Skip to content

Al lor tablo konteni

BIOGRAFI

Mo Kontan Aprann ek Ansegn Lezot lor Zeova

Mo Kontan Aprann ek Ansegn Lezot lor Zeova

MO’NN grandi dan Easton, Pennsylvanie, dan Letazini. Mo ti anvi al liniversite, parski mo ti anvi vinn enn kikenn ki inportan. Mo ti kontan matematik ek sians. An 1956, enn lorganizasion pou bann drwa sivik ti donn mwa 25 dolar, parski mo ti gagn pli bon rezilta parmi bann etidian nwar. Me apre, mo bann lobzektif ti sanze net. Kifer?

KOUMA MO’NN KONN ZEOVA?

Dan koumansman bann lane 1940, mo bann paran ti etidie Labib avek bann Temwin Zeova. Mem si zot ti aret etidie apre, mo mama ti kontign gagn bann magazinn Latour Degard ek Leve! An 1950, ti ena enn lasanble internasional dan New York, ek mo fami ti gagn enn linvitasion pou asiste sa lasanble-la.

Inpe apre, Frer Lawrence Jeffries ti koumans vizit nou. Li ti vremem interese pou ed mwa. O-koumansman, mo pa ti dakor kan li ti dir mwa ki bann Temwin Zeova pa mel zot dan bann zafer politik ek militer. Mo ti dir li ki, si tou dimounn dan Lamerik refiz al lager, nou bann lennmi ti pou vini ek ti pou atak nou pei. Me Frer Jeffries ti fer mwa reflesi. Li ti dir mwa: “Ki to panse Zeova pou fer si tou dimounn dan Lamerik servi Li ek ki zot bann lennmi vinn atak zot?” Fason ki li ti fer mwa reflesi lor la ek lor lezot size, ti ed mwa pou trouve ki mo ti dan lerer. Lerla mo ti koumans interese ar bann verite ki ena dan Labib.

Mo batem

Mo ti pas boukou letan pou lir bann vie Latour Degard ek Leve! ki mo mama ti gard dan grenie. Avek letan, mo ti realize ki mo ti pe aprann laverite. Alor, mo ti aksepte ki Frer Jeffries fer mo letid. Mo ti koumans asiste bann renion regilierman. Mo ti vremem kontan seki mo ti pe aprann, ek mo ti vinn enn proklamater bon nouvel. Mo bann lobzektif ti sanze kan mo ti konpran ki “gran zour Zeova bien pre.” (Sof. 1:14) Mo ti nepli anvi al liniversite. Okontrer, mo ti anvi ed bann dimounn pou konn bann verite ki ena dan Labib.

Mo ti fini lekol le 13 Zin 1956, ek trwa zour apre, mo ti pran batem dan enn lasanble sirkonskripsion. Sa lepok-la, mo pa ti ankor kone ki mo ti pou gagn boukou benediksion ar Zeova parski mo ti desid pou donn Li mo lavi, pou aprann konn Li, ek pou ed lezot pou konn Li.

MO VINN PIONIE

Sis mwa apre mo batem, mo ti koumans fer pionie. Dan Nou Minister Desam 1956, ti ena lartik “Eski To Kapav Servi kot Bizin Led?” Mo ti kapav fer sa. Anplis, mo ti anvi al ede kot pena boukou proklamater.​—Mat. 24:14.

Mo ti al res dan Edgefield, dan Caroline du Sud. Dan lasanble laba, ti ena zis kat proklamater. Mwa mo ti fer sinkiem proklamater. Nou ti fer renion dan lakaz enn frer. Sak mwa, mo ti fer 100 lertan dan predikasion. Mo ti bien okipe dan predikasion ek mo ti fer bann diskour. Plis mo ti okipe dan lasanble, plis mo ti aprann konn Zeova.

Dan Johnston, enn lot lavil ki pa tro lwin, mo ti pe etidie Labib avek enn madam ki ti ena enn lantrepriz finerer. Li ti bien zanti. Li ti donn mwa enn travay part-time, ek li ti les nou servi enn ti batiman pou fer renion.

Frer Jolly Jeffries ti vinn mo konpagnon servis. Li ti sorti Brooklyn, New York, ek li ti garson sa frer ki ti etidie Labib avek mwa la. Nou ti res dan enn ti karavann ki enn frer ti lwe ar nou.

Lapey ti bien mins dan Caroline du Sud. Nou ti gagn de ouswa trwa dolar pou enn zourne travay. Enn fwa, mo ti res zis de-trwa dolar pou mo aste manze dan sipermarse. Kan mo ti sorti deor, enn misie ti demann mwa: “Eski to pe rod travay? Mo pou pey twa enn dolar par lertan.” Mo ti travay trwa zour ek mo ti netway enn santie konstriksion. Li kler ki Zeova ti pe ed mwa pou ki mo res dan Edgefield. An 1958, mo ti al enn lasanble internasional dan lavil New York.

Zour nou maryaz

Lor deziem zour sa lasanble-la, enn kitsoz ki mo pa ti atann ti arive. Mo ti zwenn ar Ruby Wadlington, ki ti pe servi kouma pionie permanan dan Gallatin, Tennessee. Nou toulede nou ti kontan servis misioner. Alor, dan sa lasanble-la, nou ti asiste renion linformasion pou Lekol Galaad. Apre sa, nou ti koumans avoy bann let nou kamarad. Enn zour, mo ti invite pou fer enn diskour dan Gallatin, ek mo ti sezi sa lokazion-la pou demann Ruby pou marye ar mwa. Lerla, mo ti al dan lasanble Ruby, ek nou’nn marye an 1959.

DAN LASANBLE

Kan mo ti ena 23 an, mo ti vinn serviter lasanble (ki azordi apel kordinater komite bann ansien) dan Gallatin. Nou ti premie lasanble ki Charles Thompson ti vizite antan ki responsab sirkonskripsion. Frer Thompson ti ena boukou lexperyans; kanmem sa, li ti demann mwa mo lopinion lor seki bann frer bizin ek lor kouma bann lezot responsab sirkonskripsion kapav pran swin bann frer ek ser. Gras-a Frer Thompson, mo’nn aprann ki li bon nou poz bann kestion ek ki nou gagn tou bann linformasion avan ki nou pran enn desizion.

An Me 1964, mo ti gagn linvitasion pou asiste pandan enn mwa, Lekol pou Bann Frer Nome dan South Lansing, New York. Sa lekol-la inn ed mwa pou aprann plis lor Zeova ek pou vinn pli pros avek Li.

DAN SERVIS SIRKONSKRIPSION EK DISTRIK

An Zanvie 1965, Ruby ek mwa nou ti rant dan servis sirkonskripsion. Nou sirkonskripsion ti bien gran. Li ti koumans depi Knoxville, Tennessee, ek li ti al ziska Richmond, Virginie. Nou ti okip bann lasanble dan Caroline du Nord, Kentucky, ek Virginie-Occidentale. Mo ti vizit zis bann lasanble kot ti ena bann frer ek ser nwar. Parski sa lepok-la ti ena segregasion dan lesid Letazini. Alor, bann nwar pa ti pe melanz avek bann blan. Bann frer ek ser ti bien mizer, me nou ti aprann pou partaz seki nou ena avek bann ki bizin led. Enn frer ki ti lontan dan servis sirkonskripsion ti aprann mwa enn leson bien inportan. Li ti dir mwa: “To bizin vinn zot frer. Fode pa ki bann frer ek ser trouv twa kouma zot boss. To pou kapav ed zot si zot trouv twa kouma zot frer.”

Pandan ki nou ti pe vizit enn ti lasanble, Ruby ti koumans etidie Labib avek enn madam. Sa madam-la ti ena enn tifi enn an. Kan personn pa ti kapav etidie avek sa madam-la, Ruby ti etidie avek li par let. Deziem fwa ki nou ti vizit sa lasanble-la, madam-la ti koumans asiste tou bann renion. Kan de pionie spesial ti vinn dan sa lasanble-la, zot ti kontign etidie Labib avek sa madam-la, ek plitar li ti pran batem. An 1995, apepre 30 an apre, dan Betel Patterson, enn zenn ser ti vinn get Ruby. Sa ser-la ti zanfan sa madam avek ki Ruby ti etidie la. Li ek so mari ti asiste 100em klas Lekol Galaad.

Deziem sirkonskripsion ki nou ti fer se dan sant Floride. Sa lepok-la nou ti bizin enn loto, alor, nou ti aste li lor enn bon pri. Selman, premie semenn mem, so moter ti kase. Nou pa ti ena larzan pou aranz li. Alor, mo ti sonn enn frer pou gete si li ti kapav ed nou. Li ti fer enn parmi so bann travayer aranz nou loto ek li pa ti pran kas avek nou. Li ti dir nou: “Mo fini okip sa.” Anplis, li ti mem donn nou inpe larzan kado! Sa se enn zoli lexanp ki montre nou kouma Zeova pran swin so bann serviter. Sa rapel nou ki nou bizin zenere anver lezot.

Kan nou ti vizit bann lasanble, nou ti pe res kot bann frer ek ser. Gras-a sa nou ti gagn bann bon kamarad. Enn zour, mo ti pe tap enn rapor konsernan enn lasanble. Me mo pa ti ankor terminn li ek mo ti kit li lor masinn tipe. Kan mo ti retourne dan lasware, mo ti aprann ki enn ti garson dan sa fami-la, ki ti ena trwa-z-an, ti “terminn” rapor-la pou mwa. Pandan plizir lane, mo’nn bien manz so lavi ar sa.

An 1971, mo ti gagn enn nouvo lafeksion. Mo ti bizin al servi kouma sirveyan distrik dan lavil New York. Ruby ek mwa ti gagn sok! Kan mo ti al laba, mo ti ena 34 an. Bann frer ek ser ti bien akeyir mwa ek mo ti zot premie sirveyan distrik ki ti nwar.

Sak wikenn dan bann lasanble sirkonskripsion, mo ti bien kontan ansegn lezot lor Zeova. Boukou responsab sirkonskripsion ti ena plis lexperyans ki mwa. Enn parmi zot ti mem fer mo diskour batem. Ek enn parmi zot, Frer Theodore Jaracz, plitar ti vinn enn manb Komite Santral. Ti ena osi boukou frer ki ti pe servi dan Betel Brooklyn, ek ki ti ena boukou lexperyans. Mo bien rekonesan anver sa bann responab sirkonskripsion la ek sa bann Betelit-la, parski zot ti met mwa alez. Mo ti trouve ki sa bann berze-la ti ena boukou lamour, zot ti kont lor Parol Bondie, ek zot ti soutenir lorganizasion avek fidelite. Zot ti ena boukou limilite osi, ek gras-a sa, li ti pli fasil pou mwa pou servi kouma sirveyan distrik.

MO RETOURN DAN SERVIS SIRKONSKRIPSION

An 1974, Komite Santral ti fer enn lot group responsab sirkonskripsion vinn sirveyan distrik, ek mo ti bizin rekoumans fer responsab sirkonskripsion. Me sann-fwa la dan Caroline du Sud. Sa lepok-la, ti nepli ena segregasion dan lesid Letazini. Sa ti rann bann frer ek ser ere.

Ver lafin 1976, mo ti responsab sirkonskripsion enn parti distrik Géorgie, ki ant Atlanta ek Colombus. Mo rapel mo ti bizin fer enn diskour lamor pou sink zanfan nwar, ki ti mor kan bann dimounn ti met dife dan zot lakaz. Zot mama ti bien blese ek li ti bizin al lopital. Enn kantite Temwin Zeova blan ek nwar, ti al lopital pou rekonfort sa bann paran-la. Lamour sa bann frer ek ser-la ti extraordiner. Kan bann serviter Zeova montre sa kalite konpasion-la anver zot kamarad, zot kapav andir ninport ki leprev.

DAN BETEL

An 1977, nou ti gagn linvitasion pou al Betel Brooklyn pou de-trwa mwa, pou ede pou enn proze. Kan proze-la ti pre pou fini, de manb Komite Santral ti vinn get nou ek ti demann nou si nou ti anvi kontign servi dan Betel. Nou ti aksepte.

Pandan 24 an, mo’nn travay dan Departman Servis, kot bann frer souvan ti bizin reponn bann kestion difisil. Komite Santral inn touletan donn bann instriksion ki an-akor avek bann prinsip Labib. Nou ti pe servi sa bann instriksion-la pou reponn sa bann kestion-la ek osi pou form bann responsab sirkonskripsion, bann ansien, ek bann pionie. Sa formasion-la finn ed boukou frer ek ser pou vinn for lor plan spiritiel. Ek sa finn fer lorganizasion Zeova vinn pli for.

Depi 1995 ziska 2018, mo ti enn reprezantan Biro Mondial ek mo’nn vizit plizir Biro Nasional. Sa lepok-la, ti apel sa sirveyan zonn. Mo ti zwenn bann manb Biro Nasional, bann Betelit, ek bann misioner pou ankouraz zot ek pou ed zot si zot ti ena bann difikilte. Sa bann frer ek ser-la ti partaz zot lexperyans ar Ruby ek mwa, ek sa ti bien ankouraz nou. Par exanp, an lan 2000, nou ti vizit Rwanda. Nou ti bien tris kan nou ti tann bann frer ek ser ek lafami Betel rakont nou bann masak ki finn ena an 1994. Boukou frer ek ser finn perdi bann dimounn ki zot kontan. Me malgre sa sitiasion-la, zot lafwa ti res for, zot pa ti perdi lespwar, ek zot ti res zwaye.

Zour nou 50 an maryaz

Ruby ek mwa, nou ena plis ki 80 an. Depi sa 20 dernie lane-la, mo’nn servi kouma enn manb Komite Biro Nasional dan Letazini. Mo pa finn fer bann gran letid. Selman, mo’nn gagn meyer ledikasion ki ena gras-a Zeova ek so lorganizasion. Sa finn ed mwa pou ansegn lezot bann verite ki ena dan Labib ek gras-a sa, zot kapav gagn lavi eternel. (2 Kor. 3:5; 2 Tim. 2:2) Mo’nn trouve kouma Parol Bondie kapav ed bann dimounn pou ena enn pli bon lavi ek pou vinn pros ar Zeova. (Zak 4:8) Ruby ek mwa nou kontign ansegn bann dimounn bann verite ki ena dan Labib ek nou kontign ankouraz zot pou aprann lor Zeova. Se pli gran privilez ki enn serviter Bondie kapav ena!