Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMUNDU ERIKANIA OKO MAISA WIWE

Nabiritsemera erigha oko Yehova n’erikangirirya abandi okw’iye

Nabiritsemera erigha oko Yehova n’erikangirirya abandi okw’iye

OMUGHULU nabya ngakula omo muyi we Easton, owali ePennsylvania, omo Amerika, nabya ingalengekanaya kutsibu eriya oko kalasi k’endata nyitoke eribya mundu w’omughaso munene kutsibu. Nabya inanzire erisoma kandi ingatoka amatematike n’esiase. Oko 1956 ekitunga kighuma ekikalwira oko syombangwa sy’abandu mokyamba esyodolare 25 kundi ingye nabya mukolo oyo watoka kutsibu omo bakolo biraghulu. Neryo, enyuma waho ebyo nabya ngalandamirira mobyabinduka. Busanaki?

NGOKO NAMINYA YEHOVA

Biro bilebe enyuma sy’omwaka 1940, ababuti baghe mobatsuka erigha eBiblia n’aBimiri ba Yehova. Efunzo eyo moyitalola embere, aliwe mama abya inyakinabana amagazeti Akaleberyo k’Omuteya ne Amuka! Oko 1950 omuhindano munene w’ebihugho bingyi mwabya omo muyi we New York, n’ekihanda kyetu mokyaghenda kugho.

Biro bilebe enyuma syaho, mughala wetu Lawrence Jeffries mwatsuka eritulenderera. Mwayikasa erinyiwatikya erigha ekwenene. Oko nzuko mondalighirana naye oko mwatsi w’aBimiri ba Yehova eritendiyingirya omo myatsi y’epolitike n’erighana eribya basuda. Monamubwira nyiti obuli mundu omo Amerika amabighana erilwira oko kihugho, esyonzighu isyanganasa n’erimya ekihugho kyetu. Mughala wetu Jeffries mwakania naghe oko mwatsi oyo omutima iniane omo nda ati: “Ukalengakanaya uti abandu bosi b’omo Amerika bamabya baramya ba Yehova Mungu, neryo esyonzighu isyasa erisyalwa nabo, Yehova inyakendikolaki?” Eby’abugha oko mwatsi oyo n’oko yindi myatsi mingyi okw’aho mobyaleka inalangira ngoko nabya ngayiteba. Ekyo mokyasyanyihiramo engumbu nene y’erigha ekwenene.

Eribatisibwa lyaghe

Ingasoma kutsibu amagazeti wa kera w’Akaleberyo k’Omuteya ne Amuka! agho mama abika omo kyumba eky’eribikamo ekiri omo kitaka. Endambi moyahika namalangira ngoko ebyo ng’igha ni kwenene, neryo monaligha ebyo mughala wetu Jeffries abya akambwira ati tubye tuk’igha eBiblia yo haghuma. Kandi monatsuka eribya ngahika oko mihindano kw’ebiro byosi. Ebyo nabya ng’igha mobyatula oko mutima waghe, neryo monabya mutuliri w’engulu mbuya. Ebyo nabya ngalandamirira mobyabinduka omughulu naminya ngoko “ekiro kinene kya Yehova kiri hakuhi.” (Zef. 1:14) Monaleka amalengekania w’erisoma akalasi k’endata. Omo mwanya w’ekyo, monatsemera eriwatikya abandi erigha ekwenene y’eBiblia.

Monabana elipolome omo kiro 13 oMwisi 6, 1956, n’ebiro bisatu enyuma syaho namabatisibwa oko muhindano munene w’omutimbo. Sinabya nasi ngoko nangabwene emiyisa mingyi busana n’eriherera engebe yaghe nyitoke erigha oko Yehova n’erikangirirya abandi okw’iye.

ERIGHA N’ERIKANGIRIRYA ABANDI INYINE MUPAINIA

Nabere nabugha emisi 6 inyinabatisibwe, monabya mupainia w’omughulu wosi. EHuduma ya Ufalme y’oko Mwisi 12 1956 yabyamo omwatsi owakabugha ati “Wanganayakolera eyiri obwagha bunene?” Naghe ekyo kyo nabya nyitolere erikola. Nabya nanzire eriyawatikya eyiri abatuliri bake b’engulu mbuya.​—Mat. 24:14.

Monahumira eEdgefield, omo Carolina y’Endina. Endeko yayo yabyamo abatuliri bani basa. Nabere nahikayo twamabya batano. Itukakolera emihindano y’omo salo ey’omughala wetu. Obuli mwisi ingalabaya esyosaha 100 omo mubírí w’eritulira. Nabya n’ebingyi by’erikola kundi ingasondola omubírí w’eritulira kandi ingalabaya emikania y’omo ndeko. Eky’eritsemesya, erikola bingyi omo ndeko, mukyanyiwatikya eriminya Yehova yo kutsibu.

Omukali mughuma oyo nabya ng’igha naye eBiblia abya n’enyumba eyo bakatwalamo ebinda by’abandu (morgue) omo muyi we Johnston, owabya hali oko bilometre bilebe. Kundi abya mundu oyuwene, mwamba omubírí w’eribya ngakola omo biro bilebe-bilebe, kandi mwatuha ekyumba ky’eribya tukakoleramo emihindano y’endeko.

Mughala wetu Jolly Jeffries, omwana w’omughala wetu oyo wanyikangiriraya eBiblia mwahumira eyo twabya akalua eBrooklyn omo muyi w’eNew York, neryo motwakola omubírí w’obupainia wo haghuma. Akanyumba akotwikalamo kabya kakontenere ako omughala wetu atusighira.

Omo biharo ebiri oko luhande lw’Eyikwa ibakaliha abakoli b’oluke. Oko kiro kighuma ky’omubírí itukalihawa esyodolare ibiri kutse isatu. Kiro kighuma, nabya inabirighula akalyo oko lufranga luke olo nabya inyikiwiteko. Nabere nahuluka erilua omo duka eyo bakaghuliraya mw’ebyalya eyo, omulume mughuma mwasa aho nyiri n’erinyibulya ati: “Unalaghire oko mubírí? Ngendibya ngakuliha dolare nguma oko buli saha.” Mwamba omubírí w’ebiro bisatu ow’erikola obuyonzo aho bakahimba enyumba. Monalw’inalangira ngoko Yehova anemunyiwatikya erisighala eEdgefield. Monaghenda n’oko muhindano munene w’ebihugho bingyi owabya omo muyi we New York oko 1958.

Ekiro kyetu ky’endwa

Oko kiro ky’akabiri ky’omuhindano oyo, mohabya omwatsi w’embaghane. Monasungana na Ruby Wadlington, oyo wabya mupainia w’omughulu wosi eGallatin, Tennessee. Kundi itwe bosi twabya twanzire eribya bamisionere, motwaya oko muhindano w’akalasi k’eGileadi owabya oko muhindano munene oyo. Enyuma w’aho, motwatsuka eribya tukatumirana esyobaruha. Neryo mobamba omukania w’abandu bosi w’eriyalabya eGallatin. Monakolesya akanya ako erimubwira ngoko nyanzire erimutahya. Monahumira omo ndeko yabo Ruby, neryo omo 1959 twamalunga.

ERIGHA N’ERIKANGIRIRYA OMO NDEKO

Nabere nayira emyaka 23, monasombolwa mo mughombe w’endeko (oyukahulawa lino mo musangania w’ekyaghanda ky’abasyakulu) eGallatin. Endeko yetu yo mughala wetu Charles Thompson atsuka erilenderera abinabya mulebya w’omutimbo. Aby’asi myatsi mingyi, aliwe, mwanyibulya nga ngalengekanaya nyiti abaghala n’abali betu balaghire oko myatsi yahi n’abandi balebya b’emitimbo nga babya bakayira bati oko myatsi eyo. Monamulangirirako ngoko kyowene eritsuka wabulya n’eriyikasa eriminya omwatsi wosi embere sy’erisoha omwatsi mulebe.

Oko Mwisi 5, 1964, monabirikirwa oko Kalasi k’oMubírí w’oBwami ak’omwisi mughuma akabya eLansing y’Endina, omo New York. Abaghala betu ababya bakasondola akalasi ako mobaleka inayitsutsa erigha myatsi mingyi eyilebirye Yehova n’eriyitunda hakuhi naye.

ERIGHA N’ERIKANGIRIRYA OMO MUBÍRÍ W’OBULEBYA BW’OMUTIMBO N’OBW’EWILAYA

Ingye na Ruby motwatumwa omo mubírí w’obulebya bw’omutimbo oko Mwisi 1, 1965. Ekiharo ky’omutimbo wetu kyabya kinene, eritsuka eKnoxville, Tennessee, n’erisond’ihika eRichmond, Virginia. Mwabya esyondeko sy’omo Carolina y’Endata, Kentucky, n’eVirginia y’Ebulengera-lyuba. Ingalenderera esyondeko sy’abiraghulu sisa kundi oko mughulu oyo oko luhande lw’endina lw’ekihugho kye Amerika yabya akasololo akakalire, neryo abiraghulu isibangahindana haghuma n’abasungu. Abaghala betu b’eyo ini bera, neryo itukaha abali omo bwagha b’oko ebyo tuwite. Mughala wetu oyo wabya inyabiribugha omo mubírí w’omutimbo mo mughulu muli mwangangirirya esomo y’omughaso. Mwambwira ati: “Omughulu ukalenderera endeko, ngambe ibakulangira mo mughala wabo. Isiwayiwata ng’omuteke. Bamabikulangira mo mughala wabo, ighukenditoka eriwatikyabo.”

Twabere itune omo ndeko nguma nge, Ruby mwatsuka erigha eBiblia n’omusika mughuma oyo wabya n’omwana w’omwaka mughuma. Omo ndeko mwabere mwabula ow’erisondola efunzo eyo, Ruby mwabya akasondolayo erilabira ebaruha. Twabere twasyalenderera endeko eyo, omusika oyo mwahika oko mihindano yosi. Omughulu bali betu babiri abapainia b’embaghane bahumirayo, mobabya bakigha naye, n’omughulu muke enyuma syaho mwabatisibwa. Habere halaba hakuhi myaka 30 oko 1995, itune oko Beteli y’ePatterson, mwali wetu mwasa amayiminyikalya oko Ruby. Abya ini mwali w’omukali oyo Ruby igha naye eBiblia. Omumbesa oyo haghuma na mwira wiwe babya ibanemusoma oko kalasi ke 100 ak’eGileadi.

Omutimbo w’akabiri owo twatumawamo abya omo kati-kati k’ekiharo ky’eFlorida. Oko mughulu oyo motwalagha oko mutoka, kandi motwabanagho oko beyi eyuwene. Aliwe, oko yenga y’erimbere omo motere momwatsanda ekyuma. Twabya isitukiwite oko syofranga sy’erikokotyagho. Monabirikira mughala wetu oyo nabya ngalengekania nyiti anganatuwatikya erikokotyagho. Mwatuma omughuma w’oko bakoli biwe akokotayegho; kandi mwakokotyagho butsira erisaba kindu. Mwabugha ati, “Simwendiliha ekyosi-kyosi.” Nibya mwatuha n’esindi franga! Oyo abya mwatsi owatukanganaya ndeke-ndeke ngoko Yehova akatsomana abaghombe biwe. Ekyo mokyaleka itwalangira ngoko litolere itwabya tukahitya.

Omughulu twabya tukalenderera esyondeko, itukikala ew’abaghala betu. Ekyo mokyaleka itwabya n’abira bangyi abuwene. Kiro kighuma, monasigha omo masini w’erihandika mw’eripoti y’endeko eyo nabya isindinabugha erihandika. Omw’igholo, nabere nasubula moneya omwana w’emyaka isatu w’omo kihanda ekyo twabyamo, inyabiritsangira oko masini neryo monatasyahandika eripoti yo buhya-buhya. Omo myaka mingyi monabya ngasubirira omo mwatsi oyo ngatsanga naye.

Oko mwaka 1971, monabana ebaruha eyibughire yiti ngendibya mulebya w’ewilaya omo muyi we New York. Motwasisira! Twayayo inyiwite emyaka 34 misa. Abaghala betu mobanyikokya kutsibu, kandi n’ingye nabya mulebya wabo w’ewilaya omw’iraghulu ow’erimbere.

Kundi nabya mulebya w’ewilaya, oko mwiso w’obuli yenga ingatsema erikangirirya abandi b’emyatsi eyilebirye Yehova omughulu w’omuhindano munene w’omutimbo. Abalebya bangyi b’emitimbo babya ibabirilola oko myatsi mingyi kunyilenga. Omughuma wa kubo yo walabaya omukania w’olubatiso omughulu nabatisibawa. Oghundi abya ini mughala wetu, Theodore Jaracz. Enyuma syaho mwayakolera omo Kyaghanda eKikasondola. Habya n’abandi baghala betu bangyi ababirilola oko myatsi mingyi ababya oko Beteli y’eBrooklyn. Monasima kutsibu kundi abalebya b’emitimbo n’ababya bakakolera oko Beteli mobaleka inayowa ndeke. Monayilangirira ngoko abalume aba babya balisya b’olwanzo, abayiketere eKinywa ky’oMungu kandi abak’imira endondeka butaleghula. Eriyikehya lyabo molyaleka omubírí w’obulebya bw’ewilaya inyoloba.

ERISUBA OMO MUBÍRÍ W’OBULEBYA BW’OMUTIMBO

Oko 1974 eKyaghanda eKikasondola mokyasombola abandi balebya b’emitimbo eribya balebya b’ewilaya, neryo monatasyakolera omo Carolina y’Endina mo mulebya w’omutimbo. Eky’obutseme, oko mughulu oyo abasungu n’abiraghulu, babya ibanganatasyabya omo ndeko nguma kutse omutimbo mughuma, neryo ekyo mokyatsemesya abaghala betu.

Oko nduli y’omwaka 1976, monatumwa eribya mulebya w’omutimbo w’eGeorgia owabya omo kati-kati k’eAtlanta n’eColumbus. Nyinibukire ndeke-ndeke omughulu nalabaya omukania w’oluholo lw’abana batano abiraghulu abahola omughulu abandu baghusa oko nyumba yabo kw’ebombe. Mama wabo mwahutala, amapanga elupitali. Abaghala betu bangyi, abiraghulu n’abasungu, mobasa elupitali bakasyakirania ababuti abo. Monalangira ngoko abaghala betu bawite olwanzo lunene. Erikanganania olwanzo ng’olo, kyanganawatikya abaghombe b’oMungu eriyiyinia omughulu bakalaba omo mighulu eyikalire.

ERIGHA N’ERIKANGIRIRYA OKO BETELI

Oko 1977 motwabirikirwa oko Beteli y’eBrooklyn eriyawatikya omo misi mike oko mubírí mulebe. Omubírí oyo abere akasonda erihwa, abaghala betu babiri ab’omo Kyaghanda eKikasondola, mobatubulya ingye na Ruby nga twangananza erisighala oko Beteli. Motwaligha.

Monabugha emyaka 24, inyinemukolera omo Katunga k’oMubírí. Kangyi-kangyi, omo katunga ako abaghala betu bakakanaya oko mabulyo awakala-kalire. Omo myaka mingyi, eKyaghanda eKikasondola kyabirileta obusondoli obuhulikirirene n’esyokanuni sy’eBiblia. Obusondoli obo bukawatikaya erisubirya oko mabulyo, kandi bukakolesibawa eribegherya abalebya b’emitimbo, abasyakulu b’endeko, n’abapainia. Obusondoli obo bwabiriwatikya abandu bangyi eribya Bakristo abakulire bunya-kirimu. N’ekyo kyabirileka endondeka ya Yehova iyasika.

Eritsuka oko 1995 erihika oko 2018, monalenderera esyobeteli nyingyi mo mutumwa w’oBwikalo Bukulu oyo wabya akahulwa kera mo mulebya we eneo. Ingahindana n’ab’omo Hitunga hy’esyo Beteli, abakakolera oko Beteli, n’abamisionere busana n’eribasikya mutima n’eribawatikya oko myatsi eyikabakenderaya. Ingye na Ruby tukasikibawa mutima abaghala n’abali betu bakatukanirya oko ebyo babiriyilangirira. Ng’eky’erileberyako, oko mwaka 2000, motwalenderera eRwanda. Eryowa ngoko abaghala n’abali betu n’ekihanda ky’eBeteli bayiwata bakalaba omo bwiti obwabya oko 1994, mokyatutula oko mutima. Abangyi mobaherya abanze babo. Nomo banalaba omo byosi ebyo, abaghala betu abo mobataleka eribya n’obwikirirya, amaha, n’obutseme.

Omwaka wetu wa 50 omo ndwa

Lino tuli omo lubwa lw’emyaka eyilabire oko 80. Namabibugha emyaka 20 inyinemukolera omo Katunga k’eBeteli. Mondasoma akalasi k’endata; aliwe, Yehova n’endondeka yiwe babirimba amakangirirya w’endata kutsibu. Ekyo kyabirinyitokesya erikangirirya abandi b’ekwenene y’eBiblia eyangabaletera endundi y’erikota. (2 Kor. 3:5; 2 Tim. 2:2) Nabirilangira ngoko amakangirirya awali omo Biblia abiriwatikya abandu eryuwania esyongebe syabo n’eribya bira b’oMuhangyiki wabo. (Yak. 4:8) Omughulu kyamatokekana, ingye haghuma na Ruby tukinahira omo bandi m’omuhwa w’eritsemera olusunzo lw’erigha oko Yehova n’erikangirirya abandi b’ekwenene y’eBiblia​—olo l’olusunzo lunene olo omughombe wa Yehova anganza eribya nalo!