ko hono moʻoní, ʻe lava leva ke tau kātakiʻi ʻa hotau fanga tokouá kapau te nau leaʻaki pe fai ha meʻa te ne fakaʻitaʻi pe fakalotomamahiʻi kitautolu. ʻOku toe pehē ʻi he veesi 5: “[Ko e ʻofá] ʻoku ʻikai te ne hoko ʻo ʻitangofua. ʻOku ʻikai te ne hanganaki fakalau ʻa e koví.” Heʻikai ke tau loto ke “hanganaki fakalau ʻa e koví,” ʻo tauhi ʻi hotau ʻatamaí ha lēkooti ʻo e fakatupu ʻita ʻa hotau fanga tokouá ke toe ʻohake ia ʻi he kahaʻú. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tangata Malanga 7:9 ʻoku totonu ke “ʻoua ʻe vave ki he ʻitá.” He lelei ange ē ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he ʻEfesō 4:26: “ʻOua ʻe tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻoku mou kei ʻita”!

7. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻi he Mātiu 7:1-5 ke langa hake ʻa e falalá?

7 Ko ha toe tokoni ʻe taha ki hono langa hake ʻa e falalá ko e vakai ki hotau fanga tokouá ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihova kiate kinautolú. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu pea ʻoku ʻikai ke ne muimuiʻi ʻenau ngaahi angahalá. ʻOku totonu foki ke tau faʻifaʻitaki kiate ia. (Saame 130:3) ʻI he ʻikai ke tokangataha ki heʻenau ngaahi tōnounoú, ʻoku totonu ke tau feinga ke sio ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí pea fakakaukau ki heʻenau malava ke faileleí. (Lau ʻa e Mātiu 7:1-5.) ʻOku ʻikai ke tau huʻuhuʻu fekauʻaki mo ʻenau fakaueʻilotó koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku “tui ʻi he meʻa kotoa pē.” (1 Kol. 13:7) Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau falala kuikui pē ki he niʻihi kehé; ʻi hono kehé, ʻokú ne ʻamanekina mai ke tau falala kiate kinautolu koeʻuhi kuo nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau falalaʻanga. *

8. ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ʻa e falala ki ho fanga tokouá?

8 Ko e falalá, hangē ko e fakaʻapaʻapá, ʻoku fiemaʻu ke ngāueʻi ke maʻu mai, pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ʻa e falala ki ho fanga tokouá? Feinga ke ʻiloʻi lelei kinautolu. Talanoa kiate kinautolu ʻi he fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Fokotuʻutuʻu ke ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Hoko ʻo anga-kātaki kiate kinautolu, ʻo ʻoange ha faingamālie ke nau fakahāhā ʻoku nau falalaʻanga. ʻI he kamatá, te ke loto nai ke filifili lelei ʻa e ngaahi meʻa fakafoʻituitui te ke fakahaaʻi ki ha taha ʻokú ke toki maheni mo ia. ʻI he ʻalu ke mālohi ange homo vahaʻangataé, te ke ongoʻi fiemālie ange nai ke vahevahe atu ʻa e anga hoʻo ngaahi ongoʻí. (Luke 16:10) Ka ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku lavakiʻi ʻe ha tokoua hoʻo falalá? ʻOua ʻe vave ke foʻi ʻiate iá. ʻI hono kehé, tuku ange ha kiʻi taimi. Pea ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e tōʻonga ʻa ha kiʻi niʻihi tokosiʻi ke ne taʻofi koe mei he falala ki ho fanga tokouá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, te tau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he niʻihi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová, ʻa ia neongo hono fakalotomamahiʻi kinautolu ʻe ha niʻihi, naʻa nau tauhi maʻu ʻa e falala ki he niʻihi kehé.

AKO MEI HE FAʻAHINGA NAʻA NAU TAUHI MAʻU ʻENAU FALALA KI HE NIʻIHI KEHÉ

Neongo ʻa e tomuʻa fakafeangai hala ʻa ʻĪlaí, naʻe tauhi maʻu ʻe ʻAna ʻene falala ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 9)

9. (a) Naʻe anga-fēfē hono tauhi maʻu ʻe ʻAna ʻa e falala ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová neongo ʻa e ngaahi tōnounou ʻa e niʻihi hono kau fakafofongá? (e) Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa ʻAná fekauʻaki mo e falala ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová? (Sio ki he fakatātaá.)

9 Kuo faifai ange pea fakalotomamahiʻi koe ʻe ha tōʻonga ʻa ha tokoua fua fatongia? Kapau ko ia, te ke maʻu ʻaonga nai mei he fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná. Ko e tokotaha maʻu mafai fakalaumālie tuʻu-ki-muʻa taha ʻi ʻIsileli ʻi he taimi ko iá ko e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí. Ka naʻe ʻikai ke faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa hono fāmilí. Ko hono ongo fohá, ʻa ia naʻá na ngāue fakataulaʻeiki, naʻá na fai maʻu pē ha tōʻonga fakamā mo taʻetaau; ka, naʻe ʻikai ke fakatonutonuʻi fefeka kinaua ʻe heʻena tamaí. Naʻe ʻikai ke fakahifo leva ʻe Sihova ʻa ʻĪlai mei hono tuʻungá. Neongo ia, ko ʻAna naʻe ʻikai ke ne tafoki mei he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻane fakafisi ke lotu ʻi he tāpanekalé lolotonga ʻa e kei ngāue ʻa ʻĪlai ko ha taulaʻeiki lahí. ʻI he taimi naʻe sio ai ʻa ʻĪlai ki he lotu ʻa ʻAna ʻi he faingataʻaʻia lahí, naʻá ne fakamulituku hala ʻaki naʻá ne konā. ʻI he ʻikai ke ne kiʻi tuʻu ʻo vakaiʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, naʻá ne fakaangaʻi ʻa e fefine mamahi ko ení. (1 Sām. 1:12-16) Neongo ia, naʻe fuakava ʻa ʻAna kapau te ne maʻu ha tama tangata te ne ʻave ia ke ngāue ʻi he tāpanekalé, ʻa ia te ne ʻi he malumalu ai ʻa e tokanga ʻa ʻĪlaí. (1 Sām. 1:11) Naʻe fiemaʻu ke fakatonutonu ʻa e ʻalunga ʻo e ongo foha ʻo ʻĪlaí? ʻIo, pea naʻe fakatonutonu ia ʻe Sihova ʻi hono taimi totonu. (1 Sām. 4:17) ʻI he lolotonga iá, naʻe fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAna ʻaki ha tama, ko Sāmiuelá.​—1 Sām. 1:17-20.

10. Naʻe anga-fēfē hono tauhi maʻu ʻe Tuʻi Tēvita ʻene falala ki he niʻihi kehé neongo hono lavakiʻi iá?

10 Kuo faifai ange peá ke ongoʻi kuo lavakiʻi koe ʻe ha kaumeʻa ofi? Kapau ko ia, fakakaukau ki he hokosia ʻa Tuʻi Tēvitá. Ko e taha ʻo hono ngaahi kaumeʻá ko ha tangata ko ʻAhitofeli. Ka ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e foha ʻo Tēvita ko ʻApisalomé ke ne faʻao ʻa e tuʻunga-tuʻí mei heʻene tamaí, naʻe kau ʻa ʻAhitofeli mo ʻApisalome ʻi he angatuʻú. Kuo pau pē ko ha tā ia naʻe oʻo kia Tēvita ke mole fakatouʻosi meiate ia ʻa e poupou ʻa hono fohá pea mo ha tangata naʻá ne lau ko ha kaumeʻa! Neongo ia, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Tēvita ʻa e lavaki ko ení ke ne taʻofi ia mei he falala ki he niʻihi kehé. Naʻe hokohoko atu ʻene falala ki ha kaumeʻa mateaki ʻe taha, ko Hūsai, ʻa ia naʻá ne fakafisi ke kau ʻi he angatuʻú. Ko e falala pau ʻa Tēvitá naʻe ʻi ai hono makatuʻunga moʻoni. Naʻe hoko moʻoni ʻa Hūsai ko ha kaumeʻa lelei, naʻa mo ʻene tuku ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke tokoniʻi ʻa Tēvita.​—2 Sām. 17:1-16.

11. ʻI he founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe he taha ʻo e kau sevāniti ʻa Nāpalé ʻa e falalá?

11 Fakakaukau foki ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he taha ʻo e kau sevāniti ʻa Nāpalé. Ko Tēvita mo ʻene kau tangatá naʻa nau anga-lelei ʻo maluʻi ʻa e kau sevāniti ʻa ha ʻIsileli ko Nāpale. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe kole ange ʻe Tēvita ki he koloaʻia ko Nāpalé ke ne ʻoange ha meʻakai ki he kau tangata ʻa Tēvitá, ha meʻa pē ʻe lava ke foaki ʻe Nāpale. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke tali ai ʻe Nāpale ʻa e kole anga-fakanānā ko ení, naʻe ʻita lahi ʻa Tēvita ʻo ne fakapapauʻi ke tāmateʻi ʻa e kau tangata kotoa ʻi he fale ʻo Nāpalé. Naʻe fakahā ʻe ha sevāniti ʻa e meʻá ni ki he uaifi ʻo Nāpalé, ʻa ʻApikale. Koeʻuhi ko ha mēmipa ia ʻo e fale ʻo Nāpalé, naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene moʻuí naʻe ʻi he ʻaofinima ʻo ʻApikalé. ʻI he ʻikai ke holá, naʻá ne falala ʻe malava ʻe ʻApikale ʻo fakatonutonu ʻa e tuʻungá. Naʻe lava ke ne maʻu ʻa e falala pau ko iá koeʻuhí naʻe ʻiloa ʻa ʻApikale ko ha fefine ʻiloʻilo. Hangē ko ia naʻe hokó, ko ʻene falala paú naʻe ʻuhinga lelei. Naʻe ngāue loto-toʻa ʻa ʻApikale ke fakalotoʻi ʻa Tēvita ke ʻoua te ne fakahoko ʻene palaní. (1 Sām. 25:2-35) Naʻá ne falala ʻe ngāue fakapotopoto ʻa Tēvita.

12. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū naʻá ne falala ki heʻene kau ākongá neongo ʻenau ngaahi tōnounoú?

12 Naʻe falala ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá neongo ʻenau ngaahi tōnounoú. (Sione 15:15, 16) ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe Sēmisi mo Sione kia Sīsū ha tuʻunga ʻi he Puleʻangá, naʻe ʻikai ke fehuʻia ʻe Sīsū ʻena fakaueʻiloto ki he ngāue kia Sihová pe toʻo meiate kinaua ʻa hona tuʻunga ko e ʻapositoló. (Mk. 10:35-40) Ki mui ai, ko e kotoa ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau liʻaki ia ʻi he pō naʻe puke ai iá. (Māt. 26:56) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻa e falala ʻa Sīsū kiate kinautolú. Naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻenau ngaahi taʻehaohaoá; ka, naʻá ne “ʻofa ʻiate kinautolu ʻo aʻu ki he ngataʻangá.” (Sione 13:1) Naʻe aʻu ʻo vaheʻi ʻe Sīsū kuo toetuʻú ki heʻene kau ʻapositolo faitōnunga ʻe toko 11 ʻa e fatongia mafatukituki ke takimuʻa ʻi he ngāue ngaohi ākongá pea ke tokangaʻi ʻene fanga sipi mahuʻingá. (Māt. 28:19, 20; Sione 21:15-17) Naʻe ʻikai tōnoa ʻene falala pau ki he kau tangata taʻehaohaoa ko ení. Ko kinautolu kotoa naʻa nau ngāue faitōnunga ʻo aʻu ki he ngataʻanga honau ʻalunga moʻui ʻi he māmaní. Ko e moʻoni, ko ʻAna, Tēvita, sevāniti ʻa Nāpalé, ʻApikale mo Sīsū naʻa nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he falala ki he faʻahinga taʻehaohaoá.

KO HONO TOE LANGA HAKE ʻETAU FALALÁ

13. Ko e hā ha fakafaingataʻaʻiaʻanga te ne ala maumauʻi ʻa e falalá?

13 Kuó ke fakahaaʻi ki ha tokoua ha fakamatala fakapulipuli, peá ke toki fanongo ki mui ai naʻá ne lavakiʻi hoʻo falalá? ʻE lava ke fakatupu loto-mamahi ia. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe tala ange ʻe ha tuofefine ki ha mātuʻa ha meʻa fakafoʻituitui peá ne falala heʻikai ke ne toe tala ia ki ha taha. ʻI he ʻaho hokó, naʻe tā ʻa e uaifi ʻo e mātuʻá ki he tuofefiné ke fakalototoʻaʻi ia, ʻo hā mahino naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne talanoa ki ai mo e mātuʻá. ʻOku hā mahino, ko e falala ʻa e tuofefiné ki he mātuʻa ko iá naʻe maumauʻi. Ka, ʻoku tuha ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e tuofefiné ʻi heʻene kumi ki ha tokoní. Naʻá ne fakaofiofi ki ha mātuʻa ʻe taha, pea naʻá ne tokoniʻi ia ke toe langa hake ʻene falala ki he kau mātuʻá.

14. Ko e hā naʻe tokoni ki ha tokoua ʻe taha ke ne toe langa hake ʻene falalá?

14 Ko ha tokoua ʻe taha naʻe fuoloa taʻu ʻene vākovi mo ha mātuʻa ʻe toko ua ʻa ia naʻá ne ongoʻi heʻikai lava ke ne falala kiate kinaua. Kae kehe, naʻe kamata ke ne fakakaukau fekauʻaki mo ha meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha tokoua naʻá ne tokaʻi lahi. Ko eni ʻa e kupuʻi lea faingofua kae mālohi naʻá ne leaʻakí: “Ko Sētane ʻa e filí, ʻoku ʻikai ko hotau fanga tokouá.” Naʻe fakakaukau fakalelei ʻa e tokouá ki he kupuʻi lea ko iá pea lotu fekauʻaki mo ia, pea naʻe faai atu pē ʻo malava ke ne fakamelino mo e mātuʻa ʻe toko ua ko iá.

15. Ko e hā ʻe fiemaʻu nai ai ʻa e taimi ki hono toe langa hake ʻa e falalá? ʻOmai ha fakatātā

15 Kuo mole meiate koe ha monū? Ko ha hokosia fakamamahi ia. Ko Grete mo ʻene faʻeé ko ha ongo Fakamoʻoni mateaki ʻi Siamane Nasi lolotonga ʻa e 1930 tupú ʻi he taimi naʻe tapui ai ʻetau ngāué. Naʻe maʻu ʻe Grete ʻa e monū ke taipeʻi ʻa e ngaahi tatau ʻo e Taua Leʻo maʻa hono kaungātuí. Ka ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe he fanga tokouá ko ʻene tamaí naʻá ne fakafepaki ki he moʻoní, naʻa nau toʻo meiate ia ʻa e monū ko iá, koeʻuhi ko ʻenau ilifia naʻa lavakiʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e fakatahaʻangá. Naʻe ʻikai ngata ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Grete. ʻI he kotoa ʻo e Tau Hono Ua ʻa Māmaní, naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe he fanga tokouá kia Grete mo ʻene faʻeé ha tatau ʻo e ngaahi makasiní pea nau fakafisi ke fakalea kiate kinaua ʻi heʻenau fetaulaki ʻi he halá. Naʻe fakamamahi moʻoni ia! Naʻe kafo moʻoni hona lotó, pea naʻe pehē ʻe Grete naʻe feʻunga mo ha vahaʻa taimi fuoloa peá ne toki fakamolemoleʻi ʻa e fanga tokouá pea toe falala kiate kinautolu. Ka, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne ʻiloʻi kuo pau pē kuo fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova, ko ia ʻoku totonu foki ke ne fai pehē. *

“Ko Sētane ʻa e filí, ʻoku ʻikai ko hotau fanga tokouá”

16. Ko e hā kuo pau ai ke tau ikuʻi ha faʻahinga fakafaingataʻaʻiaʻanga pē ke toe langa hake ʻa e falalá?

16 Kapau kuó ke hokosia ha tuʻunga fakalotomamahi meimei tatau, ngāue ke toe langa hake hoʻo falalá. ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi, ka ʻe tuha moʻoni ia mo hoʻo feingá. Ke fakatātaaʻí, kapau naʻa tau konā ʻi ha meʻakai, te tau toe tokanga ange nai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau kaí. Kae kehe, heʻikai ke tuku ʻetau kaí ʻi haʻatau konā tuʻo taha pē ʻi ha meʻakai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ha hokosia kovi pē ʻe taha ke ne fakavaivaiʻi ʻetau falala ki he kotoa ʻa hotau fanga tokouá, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fanauʻi taʻehaohaoa mai kinautolu. ʻI he taimi ʻoku tau toe langa hake ai ʻetau falalá, te tau fiefia ange pea malava lelei ange ai ke tau tokangataha ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ke tokoni ai ki he ʻatimosifia ʻo e fefalalaʻaki ʻi he fakatahaʻangá.

17. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e falalá, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

17 Ko e falalá ʻoku hāhāmolofia ʻi he māmani ʻo Sētané, ka ko e falala ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻofá ʻoku hā sino atu ia ʻi heʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. Ko e falala peheé ʻoku tokoni ki heʻetau fiefia mo e fāʻūtaha ʻi he taimi ní pea ʻe hoko ko ha maluʻi ʻi heʻetau fehangahangai mo e taimi faingataʻa ʻoku maluʻaki maí. Kae fēfē kapau kuó ke hokosia ʻa e mamahi ʻi hono maumauʻi hoʻo falalá? Feinga ke vakai ki he ngaahi meʻá mei he vakai ʻa Sihová, ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, fakatupulekina ʻa e ʻofa loloto ki ho fanga tokouá pea ako mei he faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. ʻE lava ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi ongoʻi loto-mamahí pea toe langa hake ʻetau falala ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai peheé, te tau fiefia ai ʻi he tāpuaki ʻo hono maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa taʻefaʻalaua “ʻoku pipiki ofi ange ia ʻi ha tokoua.” (Pal. 18:24) Kae kehe, ko e falalá, ko ha hala tafaʻaki-ua. ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau tuha mo e falala ʻa hotau fanga tokouá.

HIVA 99 Laui Mano ʻo e Fanga Tokouá

^ ʻOku fiemaʻu ke tau falala ki hotau fanga tokouá. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ia koeʻuhí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fakalotomamahiʻi kitautolu. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki hono hanga ʻe he ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú mo e fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kuohilí ʻo tokoniʻi kitautolu ke fakalahi ʻetau falala ki hotau kaungātuí pe ke toe langa hake ʻa e falala ko iá kapau ʻoku nau maumauʻi ia.

^ ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ke nau tuha mo ʻetau falalá. (Sute 4) ʻI ha ngaahi tuʻunga hāhāmolofia, ko ha fanga tokoua loi te nau feinga nai ke takihalaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e leaʻaki “ʻa e ngaahi meʻa kuo mioʻi.” (Ngā. 20:30) ʻOku tau fili ke ʻoua ʻe falala ki he faʻahinga peheé pe fanongo kiate kinautolu.

^ Ki ha fakaikiiki fekauʻaki mo e hokosia ʻa Grete, sio ki he 1974 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, p. 129-131.