1. Okutyi onthue tutalela atumono okuti omunthu ou uyumbwa onthumbi?

 OMUNTHU uyumbwa onthumbi oyouna ufwisapo etyi apopia tupu upopia otyili. (Sal. 15:4) Novanthu mwene vetyii okuti omunthu oo uyumbwa onthumbi. Tuahanda ovakwatate nono mphange vetutale ngotyo. Oityi tyipondola okutukwatesako opo ovakuetu vetuyumbe onthumbi?

2. Oñgeni matulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi?

² Onthue hanthueko tuna okukuluminya vakwetu vetuyumbe onthumbi. Inkha tuhanda okuyumbwa onthumbi, tuesukisa okulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi. Vamwe vapopia okuti okuyumbwa onthumbi tyikahi ngonombongo. Okukala nonombongo tyipuiya mahi okumbumanapo katyipuiya. Onthue tuyumba onthumbi mu Siovaa. onthue nalumwe matuyekepo okumuyumba onthumbi mokonda “atyiho alinga tyiyumbwa onthumbi.” (Sal. 33:4) Iya ngwe utupopila okuti tuna okumuhetekela. (Efe. 5:1) Matupopi ovaumbili vamwe ovakwatyili va Siovaa vemuhetekelele avalekesa okuti vayumbwa onthumbi. Tupu matulilongesa ovituwa vitano tuesukisa okukala navio opo tukale ovanthu vayumbwa onthumbi.

3-4. Oñgeni omuuli Daniele alekesile okuti uyumbwa onthumbi, iya otyo tyitulunda okulinga-tyi?

³ Omuuli Daniele ongeleka ongwa yomunthu umwe ankho uyumbwa onthumbi. Etyi Daniele atualwa koukonde nova Mbambilonia apahakalale ehimbwe, ovanthu avemuyumbu onthumbi. Otyipuka otyo tyamonekele-po etyi Siovaa emukuatesako  etyivili okuhangununa onondyoi mbo Hamba yo Mbambilonia itiwa o Nambukondonosole. Nthiki imwe Daniele wapopilile ohamba okuti Siovaa kemuhambukililwe, namphila ankho etyii imwe okuti otyipuka otyo matyinumanesa ohamba. Tyotyili Daniele wesukisile okukola omutima, Mokonda ohamba Nambukondonosole ankho wiiwe okuti omunthu omukalavi. (Dan. 2:12; 4:20-22, 25) Etyi palamba omanima amwe Daniele alekesa vali okuti omulume umwe uyumbwa onthumbi etyi ahangununa onondaka mbumwe mbahonekwa mo tyimato tyo Mbambilonia. (Dan. 5:5, 25-29) Konyima Daliu novaundapi vae navo mwene avetyimono umwe nawa okuti Daniele ankho una “nokukuateswako nononkhono mba Huku.” Tupu vetyimuene okuti Daniele “uyumbwa onthumbi utupu ondende, kavake natyike.” (Dan. 6:3, 4) Soka-ko atee umwe ovatumini ovo ankho vahafende Siovaa vetyimuene umwe okuti Daniele ankho ufenda Huku ya ankho uyumbwa onthumbi!

⁴ Okusoka kovipuka ovio viamonekele na Daniele, otyiwa tulipule okuti: Oñgeni ovanthu vehelilongesa vanthala? Okuti ndyiiwe okuti ndyimunthu ufwisapo ovilinga viae uyumbwa onthumbi? Omokonda yatyi otyiwa okulilinga omapulo oo? Omokonda tyina onthue tukala ovanthu vayumbwa onthumbi tuhilivika Siovaa.

5. Omokonda yatyi Anania ankho eiwe okuti omunthu uyumbwa onthumbi?

⁵ Mo 455 P.K.E. etyi Neemia apindulapo  ovimato vio mepundaumbo, pahe aovola ovalume vayumbwa onthumbi, opo vakalele komutwe ovanthu vo mepundaumbo omo. Povalume ovo akoyele umwe puvo ankho o Anania omutumini womafualali. Ombimbiliya ipopia okuti “ankho omunthu umwe uyumbwa onthumbi una owoma na Huku tyipona vakwavo.” (Nee. 7:2) Mokonda ankho Anania uhole Siovaa tupu ankho una owoma wokulinga otyipuka tyehemuhambukiswa afwisipo umwe nawa ovilinga apewa. Ovituwa ovio, hono nonthue vitukuatesako atukala ovanthu vayumbwa onthumbi mo vilinga vya Siovaa.

6. Oñgeni Tikiku alekesile okuti ankho epanga lia Paulu liyumbwa onthumbi?

⁶ Tala ongeleka ya Tikiku epanga lia Paulu. Paulu ankho umuyumba unene onthumbi. Etyi Paulu eli mo kaleya wapopia Tikiku okuti “omuumbili omukwatyili.” (Efe. 6:21, 22) Paulu ankho kayumbu vala onthumbi mu Tikiku mokonda ankho utyii okuti matwaila ovakwatate voko Efesu noko Kolosu omikanda viae. Mahi ankho utyii okuti mwene na Tikiku yatyo mevepameka. Tikiku utuhinangelesa ovakwatate ovakwatyili hono veli mo mawaneno etu vetukuatesako atupameka onthumbi yetu mu Siovaa. — Kolo. 4:7-9.

7. Oityi ulilongesila ko vakulu vewaneno no kovakuatesiko vovakulu vewaneno?

⁷ Hono onthue tupandula unene ovakulu vewaneno tunavo no vakuatesiko vavo vayumbwa onthumbi. Nga Daniele na Anania na Tikiku, ovakulu ovo valinga umwe nawa ovilinga viavo. Tyina twenda komaliongiyo omokati ko simanu onthue tutyii umwe nawa okuti ononthele mbatyo ambuho mambulingwa. Ovakulu vewaneno navo vahambukwa unene tyina vatala ovakwatate vekahi nokulinga ononthele mbavo. Mongeleka tyina onthue tukonga ovalongwa vetu opo veye keliongiyo lio mokati ko simanu, onthue tuna onthumbi yokuti pena-le omukwatate malingi elongomona, tupu tuna onthumbi yokuti omikanda tuesukisa okuundapa navio movilinga viokuivisa ovakwatate vetu veviita-le. Onthue tutyii umwe nawa okuti ovakwatate ovo vetukuatesako moupanga wetu na Siovaa. Onthue tupandula unene Siovaa mokonda yovipuka ovio ovakwatate valinga. Oñgeni matulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi?

8. Tyina tulekesa okuti tuesuka na vakuetu oñgeni tupondola okupola pokati? (Provérbios 11:13)

⁸ Onthue tuhole unene ovakwatate vetu nonomphange, tuhanda ñgeno vakala nawa. Ngotyo tuesukisa okupola pokati atuahayandyanesa ovipuka vetupopila. Vomewaneno lio potyita tyotete ankho vapopia “ovityapi no kulipaka povipuka viamuene nokupopia ovipuka ankho vahapondola okupopia.” (1 Tim. 5:13) Tyotyili onthue katuhande okukala ngavo. Pahe tusokei ñgeno omunthu umwe wetupopila otyipuka tyimwe mahi ati wehetyipopie. Mongeleka omphange umwe upondola okutupopila otyitateka tyimwe enatyo tyekongoko aa hamwe otyipuka otyikuavo vali, mahi etupopila opo tuehetyipopie, onthue tuesukisa okukala nonthilo nae atuehetyiyandyanesa. b (Tanga Provérbios 11:13.) Pahe matulilongesa ovipuka vimwe tuesukisa okulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi.

9. Oñgeni kese umwe mombunga malekesa okuti uyumbwa onthumbi?

⁹ Mombunga. Aveho meumbo vena okunoñgonoka  okuti viomeumbo kaviyandyaneswa vala movanthu. Tusokei vala nkhele ñgeno omulume omukilisitau wanepa, pahe omukai wae una vimwe alinga viehekahi nawa. Okuti omulume oo pahe meviyandyanesa vala movanthu opo emukundise? Au hatyoko malingi! Mokonda ngwe uhole omukai wae, kahande okulinga natyike tyimuihama. (Efe. 5:33) Ovana veli nokukula pahe, vahanda vakwavo meumbo vevelinge onthilo. Vokuna ovana vena okunoñgonoka otyipuka otyo. (Kolo. 3:21) Ovana kavapondola okupopia kovanthu ovipuka vilingua meumbo liavo, mokonda vipondola okupopisa omapita vomeumbo. (Deut. 5:16) Tyina munthu na munthu meumbo apaka vala momutima evi vilingwa meumbo, eveheviyandyanesa movanthu, meumbo mukala ombembwa.

10. Epanga liotyotyili oityi? (Provérbios 17:17)

¹⁰ Momapanga etu. Onthue atuho pena umwe onthiki matulitehelela okuti tuesukisa okupopila otyipuka tyimwe epanga lietu tuhole unene. Mahi otyipuka otyo katyapepukile mokonda pamwe onthue katuetyityiliyi-ale okupopila vakwetu ovipuka vietu. Iya inkha epanga lietu tumupopila otyipuka tyimwe ngwe eketyipopila ovanthu, tyina tuametyinoñgonoka tyitusoyesa unene. Mahi onthue tupandula unene mokonda tuna omapanga ayumbwa onthumbi tupondola okupopila ovipuka vietu mokonda tuna onthumbi yokuti kamavekeviyandyanesa! Ovanthu ngovo ovo “omapanga otyotyili.” — Tanga Provérbios 17:17.

11. (a) Oñgeni ovakulu vewaneno novakai vavo vapondola okulekesa okuti vayumbwa onthumbi? (b) Oityi tuelilongesila komukulu wewaneno wahapopilile omukai wae ovipuka vio mewaneno? (Tala olutalatu.)

¹¹ Omewaneno. Ovakulu vewaneno vahapopi evi vapopilwa vekahi “ngomphangu yokuholama omphepo ngo mphangu yo kuyuama ombila.” (Isa. 32:2) Onthue tuna onthumbi yokuti tupondola okuvepopila ovipuka vietu mokonda kamaveviyandyanesa-le. Tupu tupandula unene ovakai vovakulu vewaneno vahapulu kovalume vavo ovipuka vio mewaneno. Tyotyili omukai womukulu wewaneno  okuahanoñgonoka ovipuka vio vakuatate nonomphange tyikahi nawa. Omukai umwe womukulu wewaneno wati: “Ame ndyipandula omulume wange wahamphopila ovipuka ovakwatate vemupopila tyina ekevekwatesako. Atee umwe nomanyina avo kemphopilae. Ame ndyipandula unene omulume wange wehevimphopila, mokonda mwene naame ndyitupuale etyi ndyipondola okulinga. Ame ndyilivila umwe novakwatate aveho mewaneno. Iya ndyina onthumbi yokuti ndyipondola okupopila omulume wange ovitateka viange mokonda kemeviyandyanesa-le.” Tyotyili ovanthu atuho tuahanda okunoñgonokwa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi. Ovipuka patyi mavitukuatesako atukala ovanthu vayumbwa onthumbi? Matulilongesa ovipuka vitano.

12. Omokonda yatyi tupopila okuti oluembia otyipuka tyotete matyitukuatesako atukala ovanthu vayumbwa onthumbi? Ava ongeleka.

¹² Okukala no luembia otyo otyipuka tyotete tyitukwatesako atukala ovanthu vayumbwa onthumbi. Sesusi wapopia okuti ovitumino vivali viavilapo vali, okukala nohole na Siovaa na vakwetu. (Mat. 22:37-39) Ohole tuna na Siovaa itulunda okumuhetekela atukala ovanthu vayumbwa onthumbi. Mongeleka oluembia tuna novakwatate nonomphange lutukuatesako atuahayandyanesa ovipuka vetupopila. Onthue katuhande okuyandyanesa otyipuka twii okuti matyietela mukuetu no kumwiihama. — Suau 15:12.

13. Oñgeni okuliola omutima tyitukwatesako okukala ovanthu vayumbwa onthumbi?

¹³ Okuliola omutima tyitukwatesako okukala ovanthu vayumbwa onthumbi. Omukilisitau weliola omutima kapondola okupopia otyipuka ankho ahapondola okupopia opo vala ahuvise vakwavo. (Fili. 2:3) Namphila ei ovipuka ovinyingi kasoko okuti wesukisa vali kuvakuavo, tupu kalilekesa okuti wii ovipuka ovinyingi. Okuliola omutima matyitukuatesako okwahayandyanesa ovipuka viahapopilwe mo Mbimbiliya no momikanda vietu.

14. Oñgeni okupunga nawa ovipuka tyitukwatesako atuyumbwa onthumbi?

¹⁴ Okupunga nawa ovipuka tyikuatesako omukilisitau anoñgonoka “omuvo ena okupopia no muvo ahapondola okupopia.” (Ecl. 3:7) Ovanthu vamwe vehole okupopia okuti: “Upopia unene uta otyikumba meumbo.” Monondaka ononkhuavo ongokuti pena omuvo umwe hahe vali okuhapopi tyipona okupopia. Provérbios 11:12 itulondola okuti: “Omunthu wekungunyiko kapopi natyike.” Tutalei ongeleka yomukulu umwe wewaneno apeho ankho ukongwa nomawaneno amwe opo ekevekuateseko movitateka vimwe. Umwe povakulu vewaneno liavo wapopia okuti: “Ngwe apeho ulinga ononkhono opo ahayandyanese ovipuka vio komawaneno oko.” Mokonda omukulu oo wewaneno ankho upunga nawa ovipuka, ovakulu vakwavo vomewaneno ankho vemuyumba onthumbi. Ngwe vetyii umwe nawa okuti nalumwe mayandyanesa ovipuka vio mewaneno.

15. Popia ongeleka ilekesa okuti okukala ovanthu ovakwatyili tyikuatesako vakwetu avetuyumbu onthumbi?

¹⁵ Okukala omunthu omukuatyili tyitukwatesako okuyumbwa onthumbi. Onthue tuyumba onthumbi momunthu una twii okuti upopia otyili mokonda tutyii okuti apeho mapopi otyili. (Efe. 4:25; Heb. 13:18) Mongeleka, tusoke ñgeno ove uhanda okuyawisa kounongo wove wokulongesa, pahe oiti komukuatate umwe ekutehelele nawa tyina ulongesa, opo haa ekupopile apa wesukisa okuviukisa. Omunthu patyi ñgeno waita opo ekukuateseko? Tyotyili ñgeno waita komunthu  una ukupopila otyili. Ombimbiliya yati: “Hahe vali ou ukuviyula ehekuholeka tyipona ou ulinga ngoti ukuhole, epanga likuveta ngalikuvete otyipute likuhole.” (Pro. 27:5, 6) Ponthyimbi tyipondola hamwe matyikuihama umwe, mahi tyina epanga likupopila otyili matyikukwatesako unene.

16. Oñgeni omukanda wa Provérbios 10:19 utukuatesako okuyunga nawa evi tupopia?

¹⁶ Inkha tuhanda vakwetu vetuyumbe onthumbi tuna okuyunga nawa evi tupopia. Okuyunga nawa evi tupopia matyitukuatesako okuhayandyanesa ovipuka atee tyina pena vamwe vetupula-vio. (Tanga Provérbios 10:19.) Haunene tyipondola okutupuiya okuyunga nawa evi tupopia tyina tuli mo internete. Inkha katulunguka tupondola okuyandyanesa ovipuka vihapondola okuivala kovanthu ovanyingi. Ovipuka tupaka mo internete kavikala vali vietu, ovanthu vapondola okulinga navio evi vahanda, Iya otyo tyipondola okutuetela ovitateka. okuyunga nawa evi tupopia, tupu tyipondola okutukwatesako atuahapopila onondyale mbetu tyina vetupula ovipuka vipondola okupaka vakuetu motyiponga. Inkha motyilongo tyetu ovilinga vietu viailikwa otyo pamwe tyipondola okumonekapo tyina omakakunye etupula. Motyipuka ngotyo onthue tuna okuendela monondaka ombu mbati: “Mandyikutu komulungu wange.” (Sal. 39:1) Tyilinge mombunga yetu, tyilinge komapanga etu, tyilinge mewaneno aa kovanthu ovakwavo vali, apeho tuesukisa okulekesa okuti tuyumbwa onthumbi. Opo tukale ovanthu vayumbwa onthumbi tuesukisa okuyunga nawa ovipuka tupopia.

17. Oityi tuesukisa okulinga opo atuho mewaneno tuliyumbe onthumbi?

¹⁷ Onthue tupandula unene Siovaa wetueeta mombunga imwe muna ovanthu velihole veliyumba onthumbi! Onthue tuesukisa okulinga ononkhono atulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi. Inkha tulinga ononkhono mbokukala noluembia na vakwetu, nokuliola omutima, nokupunga nawa ovipuka, no kukala ovakwatyili, nokuyunga evi tupopia opo atuho mewaneno matuliyumbu onthumbi. Okuyumbwa onthumbi otyipuka tyimwe tuesukisa okulinga apeho. Tutwaleiko okuhetekela Huku yetu Siovaa mokulekesa okuti tuvanthu vayumbwa onthumbi.