Uvwre ẹgbukpe 1940 ọ vrẹn hin, eri vwiẹre mẹ ne yono i Baibol na rhẹ Iseri Jehova. Uyono ọrana nọ dobọ ji uvwre ọke, ọrẹn a ji yẹ izu mẹ ẹbe Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake!. Ne ruẹ omẹvwa akpọ ephian uvuẹn ẹgbukpe 1950, uvuẹn New York City, eri vwiẹre mẹ ni ji rhiabọ ha use aye ina nya.

Ọke oru, Omizu Lawrence Jeffries nọ kọn bru ame ọke ephian. Ọye ọ dabu vwo ọdamẹ kpahen mẹ. Ọke ukaro, mie kwerhọ ọrẹ Iseri Jehova ine je vwobọrhọ usun oseghe ọrhẹ owian isodja-a. Ni mia frẹfro taghene orhianẹ kohworho kohworho uvuẹn America e kwe taghene aye ine riẹ uvweri-i, evwreghrẹn ina sabu ha ọsoso ẹkwotọre na. Omizu Jeffries nọ dabu vwo erhionrin leli mẹ roro, ji nọ: “Me wu rorori taghene Jehova ono ruo orhianẹ ọsoso ihworho uvuẹn America na ga ye, ọrẹn evwreghrẹn ni kparehaso aye?” Ẹkpahenrhọ ye kugbe ẹmro erọrọ ni ha userhumu mẹ rhe taghene iroro mẹ o serhọ-ọ. Ọrana nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi ne yono rhọ.

Mi ghwọghọ inọke buebun se Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake! rẹ izu mẹ o firhọ uvuẹn ekpeti. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene urhomẹmro na yi mie yono na, ni mi kweri nẹ Omizu Jeffries nọ ha i Baibol na yoni mẹ. Ni mie ji riẹ uyono ukoko ọke ephian. Urhomẹmro na no teri mẹ ọmudu, ne mi ji rhiẹ oghwoghwẹmro Uvie na. Ẹkẹ mi bruru no wenerin ọke mie vwẹruọ ye taghene “ẹdẹ rode i Jehova o ti kẹrẹ ne.” (Zeph. 1:14) Ukperẹ mi na tẹnrovi isukuru ọduado, ne mi vwo ẹhẹn mi na ha userhumu rẹn awọrọ yono i Baibol na.

Mi ruotọre nẹ Secondary school uvuẹn June 13, 1956, ẹdẹ esa a vrẹn hin, ni mi ji bromarhame uvuẹn omẹvwa okinhariẹ. Ọke ọrana mie rhe taghene mi na mẹrẹn ebrurhọ buebun mi  rha ha arhọ mẹ kpahontọre yono kpahen Jehova, ji yono awọrọ kpahiẹ-ẹn.

Ibiamo erhan ọke mie bromarhame hin, ni mi rhiẹ ọkobaro. Kingdom Ministry ọrẹ December 1956, o vwo urhomu-ẹmro rọ tare, “Can You Serve Where the Need Is Great?” Ọrana o sekpahen mẹ. Mi guọlọ ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn ekete ighwoghwẹmro i vwe bun.​—Matt. 24:14.

Ni mi kwa riẹ Edgefield, obẹ South Carolina. Ighwoghwẹmro awan ẹne yi ha ukoko na. Mẹmẹ nọ yi lẹrheriẹ rhiẹ awan isionrin. Ame e ruẹ uyono uvuẹn obaro oghwa omizu ọhworhare owu. Kibiamo kibiamo, mia ghwọghọ inọke 100 rhẹ owian aghwoghwo na. Mia dabu kobaro uvuẹn owian aghwoghwo Uvie na ọrhẹ uyono ukoko. Ọrẹ omamerhomẹ, ọke mie fiomarhọ ewian enana, ni mie yono kpahen Jehova rhọ.

Ọmase owu mie lele yono i Baibol na, o vwo ekete re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre orinmi esion uvuẹn Johnston, rọ vwọ ghwai seri nẹ ekete mie rhirhiẹ. Ọye nọ yẹrẹ mẹ ewian ezẹko mi wianren uvwre ọke, nọ ji yẹ ame ibiẹ oghwa owu rẹ ame i ha ru Aghwẹlẹ Uvie.

Omizu re se Jolly Jeffries, ro rhiẹ ọmọ omizu ro leliri mẹ yono i Baibol na, nọ kwa nẹ Brooklyn, New York, ji rhiẹ ọreva mẹ uvuẹn owian ọkobaro na. Ame awanva e rhirhiẹ ibiẹ imoto ọduado rẹ omizu owu o momirin ame.

A vwa kwosa o buebun uvuẹn avwaye-e. A kwa i dollar eva yanghene esa wẹn uvuẹn ọsoso owian ẹdẹ owu. Ọke owu, ni mi ha ọsoso igho mi vwori ha dẹ emaren uvuẹn ekete ra rhẹ ekwakwa. Ọke mia ruẹ otafe, ọhworhare owu no bruru mẹ rhe, ji nọ: “Wu guọlọ wian? Mi na kwa i dollar owu wẹn wu rha wian unọke owu.” Nọ yẹre mẹ owian rọ nọ ha ẹdọke esa, ne mi ruẹ ekete ra bọn oghwa fon. Nọ họhọre taghene Jehova ọ hobọtua mẹ neneyo mi sabu daji Edgefield. Ọrẹn, ne mi ji riẹ omẹvwa akpọ ephian ọrẹ 1958 re ruru obẹ New York City.

Uvuẹn ẹdẹ ọreva ye uvuẹn omẹvwa ọduado na, emru oghẹnrensan nọ phiare. Ni mi mẹrẹn omizu ọmase re se Ruby Wadlington, rọ ga ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn Gallatin, Tennessee. Rẹ ame e vwo ẹhẹn ame ina ga ẹrhẹ imishọnari na, ame ni riẹ ẹghware ra kwaphiẹrhọ uvuẹn omẹvwa na rẹn eri ne riẹ Gilead. Ọke oru, ame na ya ileta vwe owuowọnwan. Omarana, na ha use mẹ mi riẹ Gallatin ya ha ẹmro otu phia. Ni mi ha uphẹn ọrana ta rẹn Ruby nọ rọnmọ mẹ. Ọke oru, ne mi kwa riẹ ukoko ri Ruby havwọ, ame ni rọnmọren ẹgbukpe 1959.

Ọke mia ha ẹgbukpe 23, na hare mwu ẹrhẹ odibo ukoko na (vwarana e seyi ọrọ hẹrote ugboma ekpako) uvuẹn Gallatin. Ame yẹ ukoko ọrukaro rẹ Omizu Charles Thompson ro rhiẹ oniruo okinhariẹ obọ, o kiki kin. Ọye ọ dabu do te edje; udabọ ọrana, ọ ji nọ mẹ kpahen oborẹ imizu na i guọlọre, ọrhẹ oborẹ iniruo okinhariẹ erọrọ i hẹrote edamẹ  erana lele ne. Mi yono mie yi taghene ofori na nọ enọ, ji rhe ọsoso iyẹnrẹn na fiotọre bọmọke ene ki brorhiẹn.

Uvuẹn May 1964, na ha use mẹ ne mi riẹ Kingdom Ministry School re ruẹ ibiamo owu, re ruru uvuẹn South Lansing, New York. Imizu ri ha uyono phia uvuẹn isukuru na, i lẹrhere mẹ vwo oruru ọgbogbanhon mi ne yono rhọ, ji do riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova.

Uvuẹn January 1965, na ha use mẹ ọrhẹ Ruby nẹ ame i tuẹn owian okinhariẹ rhọ. E djerẹ ame ye kin ikoko ri kerabọ omamọ, nẹ Knoxville, Tennessee, joma te Richmond, Virginia. Ikoko ri ha North Carolina, Kentucky, ọrhẹ West Virginia, i ha usuẹn aye. Ikoko ihworho ibiebi i havwọ ọvo yi mie kiẹn, fọkime uvwre ọke ọrana oghalẹ ọ ha uvwre ihworho ibiebi ọrhẹ iyibo uvuẹn obọrẹ o riotọre obẹ United States, omarana ihworho ibiebi i vwe lele iyibo vwoma kugbe-e. Imizu na a ghwai vwo igho bu-un, omarana ame na ghalẹ oborẹ ame i vwori rhẹ eri ha ọkanronmẹ. Oniruo okinhariẹ rọ ga ọke jijiri ne, no yonirin mẹ uyono ọghoghanren owu: “Ofori wu rhiẹ omizu. Wu vwe kiẹn ukoko jerẹ onini-i. Wu na sabu ha userhumu rẹn aye orhianẹ aye i niruon taghene wẹwẹ omizu aye.”

Ọke ame e kiẹn ukoko ọkokamu owu, Ruby nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ ọmase owu ro vwo ọmọ ọgbọtọ ẹgbukpe owu. Ra mẹriẹn taghene o vwo ohworho rọ nọ sabu lelie yono i Baibol na uvuẹn ukoko na-a, Ruby no yonie nyoma ileta. Ọke ame a rharhumu kiẹn ukoko na, ọmase na nọ rhiẹ ọsoso iyono ukoko na. Ọke re dje imizu emẹse awanva ri rhiẹ ekobaro oghẹnrensan riẹ avwaye, aye ne yono ọmase na, ọke oru no bromarhame. Ẹgbukpe 30 a vrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 1995, uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Patterson, omizu ọgbọtọ owu no dje omayen rẹn Ruby. Ọye yẹ ọmọ ọgbọtọ ọmase rẹ Ruby o lele yono na. Ọgbọtọ na ọrhẹ esa ye i ruotọre nẹ isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 100.

Okinhariẹ ọreva ame i kinrin yẹ central Florida. Uvwre ọke ọnana, ame ni guọlọ imoto, ame ni dẹ owu uchunu igho rọ dabu serhọ. Ọrẹn, uvuẹn ọkprughwre ọrukaro, emru owu no biomurun uvuien. Ame e vwo igho ame ina kwaphiẹ ye-e. Ne mi se omizu owu mi rorori taghene ọnọ sabu ha userhumu rẹn ame. Omizu na nọ ta rẹn owuọwan usuẹn era wian riẹn nọ kwaphiẹ imoto na, ọ ha igho mie ame-e. Omizu na nọ tare: “Kpariroro vrẹn, a hẹrote yi ne.” Nọ tobọ ha igho ruẹ ame ẹghẹlẹ! Ọrana omamọ udje oborẹ i Jehova ọ hẹrote idibo yi lele. Ọ karorhọ ame taghene ofori ne vwo uruemru ghwologhwolo kpahen awọrọ.

Ọke ame e kiẹn ikoko sansan, ame e rhirhiẹ uvuẹn oghwa imizu na. Omarana, ame ni vwo obọdẹn igbehian buebun. Ẹdẹ owu, ne mi nyaji iyẹnrẹn ukoko mi joma wian hin ne vwo uvuẹn i typewriter mẹ. Ọke mia ghwẹrioma rhe owuọwọn ẹdẹ ọrana, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọmọ ekrun ame e lele rhirhiẹ rọ ha ẹgbukpe esa, ọ ha “userhumu” mẹ wian iyẹnrẹn na hin ne. Mia ji ha ọrana ruie ona emrẹ ẹgbukpe buebun rhe na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1971, na yẹre mẹ ileta mi na ga ẹrhẹ oniruo ẹkwotọre uvuẹn New York City. O gberi ame unu! Ọke ame e te oboran, mi ha ẹgbukpe 34. Imizu na i dabu rhiabọ dedi mẹ mie rhiẹ oniruo ẹkwotọre ọrukaro ro rhiẹ ohworho obiebi.

Mie rhiẹ oniruo ẹkwotọre na, oma ọ dabu merhen mẹ mie yono ihworho kpahen Jehova ọkprughwre owuowu uvuẹn omẹvwa okinhariẹ. Iniruo okinhariẹ buebun, i dabu ten ona ghwẹ mẹ. Owuọwan usuẹn aye yọ ha ẹmro omebrurhame mẹ phia. Omizu ọrọrọ yẹ, Theodore Jaracz, ro rhiẹ owuọwan usuẹn ugboma Usuon na ọke oru. O ji vwo imizu ehworhare erọrọ ri te edje ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Brooklyn. Oma ọ dabu merhen mẹ taghene iniruo okinhariẹ, ọrhẹ imizu ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko, i dabu lẹrhẹ ẹhẹn mẹ te otọre. Mi dabu mẹrẹnvwrurhe taghene iniruo enana a hẹroso i Baibol na, ji hobọtua ukoko na. Omeriotọre aye ọ lẹrheriẹ lọhọ mẹ mia sabu ga ẹrhẹ oniruo ẹkwotọre.

Uvuẹn ẹgbukpe 1974, Ugboma Usuon na nọ rharhumu ha ẹko iniruo okinhariẹ erọrọ mwu nẹ aye i wian owian oniruo ẹkwotọre, na ji ha use mẹ ne mi ya wian owian oniruo okinhariẹ​—ọke ọnana obẹ South Carolina. Ọrẹ omamerhomẹ, uvwre ọke ọnana imizu ibiebi ọrhẹ iyibo e kwomakugbe ne, ọnana nọ dabu lẹrhẹ oma merhen imizu na.

Uvuẹn obẹta ẹgbukpe 1976, ne djeri mẹ riẹ okinhariẹ ọrọrọ obẹ Georgia uvwre Atlanta ọrhẹ Columbus. Mi dabu karorhọ ẹmro otu orinmi mi haphia rẹn emọvwerhe awan isionrin ri rhiẹ ihworho ibiebi, ri hwuru fọkiẹ erhanren ra ha torhẹ oghwa aye. Na kpare izu aye riẹ ihọsipita fọkime ọ konron. Imizu buebun, na ghwiẹ riẹ ihọsipita na, nẹ aye i ha urhebro rẹn emiemọ na. Mi dabu mẹriẹn taghene imizu na i vwo obọdẹn ẹguọlọ. Aruẹ ẹguọlọ ọrana ọ ha userhumu rẹn idibo i Jehova nyerẹn ghele ebẹnbẹn ri mai gbanhon.

Uvuẹn ẹgbukpe 1977, na ha use rẹn ame nẹ ame i rhiẹ Oghọn Ukoko uvuẹn Brooklyn uvwre ibiamo ezẹko, nẹ ame i ha userhumu phia fọkiẹ owian owu. Ọke owian na ọ joma hiẹn ne, awanva usuẹn Ugboma Usuon na ni mẹrẹn mẹ ọrhẹ Ruby, ji nọ ame sẹ ame i guọlọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọke ephian. Ame ni rhiabọ ha use na.

Mi gare uvuẹn Awan Iruo Ẹga emrẹ ẹgbukpe 24, ekete imizu a hẹrote ẹmro ọrhẹ enọ eghoghanren. Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, Ugboma Usuon na, ọ ha ọkpọvi phia lele iruemru-urhi sansan uvuẹn Baibol na. Ọnana yẹ esiri ra ha kpahenrhọ enọ, ra ji ha yono iniruo okinhariẹ, ekpako, ọrhẹ ekobaro. Ekwakwa enana ra ha yono imizu na, ọ ha userhumu rẹn buebun do te edje ne. Habaye, nọ ha userhumu rẹn ukoko i Jehova gbanhonrhọ.

Nẹ ẹgbukpe 1995 riẹ 2018, mi kiẹn Oghọn Ukoko sansan jerẹ ọro meviẹ rẹn Esiri Ukoko, re se zone overseer bi. Mẹmẹ ọrhẹ Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko, era ewian obẹ Oghọn Ukoko, ọrhẹ imishọnari i vwoma kugbe, mia ji ha urhebro rẹn aye kpahen edamẹ aye. Habaye, mẹmẹ ọrhẹ Ruby, i mẹrẹn urhebro mie imizu na ri ta rẹn ame oborẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne. Jerẹ udje, ame i riẹ Rwanda uvuẹn ẹgbukpe 2000. Oma ọ merhenren ame ọke ame e rhon kpahen oborẹ imizu na ọrhẹ era ga uvuẹn Oghọn Ukoko, i ru nyerien uvwre ọke oghwọghọ ọduado rọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 1994. Ihworho buebun aye i vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru. Udabọ oborẹ aye i vwo edirien, imizu enana i dje obọdẹn esegburhomẹmro, ifiẹrorhọ ọrhẹ aghọghọ phia.

Vwana, ame i vrẹn ẹgbukpe 80 ne. Uvwre ẹgbukpe 20 ri vrẹnren na, mi gare rhẹ Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko rọ ha United States. Mie riẹ isukuru kodo-o; ọrẹn, mi vwo uyono rọ mai ghanren kparobọ mie Jehova ọrhẹ ukoko yi. Ọnana ọ ha userhumu mẹ mwuovwan mi ne yono awọrọ i Baibol na, rọ nọ sabu yẹ aye erere bẹmẹdẹ. (2 Cor. 3:5; 2 Tim. 2:2) Mi mẹrẹn oborẹ urhomu edje i Baibol na, ọ ha userhumu rẹn ihworho ruẹ akpenyerẹn aye rhomurhọ ne, ji vwo onyerẹnkugbe rhẹ Ọmemama aye. (Jas. 4:8) Ame i rhe vwo uphẹn na, mẹmẹ ọrhẹ Ruby, a ji ha userhumu rẹn awọrọ ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn aye ine yono kpahen Jehova, nẹ aye i ji yono awọrọ kpahen i Baibol na​—ọrana yẹ uphẹn rọ maido rẹ odibo i Jehova ọnọ sabu riamerhiẹn!