Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Tuʼn qikʼx atz jatumel ta tajlal xnaqʼtzbʼil

AJU IN NIKʼ TOJ KYANQʼIBʼIL

In chin tzalaje tuʼnju el nnikʼe tiʼj Jehová ex tuʼnju in chin yoline tiʼj

In chin tzalaje tuʼnju el nnikʼe tiʼj Jehová ex tuʼnju in chin yoline tiʼj

IN JAW chʼiye atz Easton toj tnam Pensilvania te Estados Unidos. Wajtoqe tuʼn nxiʼye toj universidad tuʼntzun tok qʼoʼn woklene kyuʼn txqantl. Ngantoqe tuʼn nxnaqʼtzane ex tbʼanel ncalificacione etz toj matemática ex ciencia. Toj 1956, tzaj qʼoʼn 25 dólar weye tuʼn jun organización in kolin tiʼj kyoklen xjal tuʼnju aqine mas tbʼanel ncalificacione etz kyxol kʼwal qʼeq. Pero chʼexpaj nximbʼetze. ¿Tiquʼn?

OK WOJTZQIʼNE JEHOVÁ

Xi tzyet tuʼn kyxnaqʼtzan nmane tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigo de Jehová nqayin tiʼj abʼqʼi 1940. Maske kyaj kytzaqpiʼn tuʼn kyxnaqʼtzan, kukx tzaj tkʼamoʼn ntxuʼye uʼj Aju Xqʼuqil ex ¡Weʼktza! Toj abʼqʼi 1950, ok jun asamblea internacional toj tnam te Nueva York ex e ten toj njaye toj asamblea lu.

Tej tikʼ chʼin ambʼil, pon ermano Lawrence Jeffries visitaril qeye ex onin qiʼje tuʼn tel qnikʼe tiʼj axix tok. Tnejel, nya bʼaʼn ela toj nwitze tuʼnju mintiʼ in che onin testigo de Jehová tiʼj política ex kyiʼj qʼoj. In xitoq nqʼamaʼne kye qa jakutoq kubʼ tiʼj tnam noqwit mintiʼ jun xjal te Estados Unidos in xiʼ toj qʼoj. Ten tpasens ermano Jeffries wiʼje ex tzaj tqʼoʼn onbʼil weye. In tzajtoq tqʼamaʼn jlu weye: «Noqwit in che ajbʼen kykyaqil xjal te Estados Unidos te Jehová, ¿tiʼ jaku bʼant tuʼn noqwit che ok tzoqpaj aj qʼoj kyiʼj?». Tej tonin wiʼje tuʼn tel nnikʼe tiʼj jlu ex kyiʼj junjuntl xnaqʼtzbʼil, onin wiʼje tuʼn tten mas ngane tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios.

Tej nbautisarine.

Otoq txi tkʼuʼn ntxuʼye junjun uʼj Aju Xqʼuqil ex ¡Weʼktza! ex el npaʼne ambʼil tuʼn wuʼjine kyiʼj. Tej tikʼ ambʼil, el nnikʼe tiʼj qa otoq kanet axix tok wuʼne, tuʼntzunju xi nkʼamoʼne xnaqʼtzbʼil tzaj tqʼamaʼn ermano Jeffries weye. Ax ikx, xi tzyet tuʼn nbʼete kyoj kykyaqil chmabʼil. Tbʼanel ela toj nwitze aju el nnikʼe tiʼj ex in noke te pakbʼal. Chʼexpaj nximbʼetze tej tel nnikʼe tiʼj qa «niqaʼ taʼ tuʼn tul kanun ju nintz tqʼijlalil jwisi tuʼn Qman» (Sof. 1:14). Ya mintiʼ in ximane tiʼj universidad, sino wajtoqe tuʼn wonine kyiʼj xjal tuʼn tel kynikʼ tiʼj Tyol Dios.

Toj 13 te junio te 1956, etz bʼaj nxnaqʼtzbʼile toj básico ex tej tikʼ oxe qʼij in bautisarine toj jun nimaq chmabʼil te kabʼe qʼij. Mintiʼ kubʼ nximane qa tzultoq nkʼamoʼne nim kʼiwlabʼil tej tel npaʼne ambʼil tuʼn tel nnikʼe tiʼj Jehová ex tej t-xi nyekʼine axix tok kye txqantl.

EL NNIKʼE TIʼJ JEHOVÁ EX XI NQʼOʼNE XNAQʼTZBʼIL TEJ WOKE TE PRECURSOR

Tej otoq tzikʼ qaq xjaw nbautisarine, in noke te precursor regular. Toj uʼj Aju Taqʼun Dios in Bʼant Quʼn etz toj inglés te diciembre te 1956, tzaj qʼoʼn txokbʼil kyiʼj erman tuʼn kyxiʼ ajbʼel kyoj lugar jatumel mintiʼxix pakbʼal at. Kubʼ nximane qa weye tzaj qʼoʼn txokbʼil lu, wajtoqe tuʼn wajbʼene jatumel kyaj erman onbʼil (Mat. 24:14).

In xiʼye anqʼil Edgefield atz Carolina del Sur, jatumel ateʼtoq kyaje pakbʼal. Tej npone, jweʼ qbʼaje ten toj congregación. Atz e ok chmabʼil toj tja jun ermano. Tkyaqil xjaw in chin pakbʼantoqe 100 or. In najbʼentoq ambʼil wuʼne tuʼn npakbʼane, tuʼn tbʼaj nbʼinchaʼne ntene kyiʼj woklene ex kyiʼj chmabʼil. Tej wajbʼene mas te Jehová, mas el nnikʼe tiʼj.

Xi nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios te jun xuʼj ex in kʼayintoq kyiʼj kaj kye kyimni toj tnam te Johnston, nqayin tiʼj lugar jatumel in nanqʼine. Tzaj tqʼoʼn waqʼune junjun qʼij toj seman ex tzaj tmajen jun tja tuʼn kyok chmabʼil toj.

Pon ermano Jolly Jeffries anqʼil atz Brooklyn toj tnam Nueva York ex junx o ajbʼene te precursor tukʼil. Atoq tman Lawrence Jeffries aju erman tzaj qʼonte xnaqʼtzbʼil tiʼj Tyol Dios weye. In qo anqʼintoqe toj jun remolque tzaj tmajen jun erman qeye.

Nyatoq nim twi kykʼuʼj xjal in tzaj chjoʼn toj kubʼni te Estados Unidos. Oʼkx kabʼe moqa oxe dólar twi qkʼuʼje tzaj chjoʼn toj jun qʼij. Jun maj, etz nlaqʼoʼne nwaʼye tukʼil chʼin pwaq qʼiʼn wuʼne ex tej wetze toj kʼaybʼil tzaj tqanin jun xjal jlu weye: «¿In jyona taqʼuna? Kxel nchjoʼne jun dólar teya toj jun or». In naqʼunane oxe qʼij tukʼil xjal lu ex bʼaj qlimpiarine jun lugar jatumel tuʼn tjaw bʼinchet jun ja. Tuʼn jlu, el nnikʼe tiʼj qa tajtoq Jehová tuʼn kukx ntene atz Edgefield. Maske nya nim twi qkʼuʼje tzaj chjoʼn, bʼant tuʼn nxiʼye toj jun asamblea internacional ok atz Nueva York toj 1958.

Aju qʼij tej qkubʼ mojeʼye.

Toj tkabʼin qʼij te nimaq chmabʼil ok wojtzqiʼne Ruby Wadlington, jun ermana in najbʼentoq te precursora regular atz Gallatin toj tnam Tennessee. Qajtoqe tuʼn qoke te misionero, tuʼntzunju o xiʼye toj chmabʼil kye qeju kyaj tuʼn kyxiʼ toj Galaad. Tej tikʼ ambʼil, xi tzyet tuʼn qyoline. Yajxitl, tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tuʼn nxiʼye qʼol chikʼbʼabʼil atz Gallatin ex toj ambʼil lu xi nqanine te Ruby tuʼn tkubʼ mojeʼ wukʼile. In xiʼye ajbʼel toj tcongregación Ruby ex o kubʼ mojeʼye toj abʼqʼi 1959.

EL NNIKʼE TIʼJ JEHOVÁ EX XI NQʼOʼNE XNAQʼTZBʼIL TEJ WAJBʼENE TOJ CONGREGACIÓN

Qʼiʼntoq 23 abʼqʼi wuʼne tej ttzaj qʼoʼn woklene te nejenel kyxol jun kʼloj okslal moqa te qʼol kyaqʼun kʼloj ansyan toj congregación te Gallatin. Aqoʼye tnejel congregación pon superintendente te circuito visitaril te, aju ermano Charles Thompson. Attoq nim tojtzqibʼil ermano lu, pero tzaj tqanin weye tiʼ onbʼil kyaj erman ex tiʼ otoq bʼant kyuʼn junjuntl superintendente tuʼn tonin kyiʼj. Tuʼnju bʼant tuʼn erman, el nnikʼe tiʼj qa nim toklen tuʼn t-xi qqanin junjun xjel ex tuʼn tel qnikʼ tiʼj tkyaqil tqanil naʼmxtoq tkubʼ qximen tuʼn t-xi qbʼinchaʼn jun tiʼ.

Toj mayo te 1964, tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tuʼn nxiʼye toj Xnaqʼtzbʼil kye ansyan ex kye onil kye ansyan. Toj jun xjaw tzaj qʼoʼn xnaqʼtzbʼil qeye atz South Lansing te Nueva York. E onin erman e qʼoʼn xnaqʼtzbʼil wiʼje tuʼn tel mas nnikʼe tiʼj Jehová ex tuʼn nchʼiye toj wokslabʼile.

EL NNIKʼE TIʼJ JEHOVÁ EX XI NQʼOʼNE XNAQʼTZBʼIL TEJ WAJBʼENE TOJ CIRCUITO EX DISTRITO

Toj enero te 1965, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qajbʼene toj circuito. Atztoq in xi tzyet circuito toj tnam Knoxville te Tennessee ex in pon bʼaj atz Richmond te Virginia. Ax ikx o visitarine kyiʼj congregación te Carolina del Norte, Kentucky ex Virginia Occidental. Oʼkxtoq in chin visitarine kyiʼj erman qʼeq tuʼnju attoq ikʼbʼil kyxol xjal qʼeq ex saq toj kubʼni te Estados Unidos. Tuʼntzunju, mintiʼtoq in nok kychmon kyibʼ erman qʼeq kyukʼil saq. Nyatoq nim kypwaq erman, tuʼntzunju bʼaj qonin qibʼe qxolxe. Tzaj tqʼoʼn jun ansyan in bʼet kyojele Ja te Chmabʼil jun tbʼanel consej weye. Tqʼama jlu: «Tzʼoka te jun erman ex nya te jun patrón. Jaku tzʼonina kyiʼj qa ma tzʼel kynikʼ tiʼj qa in noka te jun kyerman».

Jun maj, tej in qo visitarine toj jun congregación, xi tzyet tuʼn t-xi tqʼoʼn Ruby xnaqʼtzbʼil te jun xuʼj ex attoq jun tal te jun abʼqʼi. Tuʼnju mintiʼ jun erman jaku txi qʼonte xnaqʼtzbʼil te, kukx xi tqʼoʼn Ruby xnaqʼtzbʼil te toj carta. Tej qpone juntl maj visitarilte congregación, pon xuʼj toj kykyaqil chmabʼil. Yajxitl, e pon kabʼe precursora especial anqʼil toj lugar aju ex xi kyqʼoʼn xnaqʼtzbʼil te xuʼj tzmaxi tej tbautisarin. Toj 1995, tej otoqxi tzikʼ junlo 30 abʼqʼi, pon laqʼeʼ jun ermana qʼolbʼel te Ruby toj Betel te Patterson. Aju ermana lu, tal xuʼj otoq xnaqʼtzan tukʼil Ruby. Otoq pon ermana lu tukʼil tchmil toj xnaqʼtzbʼil 100 te Galaad.

Aju tkabʼin circuito o visitarine tiʼj, atz toj centro te Florida. Toj ambʼil lu, attoq tajbʼen jun qkare ex kanet jun quʼne nyaxix nim twiʼ. Pero toj tnejel seman, naj bomba de agua ex mintiʼtoq qpwaqe tuʼn tbʼinchet. Tuʼntzunju, xi nllamarine jun ermano tuʼn tonin qiʼje. Xi tqʼamaʼn ermano te jun tmajen tuʼn tbʼaj tbʼinchaʼn qkare ex mintiʼ el tcobrarin qeye. Oʼkx tzaj tqʼamaʼn qeye: «Mintiʼ kykʼase wukʼile». Axpe ikx tzaj tqʼoʼn chʼiʼn qpwaqe. Jun tbʼanel techel tzeʼn in xqʼuqin Jehová kyiʼj tmajen ex tzaj tnaʼn qeye qa bʼaʼn tuʼn qbʼinchaʼn xtalbʼil.

Ajtoq qxiʼye visitaril jun congregación, in qo kyajtoqe kyja erman ex e kanet tbʼanel qamiwe. Jun qʼij, mintiʼ kubʼaj informe te congregación wuʼne ex kyaj nqʼoʼne toj máquina de escribir. Tej nmeltzʼaje kyja erman jatumel o kyaje, ok nkeʼyine qa otoq kubʼaj informe tuʼn tkʼwal ermano te oxe abʼqʼi. Noq in qo tzeʼne aj ttzaj qnaʼne aju bʼaj.

Toj 1971, tzaj samaʼn jun carta qeye tuʼn qajbʼene te superintendente te distrito atz Nueva York. O jaw labʼine tuʼn jlu. Tzmatoq qʼiʼn 34 abʼqʼi wuʼne tej qxiʼye atz. Aqine tnejel superintendente te distrito qʼeq xjal pon visitaril kye erman, pero nim e jaw tzalaj tej npone.

Tej wajbʼene te superintendente de distrito, ngantoqe tuʼn nyoline tiʼj Jehová aj tkubʼaj seman kyoj nimaq chmabʼil. Mas nimtoq kyojtzqibʼil txqantl superintendente de circuito nwitze. Kyxol qe jlu, ten ermano etz qʼonte chikʼbʼabʼil tej nbautisarine ex ermano Theodore Jaracz, aju ten yajxitl toj Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl. Ax ikx, ateʼtoq nim erman at nim kyojtzqibʼil in che ajbʼen toj Betel te Brooklyn. Xi nqʼoʼne nimxix chjonte kye erman lu tuʼnju e onin wiʼje tuʼn tkubʼ nnaʼne bʼaʼn. El nnikʼe tiʼj qa kʼujlaʼn qetoq erman kyuʼn, qa ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj Tyol Dios ex qa ok tilil kyuʼn tuʼn kyonin tiʼj ttnam Jehová. Tuʼnju mintiʼ jaw kynimsan kyibʼ, nya kwest ela toj nwitze tuʼn wajbʼene te superintendente te distrito.

IN NAJBʼENE JUNTL MAJ TOJ CIRCUITO

Toj 1974, tzaj tqʼoʼn Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl kyoklen junjun superintendente te circuito tuʼn kyajbʼen te superintendente te distrito. Atzun weye, tzaj qʼoʼn juntl maj woklene te superintendente te circuito ex atz in najbʼene toj tnam te Carolina del Sur. Toj ambʼil lu, ya mintiʼtoq ikʼbʼil kyxol saq xjal kyukʼil qʼeq xjal ex in che tzalajtoq erman tuʼn jlu tuʼnju jakutoq che ten junx.

Tej tkubʼaj abʼqʼi 1976, tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn qxiʼye atz Georgia, toj jun circuito t-xol tnam Atlanta ex Columbus. Mlayx tzikʼ tnaʼl wuʼne tej tex nqʼoʼne jun chikʼbʼabʼil kyiʼj jweʼ kʼwal qʼeq e kyim tuʼnju ok qʼoʼn qʼaqʼ tiʼj kyja. Xi qʼiʼn kytxuʼ toj spital tuʼnju otoq tzʼeʼy, pero kukx e pon erman saq ex qʼeq qʼuqbʼal kykʼuʼj. Tuʼn jlu, el nnikʼe tiʼj qa at nimxix kykʼujlabʼil erman kyxolx. Ex jaku tzʼonin jlu kyiʼj tuʼn tikʼx alkyexku nya bʼaʼn kyuʼn.

EL NNIKʼE TIʼJ JEHOVÁ EX XI NQʼOʼNE XNAQʼTZBʼIL TOJ BETEL

Toj 1977, tzaj qʼamaʼn qeye tuʼn qxiʼye onil junjun xjaw tiʼj jun aqʼuntl toj Betel te Brooklyn. Tej chʼixtoq tkubʼaj aqʼuntl, tzaj kyqanin kabʼe erman te Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl qeye qa jakutoq qo kyaj tene toj Betel. Xi qkʼamoʼne txokbʼil tzaj kyqʼoʼn qiʼje.

Toj 24 abʼqʼi, in aqʼunane toj Kʼloj Onil tiʼj Pakbʼabʼil jatumel in xitoq qʼet tzaqʼwebʼil kyiʼj junjun xjel kwest. Akux in nikʼ ambʼil, o tzʼajbʼen Tyol Dios tuʼn Kʼloj Xjal Qʼil Twitz Aqʼuntl tuʼn ttzaj tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil kye erman. Ax ikx, in najbʼen xnaqʼtzbʼil lu tuʼn kyxi tzaqʼwet xjel, tuʼn t-xi qʼet xnaqʼtzbʼil kye superintendente te circuito, kye ansyan ex kye precursor. O tzʼonin xnaqʼtzbʼil lu kyiʼj erman tuʼn kychʼiy toj kyokslabʼil ex o tzʼonin tiʼj ttnam Jehová.

Kyoj abʼqʼi 1995 a 2018, in xiʼye visitaril nim sucursal ik tzeʼn jun representante te central mundial moqa superintendente de zona. Ok nchmon wibʼe kyukʼil Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl, kyukʼil betelita ex kyukʼil misionero tuʼn wonine kyiʼj ex tuʼn t-xi nqʼuqbʼaʼne kykʼuʼj. Ax ikx qeye tzaj qʼuqbʼaʼn qkʼuʼje tukʼil Ruby tej ttzaj kyqʼamaʼn erman junjun experiencia qeye. Jun techel, o xiʼye visitaril tnam Ruanda toj abʼqʼi 2000. O jaw labʼine tiʼjju bʼant kyuʼn erman ex qe betelita tej kykubʼ bʼyoʼn nim xjal toj abʼqʼi 1994. Nim kye tzaj kybʼis tuʼnju kyim junjun xjal kʼujlaʼn kyuʼn. Maske ikju, kubʼ kyyekʼin erman qʼuqbʼil kykʼuʼj ex in che tzalajtoq.

Tej tikʼ 50 abʼqʼi qkubʼlen mojeʼye.

Jaʼlo qʼiʼn mas te 80 abʼqʼi quʼne. Kyoj qe mankbʼil 20 abʼqʼi o che ikʼ, o chin onine tiʼj Kʼloj ansyan toj Ninja qʼil twitz aqʼuntl te Estados Unidos. Mintiʼ etz jun nxnaqʼtzbʼile toj universidad, pero o tzaj qʼoʼn jun tbʼanel xnaqʼtzbʼil weye tuʼn Jehová ex tuʼn ttnam. O tzʼonin jlu wiʼje tuʼn t-xi nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil kye txqantl tiʼj Tyol Dios ex jaku tzʼonin kyiʼj te jumajx (2 Cor. 3:5; 2 Tim. 2:2). O tzʼok nkeʼyine tzeʼn o tzʼonin Tyol Dios kyiʼj xjal tuʼn tten jun tbʼanel kyanqʼibʼil ex tuʼn kyok te tamiw Jehová (Sant. 4:8). Qa jaku bʼant, in nok tilil quʼne tuʼn qonine kyiʼj txqantl tuʼn tok kyqʼoʼn toklen xnaqʼtzbʼil in nel kynikʼ tiʼj Jehová ex aju oklenj tuʼn t-xi kyqʼoʼn xnaqʼtzbʼil kye txqantl. Atzun jun oklenj jlu mas tbʼanel jaku ten te jun tmajen Jehová.