Ir al contenido

Ir al índice

XI TʼATSʼE JNGO CHJOTA

Tsjoa tjín tokoan nga tsaʼbe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga xinya xi tʼatsʼe

Tsjoa tjín tokoan nga tsaʼbe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga xinya xi tʼatsʼe

YAA koanjchínga ya Easton (Pensilvania, Estados Unidos). Kui xi koanmena nga skuelangʼa kjuía kʼoa nga nda koatejna. Nʼio tsjoake̱ nga kotʼaya kʼoa nda tsakʼasje xo̱nna nga matemáticas kao ciencia. Kʼianga nó 1956, jngo jtín xi binyakao chjota 25 dólar kitsjoana. Kuinga tao̱n kitsjoanina nga nda tibʼasje xo̱nna kʼoa nga jma sʼin tsen yaona. Tonga tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenña josʼin sikjaʼaitsjen tsakai. Ánni.

NGA TSAʼBE XI TʼATSʼE JEOBÁ

Je xijchána kʼiaa kiskotʼaya kao testigole Jeobá kʼianga jejaʼato nó 1940. Ningalani tsín tikiskotʼayani nga koanskanni, je mana tosi tonda kichole je Xo̱n xi Bájinkonná kao ¡Despertad! Kʼianga nó 1950, jngo kjoajtíntse kisʼejna ya Nueva York jñani nkjín naxinandá faʼaini xi bichó, kʼoa kʼoati ki je xijchána.

Tochoatsee jaʼato nga je ndsʼee Lawrence Jeffries kichokonnajin kʼoa nʼio nda kitsoyana je Énle Niná. Nga títjon alikui kisasenna nga tsín kjoa política tsjonjin yaole testigole Jeobá kʼoa nga tsín servicio militar sʼín. Kʼoakixinle tsa ngatsʼilani chjota xi Estados Unidos tsʼe xi tsín koaijin kjoajchán, jéjin kontraná koanentsjaná. Ngasin nganda tsakjákaona je ndsʼee Jeffries, kʼoa i kitsona: “Kʼoa tsa jelani Jeobá sixále ngatsʼi chjota xi Estados Unidos tsʼe jósʼin Jeobá kʼianga kjoaʼaíkʼetʼale kontrale”. Nga kitsoyana xi tʼatsʼe jebi kao xi kjaʼaísanile koanjinna nga tsínni kʼoatjín josʼin sikjaʼaitsjen, kʼoa koanmena tsaʼbesa jotjínni xi tʼatsʼe Niná.

Nga kisʼe̱nngindá

Nkjín hora kisikʼaya nga tsakʼexkia je Xo̱n xi Bájinkonná kao ¡Despertad! xi jekjoatse kitjo xi tsakinyátjao mana. Nga jeki nichxin koanjinna nga ñaki Énle Niná xi tikotʼaya, kuinga koanmenina kiskotʼaya nga kʼoakitsona je ndsʼee Jeffries nga kuitsoyana, kʼoa ki ntsjaintsjaiña je kjoajtín. Ñaki tsakʼéjngo tokoan je Énle Niná kʼoa publicador koan. Likui tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenña josʼin sikjaʼaitsjen tsakai kʼianga koanjinna nga jechrian tíjna nichxinle Jeobá (Sof. 1:14). ʼNdele nga kui nʼio kisikjaʼaitsjen je skuelangʼa, tosaa kui xi koanmena nga kixinyale xi kjaʼaí jmeni xi tso Biblia.

Kʼiaa jetʼana skuela xi kiskotʼaya nga 13 sá junio nó 1956, kʼoa nga koanjanni nichxin kʼiaa kisʼe̱nngindá nga kisʼejna jngo kjoajtíntse. Alikui ʼbe tsa kʼoasikji kjoanda sʼe̱na nga tsaʼbe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga xinyale xi kjaʼaí xi tʼatsʼe.

KOANJINSANA KʼOA KIXINYAÑA NGA PRECURSOR KOAN

Precursor regular sʼin kisixá kʼianga jejaon sá jaʼato nga kisʼe̱nngindá. Je Ministerio del Reino xi kitjo nga sá diciembre nó 1956 nga én inglés kʼoatso xi jaʼaitʼa nga koa̱n ya koaitsjoánganʼio je ndsʼee jñani ngisa machjén xi tsoyason. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga an xotíʼmina nga̱ kui xi koanmena ya tsjoanganʼioa jñani tochoa mani xi tsoyason Énle Niná (Mat. 24:14).

Yaa kitsjoanganʼioa ya jtín xi tíjna ya Edgefield (Carolina del Sur). To ño mani publicador xi ya tjío, kʼoa yaa koanʼaonña. Yaa ndʼiale jngo ndsʼee tsakʼejnaijin kjoajtín. Kʼianga xki̱ sá 100 hora kixinyasoan. Nʼio kisikʼayale nichxin nga tsakandiaa josʼin tsakʼinyason, nga kisitjosoan je xá xi kjinena ya jinjtín kʼoa nga tsakationda je kjoanokjoaya xi tsʼakaona. Kʼianga ngisasa tse kisixále Jeobá ngisasa tse xi koanna xi tʼatsʼe.

Jngo chjoón xi kixinyale Énle Niná kaxa̱le kʼien baténa ya Johnston, ya chrian jña tsakatejnaña. Kitsjoaxána nga tosakʼoa kisixá kʼoa kitsjoaʼndenajin nga ya tsakʼejnanijin kjoajtín ya ndʼiale.

Je ndsʼee Jolly Jeffries, tile mani je ndsʼee xi kitsoyana Énle Niná. Yaa Brooklyn (Nueva York) tíjna tsakai, tonga yaa kicho jñani tijna, kʼoa ñatjen tsakʼinyasonníjin nga precursor sʼin kinixáijin. To ʼndí kji ndʼia xi tsakiyoʼyaijin xi kisikinyanajin jngo ndsʼee.

Ya ʼnde jña tsakiyuijin ya Estados Unidos to choaa njená. To jao kʼoa tsa jan dólar kinjenajin nga jngo nichxin. Ñandia nga tokʼoatjínsa ma je tao̱n xi tsakʼechjíña tsojmi xi tsakje̱nña. Kʼianga jekitjoña tienda, jngo chjota xi i̱ kitsona: “A tibijnyixání. Nga jngo hora jngo dólar kʼoechjíle”. Jan nichxin nga ya kisixákoa nga kisitsje jñani ndʼia sʼenda. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je Jeobá tíbasenkaona nga tosi tonda ya Edgefield koatejna. Ningalani ñʼai koanna tao̱n nga kui nichxin, kiña je kjoajtíntse xi kisʼejna ya Nueva York nga nó 1958 jñani nkjín naxinandá faʼaini xi bichó.

Nga chixainjin

Kʼianga koanjaoni nichxin nga tísʼejna je kjoajtíntse kʼiaa tsaʼbexkoan je Ruby Wadlington, xi precursora regular sʼin tísíxá ya Gallatin (Tennessee). Kui xi koanmenajin nga joaijin nga misionero koai̱njin, kuinga tsangínnijin je kjoajtín xi kisʼejna tʼatsʼe xi mele nga ya koai Skuela xi tsʼe Galaad. Kʼoa nga jekoanni, kichjilaijin xíngijin. Kʼianga jngo kjoanokjoaya kitsjoa ya Gallatin, kʼiaa kʼoakixinle je Ruby tsa mele kuixankaona. Kʼoati ya kia ya jtín jñani fi. Kʼoa kʼiaa nga nó 1959 chixainjin.

KOANJINSANA KʼOA TSAKAKOYAÑA YA JINJTÍN

Kʼiaa nga 23 nóna nga siervo de congregación koan (xi coordinador sʼin tíjnale je xi chjotajchínga sʼin tjío ʼmi ndʼaibi) ya Gallatin. Ya jtín jñani mangínjin, jin kichosíxatʼa títjonnajin jngo ndsʼee xi tokʼia superintendente xi tsʼe circuito koan xi Charles Thompson ʼmi. Nʼio tjínle kjoafaʼaitsjen ndsʼee jebi. Ninga kʼoalani, kui kiskonangina jméni xi machjénle je ndsʼee kʼoa jósʼin tsakinyakao je superintendente xi sa jeya kicho. Koanjinna nga nʼio ndatjín nga chjonangiaa kʼoa nga títjonkjoanla sʼejinná jokjoantjínni kjoa nga kjesa jme xi nʼiajián.

Kʼianga sá mayo nó 1964, kʼoatsakʼinna nga kjuía Skuela jña nichjine je ndsʼee xi xá kjinele, xi jngo sá sʼejna. Yaa South Lansing (Nueva York) kisʼejna. Je ndsʼee xi kitsoya tsakasenkaona nga kui xi koanmena nga skoesa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tosi tonda nʼio sʼe̱jna kjoamakjainna.

KOANJINSANA KʼOA TSAKAKOYAÑA NGA SUPERINTENDENTE XI TSʼE CIRCUITO KAO TSʼE DISTRITO KOAN

Kʼianga sá enero nó 1965, kʼoatsakʼinnajin nga superintendente xi tsʼe circuito sʼin sixá. Nʼio tseʼnde jñani kinikasénnajin. Fitsʼiakjoanni ya Knoxville (Tennessee) kʼoa me bichó saʼnda Richmond (Virginia). Kʼoati kinixatʼaijin je jtín xi tjío ya Carolina del Norte, Kentucky kao Virginia Occidental. Toyaa kisixatʼa je jtín jñani tjío je ndsʼe xi jma sʼin tsen yaole. Nga kui nichxin nʼio bʼasjengi xínkjín chjota ya Estados Unidos xi totʼatsʼe josʼin tsen yaole. Je xi jma sʼin tsen yaole alikui koan nga ñatjen tsakatiojtín kao xi chikon kjoan. To choaa tsojmi kisʼele je ndsʼee kʼoa tsakʼailaijin jme xi tjínnajin je xi ngisa machjénle. Jngo ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tíjna xi ngisa jetjínle kjoafaʼaitsjen i kitsona: “Kʼoatʼiain jotjínnele sʼin jngo chjotale Cristo. Kʼianga bichonixatʼai je jtín ali kʼoajin nʼiai joni tsa ji tisejnatítjonlai je ndsʼee. Koaan kuisenkoai tsa jo ndsʼe̱ sʼin skoe̱konli”.

Kʼianga kinixatʼaijin jngo jtín, je Ruby Biblia kitsoyale jngo chjoón xi tokʼia jngo nóle je tsotiʼndíle. Nga tsín ʼya xi tjín ya jinjtín xi kuitsoyale, je Ruby carta kisikasénle nga kitsoyale Biblia. Kʼianga kichonixatʼa ijngokʼaijin jtín jebi, je chjoón jebi ki ntsjaintsjai kjoajtín. Nga koanskanni, jao tichjaa xi precursora especial sʼin tjíosíxá xi ya kicho ya ʼnde jebi kʼoa tosi tonda kitsoyale chjoón jebi josaʼnda nga kisʼenngindá. Kʼianga nó 1995 nga jekante nó jaʼato, ya Betel xi tíjna Patterson, jngo tichjaa xi sʼa xti kichosíxatʼa je Ruby. Tsotile je chjoón xi kitsoyale Biblia je Ruby, kʼoa je tsoti jebi kao xʼinle, yaa kicho Skuela xi tsʼe Galaad xi mani 100.

Kʼianga jekjaʼaí circuito tsangínjin yaa kinikasénnajin ya naxinandá Florida. Nga kui nichxin jngoo carro koanchjénnajin kʼoa kisokonajin xi me choa̱le tjín chjíle. Tonga nga tosʼa jngo xomana kijnanajin chitson je bomba jñani faʼatoya nandá kʼoa tsínnajin tao̱n xi tsakʼendayanijin, jé kinchjale jngo ndsʼee xi bele tokoan nga koasenkaonajin. Kʼoakitsole je choʼndale nga katabʼéndaya je carronajin kʼoa tsín kiskoé tao̱n kʼianga tsakʼechjílaijin. To i kitso: “Alikui jme xi kitjenno”. Saʼnda jé kitsjoa choanajin tao̱n. Kui jaʼaitsjenna josʼin síkuinda Jeobá je choʼndale kʼoa nga nʼio chjíle nga tjotʼaa.

Kʼianga kichonixatʼaijin je jtín yaa biyonijin ndʼiale je ndsʼee kʼoa nʼio nda miyo kichobaijin. Ñandia nga to kisikʼéjnachxʼoa je informe xi tsʼe jtín nga tikjia ya máquina. Kʼianga kichoña nga koanxon, je tiʼndíle ndsʼee jñani tsakiyonijin xi tosʼa jan nóle jé tsakasenkaona nga kisikjetʼa je informe. Nkjín nó nga kui jaʼaitsjennajin kʼoa tsjoa manajin.

Kʼianga nó 1971, jngo carta kichona jñani kʼoatsakʼinna nga superintendente xi tsʼe distrito koa̱n ya Nueva York. Tokʼoakoannajin nga kʼoatsakʼinnajin. Tokʼiaa 34 nóna nga ya tsangínjin. Anña xi títjon kichosixatʼa xi jma sʼin tsen yaole kʼoa nʼio nda kiskoéyanajin je ndsʼee.

Kʼianga superintendente xi tsʼe distrito koan, nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga xinya xi tʼatsʼe Jeobá kʼianga satío kjoajtíntse nga tífe xomana. Nkjín xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tjío xi ngisa jetjínle kjoafaʼaitsjen tikʼoajinni an. Jé jngo xi kitsjoana kjoanokjoaya kʼianga kisʼe̱nngindá. Xi kʼoati superintendente xi tsʼe circuito sʼin tíjna nga kia jé Theodore Jaracz, xi ya Cuerpo Gobernante tsakʼejnajinle nga jekoanni. Kʼoati nkjín ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen xi ya tjío ya Betel xi tíjna Brooklyn. Nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga tjío je ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tjíosíxá kao xi ya Betel tjíosíxá. Ñaki ansoa tsaʼbe nga nʼio nda síkuinda je ndsʼee, nga ya Énle Niná bʼangini jmeni xi tsoya kʼoa kixi fitʼale naxinandále Niná. Nga nangitokon je ndsʼee jebi choaa ñʼai koanna nga superintendente xi tsʼe distrito sʼin tsakatejna.

NGA IJNGOKʼA SUPERINTENDENTE XI TSʼE CIRCUITO KOAN

Kʼianga nó 1974, je Cuerpo Gobernante kʼoakitso nga nkjín je xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tjíosíxá nga superintendente xi tsʼe distrito katama. Kʼoa an superintendente xi tsʼe circuito koan ijngokʼa. Yaa Carolina del Sur kinikasénna. Nga kui nichxin, alikui titsen tsen tsakatiojtínni je xi jma sʼin tsen yaole kao xi chikon kjoan, kʼoa nʼio tsjoa tjío kon je ndsʼee.

Kʼianga tífikjetʼa nó 1976, yaa Georgia kinikasénna, kʼoa yaa tsʼakaona je ʼnde xi tjío ya Atlanta kao Columbus. Alikui chajinna nga an kitsjoa kjoanokjoaya nga aon xtiʼndí xi jma sʼin tsen yaole kisʼeñe xi kʼia kʼien nga kisaka ndʼiale. Je male yaa hospital kikajna nga kitijmajon. Nʼio nkjín ndsʼee xi chikon kjoan kʼoa xi jma sʼin tsen yaole xi kichosínʼio kon je xijchále xtiʼndí jebi ya hospital. Tsaʼbeña josʼin bakó kjoatsjoacha je chjotale Cristo. Nga kʼoasʼin binyakaoná je ndsʼee kui xi basenkaoná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan.

KIXINYAÑA KʼOA TSEE XI KOANSANA YA BETEL

Kʼianga nó 1977, kʼoatsakʼinnajin nga ya Betel xi tíjna Brooklyn koanngín choatsaijin nga kʼoainganʼiuijin je xá xi kjima. Nga to jetífikjetʼa je xá xi kinʼiaijin, jao ndsʼee xi tjíojinle Cuerpo Gobernante kʼoakitsonajin je Ruby kao an tsa menajin nga ya Betel si̱xáijin. Kʼoatsakʼinlaijin nga menajin ya kuiyuijin.

24 nó nga ya Departamento xi tsʼe Servicio kisixá. Me tokjitʼa nga ñʼai tjín jmeni xi chjonangile je ndsʼee xi ya Departamento jebi síxá. Jokji tífaʼato nó, je Cuerpo Gobernante títsjoá kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini. Kui xi binyakao je ndsʼee nga tsoya jmeni xi chjonangile. Tonga kʼoati kui xá machjénni nga ʼmiyale je xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tjío, xi chjotajchínga sʼin tjío kao precursor. Nga kʼoasʼin sakóyale je ndsʼee ngisaa nʼio tjíosatío kjoamakjainle kʼoa nʼio tjíobinyakao je naxinandále Jeobá.

Tjen nó 1995 saʼnda nó 2018, nkjín sucursal kisixatʼa nga representante xi tsʼe jña tjen sʼendiaanile xále Niná sʼin kinikasénna, je xi superintendente de zona sʼin ʼyale tsakai. Kʼianga bichoa biyojtínníjin kao je comité xi tsʼe sucursal, betelita kao je xi misionero sʼin tjíosíxá. Tsjoanganʼiole kʼoa basenkaoña tsa jmeni xi machjénle. Kʼoa je Ruby kao an nʼio tsjoánganʼionajin jmeni xi tsoya je ndsʼee. Tobʼelañá, yaa Ruanda kinixatʼaijin nga nó 2000. Tokʼoakoannajin nga kinoʼyaijin jmeni xi tsakʼéyanajmí je ndsʼee xi ya tsʼe kao xi ya Betel tjíosíxá xi tsabe josʼin kisikjeson xínkjín chjota kʼianga nó 1994. Nʼio nkjín xi ya kinikjeson xínkjín. Ninga kʼoalani, nʼio tjío kjoamakjainle je ndsʼee, tjínle kjoachoya kʼoa tsjoa tjío kon.

Nga kichonajin 50 nó nga chixainjin

Ndʼaibi jetsʼato 80 nónajin. Jekan nó nga ya tijnajinle je Comité xi tsʼe Sucursal xi tíjna ya Estados Unidos. Tsínkʼia nga skuelangʼa kia, tonga ngisaa nʼio ndasʼin títsoyana je Jeobá kao naxinandále, kʼoa tíbasenkaona nga kjimana tixinyale xi kjaʼaí chjota Énle Niná xi koasenkao tokʼia saʼndani (2 Cor. 3:5; 2 Tim. 2:2). Tiʼbeña josʼin binyakao chjota je Énle Niná nga nda batio kʼoa nga miyole Jeobá ma (Sant. 4:8). Je Ruby kao an kʼoaʼmilaijin xi kjaʼaí nga nʼio chjí katabe je kjoanda xi tjínle nga be xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tsoyale xi kjaʼaí jmeni xi tso Biblia... nʼio tse kjoanda tjínná xi choʼndale Jeobá maa.