Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

Nasimire Okuyiga n’Okuyigiriza oku Bilolere Yehova

Nasimire Okuyiga n’Okuyigiriza oku Bilolere Yehova

AMANGO naliri nakulira omu vile ye Easton, Pennsylvania, Etats-Unis, naliri naseza obwenge omu kusoma amasomo me iniversite, eyinampigirire kuba muntu w’akamaro bwenene. Oku masomo nalisimiire kuyiga nk’oluganjo (mathematique) bulala binaliri nagala bwenene. Omu mwaka gwa 1956 e sosyete y’ehaki z’abantu yampereza dolare 25 bulala naliri omu banafunzi b’erangi ly’omubiri ly’omukara baligwerhe halama zinene bwenene. Buzinda, emihigo yani yahindamuka. Bulagurhe?

OKUNTU NAYIGAGA OKU BILOLERE YEHOVA

Kasanzi kageke enyuma y’omwaka gwa 1940, abazere bani bayiga Ebiblia haguma n’Abahamirizi ba Yehova. Barhagendereraga kuyiga, aliko nyama agenderera kuhaabwa amagezeti m’Omunara g’Omulanzi na Amuka! Omu mwaka gwa 1950, embuganano nkulu ya bene-berhu na bali-berhu kurhenga omu bindi bihugo yajirwa omu Vile ye New York, nyono n’abantu b’omulala gwerhu rhwayijako.

Hagerere mango mageke, Mwene-werhu waliyirikirwe Lawrence Jeffries ahwanza kurhulambagirira. Achihangana kuntabala menye okuli. Oku murhondero, naliri nawaza oku Abahamirizi ba Yehova bakwanene kuja omu politike n’omu chisoda, ahalih’oku rhachiheba ku lunda lulebe omu politike. Namubwira oku nk’abantu boshi b’omu Etats-Unis bamalahira kulwa evita, abanzi bakarhera echihugo cherhu n’okuhwanza kurhurhegeka. Mwene-werhu Jeffries akengeera nani n’okundembera. Aderha ntya: “Gurhe owazize Yehova Mungu akajira akaba abantu boshi omu Etats-Unis bali bamukolera, naho abanzi banabarhera?” Ebyaderhaga kw’echola chibazo n’okubindi byantabala mbone oku naliri nachirhebeka. Echola chantabala nshube kusiima bwenene okuli kwe Biblia.

Amango nabatizwaga

Naliri nageza sa zinene eyi ndinasoma amagazeti m’Omunara g’Omulanzi na Amuka! nyama alibikire omu chumba. Hagerere akasanzi nahikira kurhegeera oku naliri nayiga okuli, naho nayemera kuyiga Ebiblia haguma na Mwene-werhu Jeffries. Kandi, nahwanza kuja oku mbuganano oku kahunda. Nasima bwenene ebinaliri nayiga, nanaba muhubiri w’emyazi minja. Emihigo yani yahindamuka amango menya oku “olusiku lukulu lwa Yehova [lwaliri] hofi.” (Sef. 1:14) Hali h’okuseeza obwenge bwani oku masomo me iniversite, nahwanza kulonza kurhabala abandi bamenye okuli kwe Biblia.

Namalaga amasomo me segondere omu Siku 13, Mwezi gwa 6, 1956, n’enyuma wa siku esharhu, nabatizwa oku mbuganano y’omuzunguluko. Amola mango ntalimenyere oku nakagwarhire migisho minganaha kurhenga emwa Yehova bulala nalichishogere kukolesa akalamo kani omu kuyiga n’okuyigiriza abantu okuli oku bilolere Yehova.

NALIRI NAYIGA N’OKUYIGIRIZA AMANGO NALIRI PAINIYA

Hagerere myezi ndarhu mbatizwe, nahwaza akasi k’obupainiya b’oku kahunda. Omu Mwezi gwa 12, 1956 e Huduma Yetu ya Ufalme (Akasi Kerhu k’Obwami) yaligwerhe omwazi guderhere ntya “Kawakajikolera Ahakenere Abahubiri bw’Obwami?” Nani nakagalire kujira ntyo. Nalilonzeze kurhabala ahali bahubiri bageke by’emyazi minja.​—Mt. 24:14.

Nahamira omu vile ye Edgefield omu Karolina ye Side. Haliri bahubiri bane bonyine mw’echola chibaga. Nani naja naba wa karhano. Rhwaliri rhwajira embuganano omu chumba ch’embere ch’enju ya mwene-werhu muguma. Buli mwezi, naliri nakola sa 100 omu kasi k’okuhubiri. Naliri nakola bwenene omu kasi k’okuhubiri n’okugeza majambo manene omu chibaga. Ech’okusimisa kuli kubona oku, oku naliri nakola bwenene omu chibaga, kunanaliri nayiga binene oku bilolere Yehova.

Mukazi muguma rhwayigaga naye Ebiblia aligwerhe enju y’okugezezamo amajambo m’okuhamba omu Johnston, eyola vile erhaliri hale n’ahanalilamire. Ampereza oku buzigire akasi nayinjaga nakola mu saa zigeke, anarhuyemerera rhuyinje rhwajirira embuganano zerhu omu nju yage ngeke yaliri ahola.

Mwene-werhu Jolly Jeffries, mugala wa mwene-werhu wanyigirizaga Ebiblia, arhenga omu vile ye Brooklyn, New York, rhwahwanza kukola akasi k’obupainiya haguma. Rhwalama omu mutugari muguma g’okukululwa mwene-werhu arhupangisamo.

Abakozi baliri bahabwa mushahara gugeke omu Karoline ye Side. Mango maguma, nabaga nakoleseze olufuranga lwani loshi naligwerhe omu kugula akalyo omu butike. Nabere nahuluka omu butike, mulume muguma anyegera n’okumbaza ntya: “Ka yiwalonza akasi? Nayinja nakulipa dolare nguma oku sa.” Ampereza akasi k’okukola siku esharhu omu boso k’okujira obusafi ahabaliri bayumbaka enju. Byalibonekene bwinja-bwinja oku Yehova aliri antabala yingenderera kubera omu Edgefield. Chiro akaba oku ntaligwerhe olufuranga luyalire, nagala kuja oku mbuganano nkulu yaliri ku bene-berhu na bali-berhu kurhenga omu bindi bihugo yajirwaga omu mwaka gwa 1958 omu Vile ye New York.

Olusiku lw’obuhya bwerhu

Omu lusiku lwakabiri lw’eyola mbuganano nkulu, harhengerera chintu chiguma ch’akamaro bwenene. Nabuganana na mwali-werhu muguma waliyirikirwe Ruby Wadlington, waliri painiya omu vile ye Gallatin, Tennessee. Bulala rhwembi rhwalisimire akasi k’obumisyonere, rhwaja omu mbuganano y’abasimire kusoma amasomo m’Egileadi kw’eyola mbuganano nkulu. Buzinda, rhwahwanza kuyandikirana. Eyuma w’aho, nahamagalwa kujigeza ejambo ly’abantu boshi omu Gallatin. Nabona akasanzi k’okumubaza akaba akasima rhushabane. Naho, nahamira omu chibaga cha Ruby, rhwanashabana omu mwaka gwa 1959.

NALIRI NAYIGA N’OKUYIGIRIZA OMU CHIBAGA

Amango nyeneza myaka 23, nashimikwa nka mukozi w’echibaga (oyirikirwe zene omwimangazi w’abashamuka) omu vile ye Gallatin. Echibaga cherhu ch’echaliri chibaga chirhanzi mwene-werhu Charles Thompson alambagiriraga nka mwimangizi w’omuzunguluko. Abaga agerere mu binene, aliko, ampema mubwire bichi bene-berhu na bali-berhu bakenere na nka gurhe abandi bemangizi babaga bashishikere ebintu bili nk’ebyola. Omufano gwage gwanyigiriza oku bihemere okubaza ebibazo y’omuntu amenya bwinja bintu bilebe embere y’okurhola esimikiro.

Omu Mwezi gwa 5, 1964, nahamagalwa kujisoma mu mwezi muguma Amasomo m’Akasi k’Obwami omu South Lansing, New York. Bene-berhu barhuyigirizaga kw’agola masomo barhuma nashuba kugwarha nyorha nene y’okuyiga binene oku bilolere Yehova n’oku muyegera bwenene.

NALIRI NAYIGA N’OKUYIGIRIZA OMU KASI K’OMUZUNGULUKO NA K’EWILAYA

Omu Mwezi gwa 1, 1965 ebiro byampamagala imbe mwimangizi w’omuzunguluko n’okuhwanza akasi k’okuzungulukira ebibaga haguma Ruby. Omuzunguluko gurhanzi gwaligwerhe eneo linene. Gwalihwanzize kurhenga omu Knoxville, Tennessee, hofi ne Richmond yoshi, omu provense ye Virginie. Gwaliheberwemo n’ebibaga by’omu Karolina ye Noro, Kentucky, n’eby’omu Virginie ye Mazikiro. Naliri nalambagirira ebibaga by’abantu b’erangi ly’omubiri ly’omukara bulala amarhegeko m’omu side ye Etats-Unis marhaliyemerere abazungu n’abantu m’omukara bajire embuganano haguma. Bene-berhu na bali-berhu baliri bakene, rhwanayiga kusangira haguma n’abandi ebi rhwaligwerhe. Mwimangazi muguma w’omuzunguluko wamalegama mw’akola kasi, anyigiriza echintu ch’akamaro bwenene. Ambwira ntya: “Orhalambagiriraga ebibaga n’okuchijira nka w’emukulu wa bene-berhu na bali-berhu. Wakabarhabala konyine amango bali bakubona nka mwene-wabo.”

Amango rhwaliri rhwarhangula echibaga chiguma, Ruby ahwanza kuyiga Ebiblia haguma na munyere muguma wa myaka 17 walishabirwe wanaligwerhe omwana w’obunyere wa mwaka muguma. Amango nta muntu w’omu chibaga wakagalire kuyigiriza oyola mwanafunzi, Ruby aliri ajira ntyo kugerera amaruba. Amango rhushuba kulambagirira echola chibaga, oyola mukazi ahika oku mbuganano zoshi. Amango bali-berhu babiri babapainiya bahamira mw’echola chibaga, bagenderera kuyiga n’oyola mukazi, arhanalegamaga kubatizwa. Hagerere nka myaka 30, k’okuderha omu buzinda b’omwaka gwa 1995, amango rhwaliri oku Beteli ye Patterson, munyere muguma ayegera Ruby n’okushambala naye. Aliri olala munyere w’olala mukazi Ruby ayigirizaga Ebiblia. Oyola munyere n’eba baliri banafunzi b’esomo lye 100 ly’Amasomo m’Egileadi.

Omuzunguko gwerhu gwakabiri gwaliri omu garhigarhi k’eprovense ye Florida. Rhwalikenere omutugari mu amola mango, rhwagula omutugari gwinja ku beyi ligeke. Aliko, omu boso lirhanzi, chuma chiguma ch’omu moteri chafa. Rhurhaligwerhe efuranga z’okukwizisa ogola mutugari. Nahamagala mwene-werhu muguma naliwazize oku akarhurhabala. Abwira mulume guma waliri omu bakozi bage ayinje kukwiza omutugari gwerhu. Enyuma w’aho, mwene-werhu arhalilonzeze rhulipe oyola mukozi. Aderha ntya konyine, “ntacho mwampereza.” Chiro anarhurhabala n’olufuranga! Ogola gwaliri mufano gwinja bwenene guyerekene nka gurhe Yehova anashishikala abakozi bage. Gwarhuyibusya oku rhukwanene kuyinja rhwahereza abandi.

Buli mango rhwaliri rhwalambagirira echibaga, rhwaliri rhwabera omu nju za bene-berhu na bali-berhu. Echola charhurhabala kugwarha abera benja. Lusiku lugama naliri nayandika eraporo elolere echibaga n’amashini nayileka omu mashini mani m’okuyandika n’emidoke amango ntenga ahambuga. Amango ngaluka ahambuga egolo, nabugana omurhabana wa myaka esharhu wam’ogola mulala asharhire n’amola mashini mani m’okuyandika n’okuharabisa eyola raporo yani, by’ajabyampema nshube kuyiyandika buhyahya. Mu myaka minene, naliri namuhangala eju y’echola.

Omu mwaka gwa 1971, nahabwa engabane y’okukola nka mwimangizi w’ewilaya omu Vile ye New York. Rhwadirhimana bwenene! Amango rhuhamira eyola munda, naligwerhe myaka 34 yonyine. Bene-berhu balinyegereze n’omwishingo nyono nka mwimangizi wabo w’ewilaya murhanzi w’omukara.

Nyono nka mwimangizi w’ewilaya, nalisimire kuyigiriza oku bilolere Yehova buli boso oku mbuganano z’omuzunguluko. Bemangizi banene b’emizunguluko babaga bagerere mu binene kundusha. Muguma mubo yewagezaga ejambo lyani ly’obubatizo. Owindi mwene-werhu aliri Theodore Jaracz, wahikiraga kukolera omu Baraza Lirhambwire. Kandi haliri na bene-berhu banene bagerere mu binene baliri bakolera oku Beteli ye Brooklyn. Ngwerhe eshukurani nene bulala abemangizi b’omuzunguluko n’abakozi b’oku Beteli baliri bantabala nchiyunve bwinja. Nachibonera oku abola baliri bangeri bagwerhe obuzigire baliri balangalira Echinwa cha Mungu n’okurhabala oku bwimana olubaga lwa Yehova. Obwirhohye bwabo bwantabala binyorohere kukola nka mwimangizi w’ewilaya.

NAMASHUBA GALUKA OMU KASI K’OMUZUNGULUKO

Omu mwaka gwa 1974 Ebaraza Lirhambwire lyahereza echindi chigusho ch’abemangizi b’emizunguluko engabane y’okuba bemangizi b’ewilaya, kandi nashuba kuhwanza kukola nka mwimangizi w’omuzunguluko, lero omu Karoline ye Side. Mu amola mango, bene-berhu baliri omu bibaga by’abantu b’omukara n’ebyabazungu babaga bakala bakajira embuganano haguma omu side ye Etats-Unis, n’echola chabasimisa bwenene.

Oku buzinda b’omwaka gwa 1976, narhumwa omu muzunguluko gwe Georgie ahagarhi ke Atlanta ne Columbus. Nchiyibukire bwinja amango nagezaga ejambo ly’okuhamba ly’abana barhano b’omukara bayirhwaga amango muntu muguma adwika enju yabo. Nyina wabo alikwanene kuhekwa omu bitaro bulala alibabere bwenene. Bahamirizi banene babazungu na b‘omukara, baliri baja oku bitaro buli mango kujirhuliriza abola bazere. Nalibwene oku obuzigire bwa bene-berhu na bali-berhu busomeze bwenene. Amango abakozi ba Mungu bamayerekana akababaro kali nk’akola ku buli muguma n’owindi, banagala kulembera.

NALIRI NAYIGA N’OKUYIGIRIZA OKU BETELI

Omu mwaka gwa 1977 rhwahamagalwa oku Beteli ye Brooklyn kujirhabala oku kasi ka myezi migeke. Amango akola kasi kaliri hofi kuhwa, bene-berhu babiri b’omu Baraza Lirhambwire baganira nani na Ruby n’okurhubaza akaba rhwakayemera kugenderera kukola loshi oku Beteli. Rhwayemera kujira ntyo.

Mu myaka 24, nakola omu Biro by’Akasi, omu bene-berhu banazigana kurhabala kumala ebibazo bikomere. Mu myaka minene, Ebaraza Lirhambwire lyamahaana obwerekezi buyumangire oku makanuni me Biblia. Echola charhabere Ebiro by’Akasi kushubiza oku bibazo bikomere, n’okukolesa obola bwerekezi omu kukoomeza abashamuka, abemangizi b’omuzunguluko, na bapainiya. Okola kukoomezwa ntyo, kwarhabere banene babe Bakristu bakulire ekiroho. Echola chakomeze olubaga lwa Yehova.

Kurhangira mwaka gwa 1995 kuhika mwaka gwa 2018, nalambagirire biro binene by’emirhabi bulala naliri murhumwa w’ebiro bikulu, waliyirikirwe mira mwimangizi w’ezone. Naliri najira embuganano haguma na bene-berhu b’omu komite y’emirhabi, Abakozi b’oku Beteli, na bamisyonere, omu kubaheba omurhima n’okubarhabala kumala ebibazo bikomere bakaba bagwerhe. Na bene-berhu na bali-berhu baliri barhubalira oku bibagereremo nyono na Ruby buli mango baliri barhuheba omurhima. Omufano, omu mwaka gwa 2000 rhwalambagirira e Rwanda. Rhwalihumirwe oku murhima bwenene omu kuyunva nka gurhe bene-berhu na bali-berhu n’omulala gwe Beteli bayokokaga esemba-semba y’omu mwaka gwa 1994. Banene bafisize abazigirwa babo. Chiro akaba balihurene ebibazo bikomeere, bene-berhu na bali-berhu baliyerekene obwemere, obulangalire, n’omwishingo.

Amango rhwayenezaga myaka 50 omu buhya

Rhukala rhugwerhe myaka erhalukire 80. Hamagera myaka 20 eyindi nakolera omu Komite y’Omurhabi gwe Etats-Unis. Ntasomaga e iniversite haba nakatyu; aliko, napatire enyigizo zinja bwenene omu lubaga lwa Yehova. Echola chantabere nyigirize abandi enyigirizo z’okuli ze Biblia zakabalerhera enyungu z’esiku n’amango. (2 Ko. 3:5; 2 Ti. 2:2) Nabwene nka gurhe oburhumwa b’omu Biblia bwakarhabala abantu bahindamule akalamo kabo n’okugwarha obwira haguma n’Omulemi wabo. (Yak. 4:8) Amango moshi rhugalire kujira ntyo, nyono na Ruby rhugenderere kuheba abandi omurhima basimiswe n’olukengo bagwerhe l’okuyiga oku bilolere Yehova n’okuyigiriza abandi okuli kwe Biblia. Olola luli lukengo lunene bwenene omukozi wa Yehova akagwarha!