Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 38

Waswe, Iumi Samwan wea Pipol Savve Trustim?

Waswe, Iumi Samwan wea Pipol Savve Trustim?

“Yu no trastem man hu hemi stori olobaot, man hemi stap kuaet yu save trastem.”​—PROVEBS 11:13.

SONG 101 Waka Gud Tugeta Witim Wan Mind

ARTICLE BAE STORYIM *

1. Wat kaen man nao iumi savve trustim?

 IUMI savve trustim samwan wea keepim olketa promis and wea no savve laea lo iumi. (Sams 15:4) And samwan wea iumi trustim, iumi savve depend lo hem. Iumi laekem olketa brata and sista for trustim iumi. So wat nao iumi savve duim for mekem olketa trustim iumi?

2. Wat nao iumi mas duim for pipol trustim iumi?

2 Iumi no savve forcem olketa narawan for trustim iumi. Iumi need for duim samting for mekem pipol trustim iumi. Pipol savve sei trust hem olsem selen, bikos iumi mas waka hard for kasem selen, bat hem isi tumas for lusim selen. Jehovah duim staka samting wea mekem iumi fit for “trustim evri samting wea [hem] duim,” and bae hem no duim eni samting for spoelem trust blo iumi. (Ps. 33:4, NWT) Hem laekem iumi for followim example blo hem. (Eph. 5:1) Bae iumi storyim samfala wea worshipim Jehovah bifor wea followim example blo hem, and pipol trustim olketa. Bae iumi storyim tu faevfala wei wea iumi need for garem mekem pipol trustim iumi.

LANE FROM SAMFALA LO BIFOR WEA PIPOL TRUSTIM

3-4. Why nao pipol trustim Daniel, and olketa wanem kwestin nao hem gud for iumi ting raonem?

3 Profet Daniel hem gud example lo samwan wea pipol trustim. Nomata hem stap lo Babylon olsem prisoner, pipol lo there trustim hem. Pipol trustim hem go moa taem Jehovah helpem hem for talem mining lo dream blo Nebuchadnezzar, King blo Babylon. Wantaem, Jehovah iusim Daniel for talem datfala king hao Jehovah no hapi lo hem. Datwan hem kaen message wea king bae no laek herem. So Daniel mas no fraet bikos Nebuchadnezzar savve raf taem hem kros. (Daniel 2:12; 4:20-22, 25) Staka year bihaen, Daniel talem mining blo wanfala spesol message wea appear lo wall blo palace blo King blo Babylon. (Daniel 5:5, 25-29) Bihaen datwan, Darius blo Media and olketa bigman wea waka witim hem tu luksavve Daniel hem barava spesol man and ‘pipol save trastem hem, an hemi nating talem o duim eni nogud samting.’ (Daniel 6:3, 4) So nomata olketa ruler wea no worshipim Jehovah, olketa trustim Daniel!

4 Taem iumi ting raonem example blo Daniel, hem gud for tingim: ‘Hao nao pipol wea no worshipim Jehovah ting lo mi? Waswe, olketa trustim mi and savve bae mi duim gud eni responsibility wea mi kasem?’ Why nao hem important for ting raonem olketa kwestin hia? Bikos taem pipol trustim iumi datwan mekhae lo Jehovah.

Nehemiah chusim olketa man wea pipol trustim olketa for duim olketa important waka (Lukim paragraf 5)

5. Why nao Nehemiah trustim Hananiah?

5 Lo 455 B.C.E., bihaen Governor Nehemiah buildim bak wall blo Jerusalem, hem lukaotem olketa man wea hem savve trustim for lukaftarem datfala taon. Wanfala man wea hem chusim nao hem Hananiah, chief blo building for olketa soldia. Bible sei Hananiah hem “man wea pipol save trastem, an hemi barava tinghae long God.” (Nehemaea 7:2) From Hananiah lovem Jehovah and laek for mekem hem hapi, hem waka hard lo eni assignment wea hem kasem. Iumi laek for olsem Hananiah mekem olketa brata savve trustim iumi for duim eni assignment lo kongregeson.

6. Why nao aposol Paul trustim Tychicus?

6 Tingim example blo Tychicus, wanfala brata wea aposol Paul trustim. Taem Paul prisoner lo wanfala haos hem depend lo Tychicus, and sei hem wanfala “faithful wakaman.” (Eph. 6:21, 22) Paul trustim hem for tekem olketa leta for olketa lo Ephesus and Colossae, and for encouragem and comfortim olketa tu. Wanem Tychicus duim mekem iumi for tingim olketa faithful brata wea lukaftarem spiritual saed blo iumi distaem.​—Col. 4:7-9.

7. Why nao iumi savve trustim olketa elder and ministerial servant, and wanem nao iumi savve lanem from olketa?

7 Distaem iumi tinghae lo olketa elder and ministerial servant bikos olsem Daniel, Hananiah, and Tychicus, olketa faithful for duim gud responsibility blo olketa. For example, taem iumi attendim midol week meeting, iumi savve olketa brata assignim finis each part lo datfala meeting. And olketa elder tinghae lo olketa brata and sista wea preparem and duim gud olketa assignment hia! So taem iumi invaetem Bible study blo iumi for attendim weekend meeting, iumi sure wanfala brata bae givim pablik tok. And tu, iumi sure olketa buk and magasin wea iumi needim for ministry bae stap lo Kingdom Hall. Iumi thankiu lo Jehovah for iusim olketa faithful brata hia for lukaftarem iumi gud! Bat wat nao samfala samting wea iumi savve duim for pipol trustim iumi?

NO STORYIM SAMTING WEA IUMI SHUD NO STORYIM

8. Nomata iumi tingim olketa brata and sista, hao nao iumi savve showimaot iumi balance? (Provebs 11:13)

8 Iumi lovem olketa brata and sista blo iumi, and iumi interest for savve lo wanem hem happen lo olketa, bat iumi need for balance. Samfala Christian lo first century olketa savve “gossip and poke nose long bisnis bilong narawan and storyim olketa samting wea olketa shud no storyim.” (1 Tim. 5:13) Iumi no laek for olsem olketa hia. Bat hao sapos samwan talem iumi wanfala samting wea hem no laekem for iumi storyim lo narawan? For example, wanfala sista talem iumi hem kasem wanfala sik or nara hard taem, and hem sei for iumi no storyim datwan. So iumi shud no storyim datwan lo narawan. * (Readim Provebs 11:13.) Distaem bae iumi storyim samfala situation wea hem important for iumi no storyim lo olketa narawan.

9. Wat nao bae helpem olketa lo famili for trustim each other?

9 Insaed famili. Each wan lo famili garem responsibility for no storyim samfala samting wea famili nomoa shud savve. For example, maet waef garem wanfala wei blo hem wea hasband tingim hem fani, bat hem no laekem hasband for storyim datwan lo narawan bikos hem bae mekem waef for shame. From hasband lovem waef, hem shud no duim eni samting wea bae mekem hem feel nogud. (Eph. 5:33) Olketa teenager tu laekem parents for respectim olketa. Hem gud for parents luksavve lo diswan. Parents shud no storyim mistek blo olketa pikinini lo narawan, wea bae mekem olketa shame. (Col. 3:21) And olketa pikinini need for luksavve samfala samting wea olketa shud no storyim wea maet mekem olketa nara wan lo famili for shame. (Diutronomi 5:16) Taem each wan lo famili no storyim samfala samting wea famili nomoa shud savve, bae famili stap gud tugeta.

10. Wat kaen fren nao iumi savve trustim? (Provebs 17:17)

10 Olketa fren. Samfala taem iumi laek talem wanfala gud fren samting wea happen lo laef blo iumi, wea iumi no laekem narawan for savve. Maet datwan hem no isi for duim sapos iumi no getius for storyim feeling blo iumi lo narawan. Sapos iumi story hem, then iumi faendaot hao hem storyim datwan lo narawan, iumi bae feel nogud. Bat iumi barava tinghae lo samwan wea iumi savve storyim feeling blo iumi lo hem and hem bae no storyim datwan lo narawan! Hem nao gud fren wea iumi savve trustim.​—Readim Provebs 17:17.

Olketa elder no storyim olketa confidential samting lo kongregeson lo famili blo olketa (Lukim paragraf 11) *

11. (a) Wat nao olketa elder and waef blo olketa savve duim for olketa narawan trustim olketa? (b) Wat nao iumi lanem from wanfala elder wea no storyim confidential samting abaotem samwan lo kongregeson lo famili? (Lukim piksa.)

11 Insaed kongregeson. Olketa elder wea no storyim olketa confidential samting, olketa olsem ‘strongfala sefples fo haed from wind’ for iumi. (Aesaea 32:2) Iumi savve trustim olketa bikos iumi sure bae olketa no storyim confidential samting wea iumi talem lo olketa. Iumi shud no putim pressure lo olketa for storyim olketa confidential samting. And tu, iumi tinghae tumas lo waef blo olketa elder bikos olketa no trae for faendaot lo olketa confidential information abaotem olketa narawan from hasband blo olketa. And olketa waef luksavve hem blessing for no savve lo olketa confidential information abaotem olketa brata and sista. Waef blo wanfala elder sei: “Hem gud tumas hao hasband blo mi no savve storyim hu nao olketa helpem or duim shepherding visit lo hem. Mi hapi mi no need for wari abaotem olketa problem wea mi no savve duim eni samting abaotem. Diswan mekem mi feel free for story witim evriwan lo kongregeson. And mi sure tu hao taem mi storyim feeling or problem blo mi witim hasband, mi trustim bae hem no storyim lo narawan.” Bat iumi evriwan laekem olketa narawan for trustim iumi. So wat nao samfala wei wea iumi need for garem mekem pipol trustim iumi? Bae iumi storyim faevfala wei.

OLKETA WEI WEA IUMI NEED FOR GAREM

12. Wat nao savve helpem iumi for trustim olketa narawan, and hao nao olsem?

12 Taem iumi lovem olketa narawan datwan helpem iumi for trustim olketa. Jesus sei tufala barava important law nao hem for lovem Jehovah and for lovem olketa narawan. (Matt. 22:37-39) From iumi lovem Jehovah, iumi laek for followim example blo hem for pipol trustim iumi. For example, from iumi lovem olketa brata and sista, iumi bae no storyim samting wea olketa no laekem iumi for talem lo narawan. Iumi shud no storyim eni samting wea bae spoelem olketa, mekem olketa shame, or feel nogud.​—John 15:12.

13. Why nao pipol savve trustim samwan wea hambol?

13 Sapos iumi hambol pipol bae trustim iumi. Samwan wea hambol bae no laek for first wan for storyim eni samting wea happen mekem olketa narawan tingse hem savve tumas. (Phil. 2:3) Hem bae no act olsem hem savve lo olketa important samting and no savve storyim datwan lo olketa narawan. And tu, bae hem no storyim olketa idea blo hemseleva abaotem olketa samting wea Bible or olketa pablikeson blo iumi no storyim.

14. Why nao iumi savve trustim samwan wea garem gudfala tingting?

14 Taem wanfala Christian garem gudfala tingting bae hem luksavve lo taem for ‘stap kuaet an taem fo toktok.’ (Eklesiastes 3:7) Lo samfala kantri, olketa savve sei “for toktok hem olsem silver, bat for kwaet hem olsem gold.” Datwan minim samfala taem hem gud for stap kwaet and no story. Dastawe Proverbs 11:12 (NWT) sei: “Man wea garem gudfala tingting hem stap kwaet.” Tingim disfala example. Wanfala experience elder savve helpem olketa nara kongregeson for deal witim samfala problem. Wanfala elder lo kongregeson blo datfala elder sei: “Hem no savve storyim olketa confidential information abaotem olketa nara kongregeson lo mifala.” From hem garem gudfala tingting, body of elders lo kongregeson blo hem respectim hem. Olketa trustim hao hem bae no storyim olketa confidential information abaotem kongregeson blo olketa lo narawan.

15. Storyim example wea showimaot hao pipol savve trustim samwan wea honest.

15 Nara samting wea mekem pipol for trustim samwan, hem for honest. Iumi trustim samwan wea honest from hem bae no laea lo iumi. (Eph. 4:25; Heb. 13:18) For example, maet iu laek for kamap gud lo hao for teach. So iu askem samwan for lisin lo tok blo iu and givim samfala idea lo hao for givim gudfala tok. Hu nao bae iu trustim for givim gudfala advaes? Hao, iu laekem samwan wea talem iu evri samting wea iu duim hem gud nomoa, or samwan wea talem iu tru samting lo kaenfala wei? Bae iu laekem samwan wea talem iu tru samting. Bible sei: “Moabeta fo talemaot rong blong man, winim yu no somaot lav long hem. Yu save trastem fren hu hemi stretem yu.” (Provebs 27:5, 6) Nomata firstaem iumi no hapi for herem tru samting from wanfala fren, gogo datwan bae helpem iumi.

16. Hao nao Provebs 10:19 showimaot hem important for kontrolem seleva?

16 Sapos iumi laekem pipol for trustim iumi, hem important for kontrolem seleva. Datwan bae helpem iumi for stap kwaet taem samwan askem iumi for talem olketa confidential information. (Readim Provebs 10:19.) Maet iumi mas careful tu taem iumi iusim social media, nogud iumi sharem confidential information witim staka pipol. And sapos iumi sendem datfala information online, iumi no savve kontrolem hao nao bae pipol iusim or wat kaen problem nao bae hem kosim. For kontrolem seleva hem bae helpem iumi tu for no storyim olketa information wea bae mekem laef blo olketa brata and sista stap lo danger. Diswan maet happen taem olketa police kwestinim iumi sapos iumi stap lo kantri wea gavman banim waka blo iumi. Lo disfala situation and lo olketa nara situation, hem gud for followim datfala principle lo Bible wea sei for ‘mas no letem maos blong iumi fo mekem iumi sin.’ (Sams 39:1) Iumi laekem famili blo iumi, olketa fren, olketa brata and sista, or olketa narawan for trustim iumi. And for pipol trustim iumi, iumi need for kontrolem seleva.

17. Wat nao iumi savve duim for keepim trust insaed kongregeson?

17 Iumi thankiu lo Jehovah from iumi insaed famili blo hem wea olketa lovem and trustim each other! Iumi evriwan garem responsibility for duim samting mekem olketa brata and sista trustim iumi. Taem each wan duim best for showimaot love, hambol, garem gudfala tingting, honest, and kontrolem seleva, iumi keepim trust insaed kongregeson. Iumi need for gohed waka hard for duim samting mekem olketa narawan trustim iumi. So iumi laek for followim example blo Jehovah mekem pipol trustim iumi.

SONG 123 Faithful for Obeyim Olketa wea Lead

^ Sapos iumi laekem pipol for trustim iumi, iumi need for duim samting for mekem olketa trustim iumi. Lo disfala article, bae iumi storyim why hem important for pipol trustim iumi, and olketa wei wea iumi need for garem mekem narawan trustim iumi.

^ Sapos iumi faendaot wanfala brata or sista hem duim serious sin, iumi shud talem hem for go askem olketa elder for help. Sapos hem no duim, iumi nao go story lo olketa elder, from iumi faithful lo Jehovah and laek for keepim kongregeson klin.

^ PIKSA: Wanfala elder no storyim lo famili blo hem samfala confidential samting wea olketa elder deal witim.