Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 38

Ani Oji Mɔ Ko Ni Abaanyɛ Amu Afɔ̃ Enɔ?

Ani Oji Mɔ Ko Ni Abaanyɛ Amu Afɔ̃ Enɔ?

“Anɔkwafo kɛ saji ni mɛi kɛ lɛ pɛ wie lɛ toɔ.”​—ABƐI 11:13.

LALA 101 Nyɛhãa Wɔfea Ekome Kɛtsua Nii

NƆ NI ABAASUSU HE a

1. Kɛ́ akɛɛ anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ mɔ ko nɔ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?

 KƐ́ AKƐƐ anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ mɔ ko nɔ lɛ, etsɔɔ akɛ mɔ lɛ yeɔ ewiemɔ nɔ, emaleee, ni mɛi nyɛɔ amɛkɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ enɔ. (Lala 15:4) Wɔmiisumɔ ni wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ anyɛ ahe wɔ aye ni amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ ebaahã amɛna wɔ nakai?

2. Kɛ́ wɔmiitao anyɛ amu afɔ̃ wɔnɔ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?

2 Wɔnyɛŋ wɔnyɛ mɛi anɔ ni amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ. Moŋ lɛ, esa akɛ wɔfee nibii ni baahã amɛna akɛ amɛbaanyɛ amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ. Ni kɛ́ amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkafee nɔ ko ni baahã amɛnine anyɛ shi. Wɔbaanyɛ wɔkɛ enɛ ato shika he. Shika yɔɔ nɛɛ, ja otsu nii waa dani obaaná; ni kɛ́ oná hu lɛ, esa akɛ okwɛ nɔ jogbaŋŋ kɛjeee nakai lɛ, ebaatã oya. Yehowa efee nibii ni hãa wɔnaa akɛ wɔbaanyɛ wɔmu wɔfɔ̃ enɔ. Ni wɔle akɛ, ehãŋ wɔnine anyɛ shi kɔkɔɔkɔ, ejaakɛ “abaanyɛ akɛ he afɔ̃ nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ lɛ nɔ.” (Lala 33:4) No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkase Yehowa, wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ. (Efe. 5:1) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu Yehowa tsuji komɛi ni kase lɛ ni amɛtsɔɔ akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ lɛ ahe. Agbɛnɛ hu, wɔbaakwɛ sui enumɔ ni baaye abua wɔ ni wɔfee mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ.

KASEMƆ YEHOWA TSUJI NI TSƆƆ AKƐ ABAANYƐ AMU AFƆ̃ AMƐNƆ LƐ

3-4. Mɛni gbalɔ Daniel fee ni hã ana akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ? Ni mɛɛ saji esa akɛ enɛ ahã wɔbi wɔhe?

3 Gbalɔ Daniel tsɔɔ akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ, ni enɛ ji nɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛhã wɔ. Aŋɔ Daniel nom kɛtee Babilon, shi eyeee be ko ni Babilonbii lɛ na akɛ eji mɔ ko ni amɛbaanyɛ amɛhe lɛ amɛye ni amɛmu amɛfɔ̃ enɔ. Nɔ ko ni hã amɛbahe lɛ amɛye waa ji, be ni Yehowa ye ebua lɛ ni etsɔɔ Babilon maŋtsɛ Nebukadnezar lamɔi komɛi ashishi lɛ. Be ko lɛ, Daniel yakɛɛ maŋtsɛ lɛ nɔ ko ni eŋɔɔɔ maŋtsɛ lɛ toi naa kwraa. Ehã ele akɛ, efee nɔ ko ni Yehowa sumɔɔɔ. Ebi ni Daniel afee ekãa dani enyɛ efee enɛ, ejaakɛ Nebukadnezar tsui shaa lɛ waa. (Dan. 2:12; 4:20-22, 25) No sɛɛ afii pii lɛ, Daniel fee nɔ kroko ni hã ana akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ. Etsɔɔ niŋmaa ko ni atsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ aŋma yɛ maŋtsɛ shĩa lɛ gbogbo lɛ he yɛ Babilon lɛ shishi. (Dan. 5:5, 25-29) Sɛɛ mli lɛ, Maŋtsɛ Dario kɛ mɛi krokomɛi ni ehole akɛ onukpai lɛ yɔse akɛ ‘mumɔ ni nɔ bɛ yɛ Daniel mli,’ ni akɛ “eyeɔ anɔkwa, ehiɛ yɛ ehe nɔ,” ni sane gbonyo ko hu bɛ ehe. (Dan. 6:3, 4) Mɛi ni wie sane nɛɛ jáaa Yehowa, shi amɛ po amɛna akɛ amɛbaanyɛ amɛhe Yehowa tsulɔ nɛɛ amɛye.

4 Wɔbaanyɛ wɔjwɛŋ Daniel sane lɛ nɔ ni wɔbi wɔhe akɛ: ‘Te mɛi ni jeee Odasefoi lɛ naa mi amɛhãa tɛŋŋ? Ani ale mi akɛ mɔ ko ni kɛ́ akɛ nitsumɔ wo edɛŋ lɛ etsuɔ lɛ pɛpɛɛpɛ ni abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ?’ Ehe miihia waa ni wɔbi wɔhe saji nɛɛ, ejaakɛ kɛ́ mɛi le wɔ akɛ anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ wɔnɔ lɛ, ehãa ajieɔ Yehowa yi.

Nehemia hala hii ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ ni ekɛ nitsumɔi ni he hiaa waa wo amɛdɛŋ (Kwɛmɔ kuku 5)

5. Mɛni hã Hanania bafee mɔ ko ni abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ?

5 Yɛ afi 455 D.Ŋ.B. be ni Amralo Nehemia tswa Yerusalem gbogboi lɛ egbe naa lɛ, etao hii ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ koni amɛkwɛ maŋ lɛ nɔ. Mɛi ni ehala lɛ ateŋ mɔ kome ji, Hanania, ni ji Mɔɔ lɛ nɔkwɛlɔ lɛ. Biblia lɛ wie yɛ Hanania he akɛ, eji ‘nuu ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ enɔ waa ni sheɔ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ gbeyei fe mɛi babaoo.’ (Neh. 7:2) Hanania sumɔɔ Yehowa ni esheɔ lɛ gbeyei, ni tsɔɔ akɛ, esumɔɔɔ ni efeɔ nɔ ko ni Yehowa sumɔɔɔ. Enɛ hewɔ lɛ, etsu nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ lɛ jogbaŋŋ. Kɛ́ wɔ hu wɔsumɔɔ Yehowa ni wɔsheɔ lɛ gbeyei lɛ, wɔbaatsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ.

6. Mɛni bɔfo Paulo naanyo Tihiko fee ni hãa wɔnaa akɛ anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ enɔ?

6 Mɔ kroko ni wɔbaanyɛ wɔkase ji bɔfo Paulo naanyo ko ni emuɔ efɔ̃ɔ enɔ waa ni atsɛɔ lɛ Tihiko lɛ. Be ni atsĩ Paulo naa yɛ lɛ diɛŋtsɛ eshĩa ni ahãaa eya he ko he ko lɛ, enyɛ ekɛ ehiɛ fɔ̃ Tihiko nɔ ni etsɛ lɛ akɛ “sɔɔlɔ anɔkwafo.” (Efe. 6:21, 22) Paulo le akɛ, kɛ́ ekɛ woji hã lɛ ni ekɛyahã nyɛmimɛi ni yɔɔ Efeso kɛ Kolose lɛ ebaaya, ni agbɛnɛ hu, ebaawo amɛ hewalɛ ni ebaashɛje amɛmii. Tihiko nɔkwɛmɔnɔ lɛ hãa wɔkaiɔ hii anɔkwafoi ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ amɛnɔ ni yeɔ amɛbuaa wɔ koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa lɛ.​—Kol. 4:7-9.

7. Mɛni asafoŋ onukpai kɛ asafoŋ sɔɔlɔi ni yɔɔ osafo lɛ mli lɛ feɔ ni tsɔɔ akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ? Ni mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ okase amɛ?

7 Ŋmɛnɛ lɛ, eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔyɛ asafoŋ onukpai kɛ asafoŋ sɔɔlɔi ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ amɛnɔ. Hii nɛɛ tamɔ Daniel, Hanania, kɛ Tihiko, ejaakɛ amɛtsuɔ sɔ̃i fɛɛ ni akɛwo amɛdɛŋ lɛ ahe nii jogbaŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔtee otsi teŋ kpee lɛ, wɔle akɛ aja asaimɛnt lɛ fɛɛ ahã mɔ fɛɛ mɔ ni esa akɛ akɛhã lɛ lɛ. Ni kɛ́ mɛi ni ahã amɛ asaimɛnt lɛ saa amɛhe jogbaŋŋ ni amɛbatsu amɛsaimɛnt lɛ he nii lɛ, asafoŋ onukpai lɛ náa miishɛɛ waa. Agbɛnɛ hu, wɔnyɛɔ wɔkɛ ekãa fɔ̃ɔ wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ nine kɛbaa otsi naagbee kpee lɛ, ejaakɛ wɔle akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, ato gbɛjianɔ ni mɔ ko ahã maŋshiɛmɔ lɛ. Ni wɔle hu akɛ, kɛ́ wɔtee he ni akɔlɔɔ woji lɛ yɛ lɛ, wɔbaaná woji wɔkɛya shiɛmɔ. Asafoŋ onukpai lɛ kɛ asafoŋ sɔɔlɔi lɛ kwɛɔ wɔnɔ jogbaŋŋ diɛŋtsɛ, ni wɔdaa Yehowa shi akɛ ekɛ amɛ edro wɔ. Shi agbɛnɛ, mɛɛ nibii amli nɛkɛ wɔ hu wɔbaanyɛ wɔtsɔɔ akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ wɔnɔ?

KƐ́ MƆ KO GBA BO ETEEMƆŊ SANE LƐ, KAAKƐƐ MƆ KO

8. Eyɛ mli akɛ wɔnyɛmimɛi lɛ asane kã wɔtsui nɔ waa moŋ, shi mɛni esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkafee? (Abɛi 11:13)

8 Wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ, no hewɔ lɛ wɔsumɔɔ ni wɔle nɔ ni yaa nɔ yɛ amɛshihilɛ mli, shi esaaa akɛ wɔkoliɔ amɛsaji amli. Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ ateŋ mɛi komɛi ‘wie mɛi ahe, amɛkɛ amɛhe wo mɛi asaji amli, ni amɛwie nibii ni esaaa akɛ amɛwieɔ.’ (1 Tim. 5:13) Wɔsumɔŋ ni wɔfee wɔnii tamɔ amɛ, aloo jeee nakai? Ni kɛ́ mɔ ko bakɛɛ wɔ nɔ ko ni ekɛɛ wɔkakɛɛ mɔ ko hu? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ nyɛmi yoo ko kɛɛ wɔ hela ko ni yɔɔ ehe loo egba wɔ naagba ko ni ekɛmiikpe ni ekɛɛ wɔkayakɛɛ mɔ ko lɛ, esaaa akɛ wɔyakɛɔ mɔ ko. b (Kanemɔ Abɛi 11:13.) Agbɛnɛ, nyɛhãa wɔkwɛa saji krokomɛi ni kɛ́ wɔná wɔle lɛ, ehe miihia waa ni wɔkakɛɛ mɔ ko mɔ ko.

9. Mɛni kɛ́ weku lɛ mli bii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ fee lɛ, ebaahã ana akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ enɔ?

9 Yɛ weku lɛ mli. Esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ weku lɛ mli lɛ ahã ehi ejwɛŋmɔ mli akɛ, jeee sane fɛɛ sane ni yɔɔ weku lɛ mli lɛ esa akɛ eje kpo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ nyɛmi yoo ko feɔ nɔ ko ni kɛ́ agba mɛi krokomɛi lɛ ebaafee amɛ ŋmɔlɔ shi ebaanyɛ ewo lɛ hiɛgbele. Ani ewu lɛ lɛ kɛ sane nɛɛ baaje kpo? Efeŋ nakai kɔkɔɔkɔ, ejaakɛ esumɔɔ eŋa lɛ ni esumɔŋ ni efee nɔ ko ni baagba enaa. (Efe. 5:33) Oblahii kɛ oblayei sumɔɔɔ ni akɛ amɛyeɔ tamɔ gbekɛbii, ni esa akɛ fɔlɔi ahã enɛ ahi amɛjwɛŋmɔ mli be fɛɛ be. Esaaa akɛ amɛwieɔ amɛbii lɛ atɔmɔi ahe yɛ maŋjaanɔ ni amɛkɛwoɔ amɛ hiɛgbele. (Kol. 3:21) Esa akɛ bii lɛ hu kɛ hiɛshikamɔ atsu nii. Esaaa akɛ amɛgbaa mɛi ni bɛ weku lɛ mli lɛ weku lɛ mli saji ni baanyɛ awo weku lɛ mli bii lɛ hiɛgbele. (5 Mo. 5:16) Kɛ́ weku lɛ mli bii lɛ ateŋ mɔ ko mɔ ko kɛ weku lɛ mli saji ejeee kpo lɛ, ehãa suɔmɔ kɛ ekomefeemɔ hiɔ weku lɛ mli.

10. Namɔ ji naanyo kpakpa? (Abɛi 17:17)

10 Yɛ nanemɛi ateŋ. Bei komɛi lɛ, wɔnuɔ he akɛ wɔgba wɔnaanyo ko ni bɛŋkɛ wɔ kpaakpa lɛ bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa. Shi jeee be fɛɛ be enɛ feemɔ yɔɔ mlɛo. Wɔteŋ mɛi komɛi yɛ ni wɔkɛ mɛi egbaaa wɔyitsoŋ sane. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔgba wɔnaanyo ko wɔyitsoŋ sane ni sɛɛ mli lɛ wɔná wɔle akɛ eyagba mɛi lɛ, ebaagba wɔnaa waa. Shi kɛ́ wɔgba wɔnaanyo ko nɔ ko ni enyɛ ekɛto lɛ, wɔnáa miishɛɛ waa. Naanyo ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji “naanyo kpakpa.”​—Kanemɔ Abɛi 17:17.

Asafoŋ onukpai lɛ ejieee teemɔŋ saji akpo amɛtsɔɔɔ amɛweku lɛ (Kwɛmɔ kuku 11) c

11. (a) Mɛni kɛ́ asafoŋ onukpai kɛ amɛŋamɛi fee lɛ, ebaahã nyɛmimɛi lɛ anyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ? (b) Tamɔ bɔ ni wɔnaa yɛ mfoniri lɛ mli lɛ, be ni asafoŋ onukpa lɛ yatsu sane ko he nii ni ebashɛ shĩa lɛ, ani ebawie he? Ni mɛni wɔkaseɔ yɛ mli?

11 Yɛ asafo lɛ mli. Asafoŋ onukpai ni ejieee mɛi ateemɔŋ saji akpo lɛ tamɔ ‘teemɔhe kɛ abobaahe’ kɛhã amɛnyɛmimɛi lɛ. (Yes. 32:2) Wɔle akɛ wɔbaanyɛ wɔgba hii nɛɛ wɔteemɔŋ saji, ejaakɛ kɛ́ wɔgba amɛ lɛ, amɛyakɛŋ mɔ ko. Esaaa akɛ wɔnyɛɔ asafoŋ onukpai lɛ anɔ ni amɛgba wɔ saji ni wɔle akɛ esaaa akɛ amɛgbaa wɔ. Agbɛnɛ hu, wɔhiɛ sɔɔ asafoŋ onukpai lɛ aŋamɛi lɛ waa, ejaakɛ amɛnyɛɛɛ amɛwumɛi lɛ anɔ ni amɛgba amɛ nibii ni esaaa akɛ amɛleɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ egbaaa amɛŋamɛi lɛ saji ni esaaa akɛ amɛleɔ lɛ, ehãa amɛŋamɛi lɛ ahe jɔɔ amɛ. Asafoŋ onukpa ko ŋa wie akɛ: “Eŋɔɔ minaa waa akɛ kɛ́ miwu lɛ yasara nyɛmi ko loo amɛkɛ nyɛmi ko ni yelikɛbuamɔ he hiaa lɛ lɛ yata shi lɛ, egbaaa mi nɔ ni tee nɔ, ni etsĩii nyɛmi lɛ gbɛ́i po tã etsɔɔɔ mi. Kɛ́ ekɛɛ mi saji nɛɛ, ebaagba minaa ejaakɛ nɔ ko nɔ ko bɛ ni manyɛ mafee yɛ he. No hewɔ lɛ, eŋɔɔ minaa akɛ ekɛɛɛ mi. Minyɛɔ mikɛ nyɛmimɛi lɛ fɛɛ gbaa sane kɛ mijwɛŋmɔŋ faŋŋ, ni mile akɛ manyɛ magba miwu lɛ misaji fɛɛ ejaakɛ eyakɛŋ mɔ ko.” Ekã shi faŋŋ akɛ, wɔ fɛɛ wɔmiisumɔ ni ale wɔ akɛ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ. Mɛi sui baaye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ? Naa enumɔ.

BƆƆ MƆDƐŊ NI ONÁ SUI NI BAAHÃ ANYƐ AMU AFƆ̃ ONƆ

12. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ, suɔmɔ ji su ni he hiaa fe fɛɛ ni baaye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ? Kɛ́ wɔyɛ suɔmɔ lɛ, mɛni nɛkɛ wɔfeŋ?

12 Su ni he hiaa fe fɛɛ ni baahã wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ ji, suɔmɔ. Yesu kɛɛ kitãi enyɔ ni he hiaa fe fɛɛ ji, ni wɔbaasumɔ Yehowa kɛ wɔnyɛmi gbɔmɔ. (Mat. 22:37-39) Wɔsumɔɔ Yehowa ni no hewɔ lɛ, wɔmiisumɔ ni wɔkase lɛ ni anyɛ amu afɔ̃ wɔnɔ tamɔ bɔ ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ enɔ yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli lɛ. Kɛ́ wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ, wɔjieŋ amɛteemɔŋ saji akpo. Esaaa akɛ wɔjieɔ sane ko ni mɔ ko ekɛɛ wɔ ni kɛ́ mɛi krokomɛi nu lɛ ebaawo lɛ hiɛgbele, ebaadɔ lɛ waa, loo ebaaye lɛ awui lɛ kpo kɔkɔɔkɔ.​—Yoh. 15:12.

13. Kɛ́ wɔbaa wɔhe shi lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ?

13 Su kroko ni baahã wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ ji, heshibaa. Mɛi komɛi yɛ ni daa nɛɛ, amɛmiisumɔ ni amɛfee klɛŋklɛŋ mɛi ni baajie sane ko kpo. (Fip. 2:3) Shi Kristofonyo ni baa ehe shi lɛ efeee nakai. Kɛ́ wɔbaa wɔhe shi lɛ, wɔfeŋ nɔ ko ni baahã mɛi asusu akɛ wɔle saji komɛi ni he hiaa waa shi wɔnyɛŋ wɔgba amɛ ejaakɛ eji teemɔŋ saji. Agbɛnɛ hu, wɔgbɛŋ wɔ diɛŋtsɛ wɔsusumɔi yɛ saji ni Biblia lɛ loo asafo lɛ woji ewieko nɔ ko yɛ he lɛ ahe wɔshwaŋ.

14. Kɛ́ wɔkɔɔ sane sɛɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baanyɛ aye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ?

14 Kristofonyo ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ le ‘be ni afeɔ diŋŋ kɛ be ni awieɔ.’ (Jaj. 3:7) Bei komɛi lɛ, ehi akɛ wɔbaafee diŋŋ fe nɔ ni wɔbaawie. No hewɔ ni Abɛi 11:12 lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni kɔɔ sane sɛɛ jogbaŋŋ lɛ, emɔɔ enaabu mli” lɛ. Nyɛmi nuu asafoŋ onukpa ko ni bei pii lɛ ahãa eyayeɔ ebuaa asafoi ni kɛ naagbai ni mli wala miikpe lɛ fee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa yɛ enɛ gbɛfaŋ. Enaanyo asafoŋ onukpa ko wie yɛ ehe akɛ: “Be fɛɛ be lɛ, ekwɛɔ jogbaŋŋ koni ekajie asafoi krokomɛi ateemɔŋ saji akpo.” Nyɛmi nuu nɛɛ subaŋ kpakpa lɛ hewɔ lɛ, asafoŋ onukpai krokomɛi ni ekɛyɔɔ asafo mli lɛ buɔ lɛ waa, ni amɛle akɛ ejieŋ amɛteemɔŋ saji akpo kɔkɔɔkɔ.

15. Gbaa nɔkwɛmɔnɔ ko ni tsɔɔ akɛ, kɛ́ wɔyeɔ anɔkwa lɛ, mɛi baamu afɔ̃ wɔnɔ.

15 Nɔ kroko ni baaye abua wɔ ni wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ ji, ni wɔbaaye anɔkwa. Wɔheɔ mɔ ko ni yeɔ anɔkwa lɛ wɔyeɔ, ejaakɛ wɔle akɛ ewieɔ anɔkwale be fɛɛ be. (Efe. 4:25; Heb. 13:18) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ ootao oya ohiɛ yɛ bɔ ni otsɔɔ nii ohãa lɛ mli. No hewɔ lɛ, be ni ahã bo asaimɛnt lɛ ootao ofee otsɔɔ nyɛmi ko koni ewo bo ŋaa yɛ he. Namɔ obaayafee otsɔɔ? Ani obaayafee otsɔɔ mɔ ko ni baakɛɛ bo nɔ ni ŋɔɔ otoi naa? Aloo obaayafee otsɔɔ mɔ ko ni baajɛ mlihilɛ mli ekɛɛ bo anɔkwale lɛ? Hetoo lɛ yɛ faŋŋ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kɛ́ ajaje mɔ yɛ faŋŋ mli lɛ, ehi fe suɔmɔ ni akɛtee. Naanyo pilamɔi lɛ, anɔkwayeli ni.” (Abɛi 27:5, 6) Eyɛ mli akɛ kɛ́ akɛɛ bo anɔkwale lɛ eŋɔŋ otoi naa moŋ, shi kɛ́ okɛtsu nii lɛ, sɛɛ mli lɛ obaaná he sɛɛ.

16. Mɛɛ gbɛ nɔ Abɛi 10:19 lɛ hãa wɔnaa akɛ ehe miihia waa ni wɔye wɔhe nɔ?

16 Kɛ́ wɔmiitao wɔtsɔmɔ mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ lɛ, belɛ, ehe miihia waa ni wɔye wɔhe nɔ. Mɔ ko ni yeɔ ehe nɔ lɛ mɔɔ enaabu mli kɛ́ enu he akɛ ewie nɔ ko ni esaaa akɛ mɛi krokomɛi leɔ. (Kanemɔ Abɛi 10:19.) Kɛ́ wɔyɛ Intanɛt lɛ nɔ loo wɔkɛ social media miitsu nii lɛ, esa akɛ wɔmia wɔhiɛ waa ni wɔye wɔhe nɔ. Nɔ hewɔ lɛ ji akɛ, kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, wɔhiɛ baaje wɔhe nɔ ni wɔbaajie teemɔŋ saji akpo wɔtsɔɔ mɛi babaoo ni wɔleee po akɛ wɔfee nakai. Kɛ́ wɔkɛ saji fɔ̃ Intanɛt lɛ nɔ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni nine baashɛ nɔ lɛ baanyɛ ekɛfee nɔ fɛɛ nɔ ni esumɔɔ, ni ebaanyɛ ekɛ naagbai pii aba. Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔyeɔ wɔhe nɔ lɛ, wɔbaamɔ wɔnaabu mli kɛ́ mɛi ni teɔ shi amɛwoɔ wɔ lɛ ka akɛ amɛbaalaka wɔ ni wɔwie nibii ni baanyɛ ekɛ wɔnyɛmimɛi lɛ awo oshãra mli. Yɛ hei ni atsĩ wɔnitsumɔ lɛ naa yɛ loo aŋmɛɛɛ wɔ gbɛ ni wɔtsu lɛ bɔ ni wɔtsui shweɔ lɛ, enɛ baanyɛ aba kɛji polisifoi lɛ mɔ wɔ ni amɛmiita wɔdaaŋ. Yɛ shihilɛi ni tamɔ nakai lɛ amli lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ ŋmalɛ ni kɛɔ akɛ, ‘wɔfi wɔnaabu kɛbu wɔnaabu he’ lɛ atsu nii. (Lala 39:1) Esa akɛ wɔhã wɔwekumɛi, wɔnanemɛi, wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ, kɛ mɛi fɛɛ ana akɛ amɛbaanyɛ amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ, ni ja wɔyeɔ wɔhe nɔ dani wɔbaanyɛ wɔfee nakai.

17. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ, ebaahã wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ ahe wɔ amɛye ni amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ?

17 Wɔmiida Yehowa shi waa akɛ edro wɔ nyɛmimɛi ni sumɔɔ wɔ ni wɔbaanyɛ wɔmu wɔfɔ̃ amɛnɔ. Sɔ̃ kã wɔ fɛɛ wɔnɔ akɛ wɔfee nibii ni baahã wɔnyɛmimɛi lɛ ahe wɔ amɛye ni amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ. Kɛ́ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ tee nɔ emia ehiɛ koni esumɔ Yehowa kɛ enyɛmi gbɔmɔ, eba ehe shi, ekɔ nii asɛɛ, eye anɔkwa, ni eye ehe nɔ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ baahe enyɛmi eye ni emu efɔ̃ enɔ. Be fɛɛ be lɛ, esa akɛ wɔfee nibii ni baahã mɛi amu afɔ̃ wɔnɔ. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔ fɛɛ wɔkasea Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ, ni daa nɛɛ wɔfee nibii ni baahã mɛi ahe wɔ aye ni amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ.

LALA 123 Ba Ohe Shi Ohã Teokrase Gbɛtsɔɔmɔ

a Kɛ́ wɔmiitao ni mɛi ahe wɔ aye loo amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ lɛ, esa akɛ wɔfee nibii ni baahã amɛna akɛ amɛbaanyɛ amɛmu amɛfɔ̃ wɔnɔ. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaakwɛ nɔ hewɔ ni esa akɛ wɔfee mɛi ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ kɛ sui ni baaye abua wɔ ni wɔfee nakai.

b Kɛ́ wɔná wɔle akɛ nyɛmi ko efee esha ni yɔɔ hiɛdɔɔ lɛ, esa akɛ wɔwo lɛ hewalɛ ni eyakɛɛ asafoŋ onukpai lɛ koni amɛye amɛbua lɛ. Kɛ́ eyakɛɛɛ lɛ, esa akɛ wɔyakɛɛ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔyeɔ Yehowa anɔkwa ni wɔmiitao ni esafo lɛ he atse.

c NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Asafoŋ onukpa ko eyaye ebua kɛtsu sane ko he nii, shi akɛni eji teemɔŋ sane hewɔ lɛ, egbaaa eweku lɛ.