Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EBYAFAAYO

Nyegondiize omu Kwega Hamu n’Okwegesa Hali Yahwe

Nyegondiize omu Kwega Hamu n’Okwegesa Hali Yahwe

NKAKURRA omu Easton, Pennsylvania, U.S.A., obu omutima ngutaire ha kugenda ha yunivasite, kandi ncweriiremu kimu kufooka omuntu w’omugaso. Nayegondezaaga omu kusoma kandi nakoraga kurungi omu kubara hamu n’amasomo aga sayansi. Omu 1956 ekitongole ekirukurwanirra obugabe bw’abantu kikampa doola 25 habwokuba omu beegi abarukwiragura ninyowe akaba akizereyo kukora kurungi. Baitu hanyuma ebigendererwa byange bikahinduka. Habwaki?

OMULINGO NAYEGERE HALI YAHWE

Nk’omu 1940, bazaire bange bakatandika kwega Baibuli n’Abakaiso ba Yahwe. Okwega oku kutagumizeemu, baitu nyina nyowe akagumizaamu natunga magaziini za Watchtower na Awake! Omu 1950 hakabaho orusorrokano orukooto orw’ensi yoona omu New York City, kandi eka yaitu ekaraliziibwa kurubamu.

Omu kaire kake hanyuma y’orusorrokano oru, ow’oruganda Lawrence Jeffries akatandika kutubungira. Akalengaho kunkonyera kwega amananu. Ha kubanza, namuhakanizaaga nimugambira ngu Abakaiso ba Yahwe basemeriire kwejumbira omu by’obulemi n’okutaaha amahe omu kiikaro ky’okwikara batagweriire orubaju. Nkamugambira ngu kakuba buli omu omu America ayanga kugenda omu bulemu, abanyanzigwa nibasobora kwija bakatwara ensi yaitu. N’obugumiisiriza bwingi ow’oruganda Jeffries akankaguza ati: “Notekereza kiki Yahwe Ruhanga eky’asobora kukora kakuba abantu boona omu Amerika baali nibamuheereza kandi abanyanzigwa baija kubatahirra?” Ebigambo bye ha nsonga egi hamu n’ezindi bikankonyera kukirora ngu entekereza yange ekaba etahikire. Eki kikandetera ekihika eky’okugonza kwega Baibuli.

Ha kubatizibwa kwange

Nkamara obwire bwingi ninsoma magaziini za Watchtower na Awake! nyina nyowe ez’akaba ayahwire omu kisiika ekikaba kiri hansi y’enju yaitu. Hanyuma y’akasumi, nkakyetegereza ngu ebinkaba ninyega gaali mananu, nahabweki nkaikiriza kwega Baibuli n’Ow’oruganda Jeffries. Ekindi nkatandika okugenda omu nsorrokano butoosa. Nkagonza muno ebinkaba ninyega, kandi nafooka omutebezi ow’amakuru aunivamarungi. Ebigendererwa byange bikahinduka obunakyetegeriize ngu nkaba ntakyaine ekihika eky’okugenda ha yunivasite ohireho nkaba ningonza kukonyera abandi kwega amananu kuruga omu Baibuli “Ekiro ekikuru ekya Mukama kiri haihi.” (Zef. 1:14).

Nkamalirra emisomo yange omu Juuni  13, 1956, kandi hanyuma y’ebiro bisatu, nkabatizibwa ha rusorrokano orukooto. Nkaba ntamanyire ngu omu kasumi ako nakutungire ebirungi bingi kuruga hali Yahwe habw’okucwamu kukozesa obwomeezi bwange kumwegaaho n’okumwegesaaho abantu abandi.

NKEEGA KANDI NAYEGESAAHO HALI YAHWE OBUNKABA NDI PAYONIYA

Hanyuma y’emyezi mukaaga mbatiziibwe, nkafooka payoniya ow’akasumi koona. Akatabu aka Kingdom Ministry 1956 kakaba karumu ekicweka ekiine omutwe “N’osobora Kuheereza Nambere Hali Obwetaago?” Eki nanyowe nkaba ninkisobora. Nkaba ningonza kukonyera nambere haali obwetaago bw’abatebezi.​—Mat. 24:14.

Nkagenda omu Edgefield, South Carolina. Ekitebe eki kikaba kirumu abatebezi bbana bonka. Obunabeteranizeeho ekitebe eki kikahikya abatebezi bataano. Twasorrokaniraga omu ka y’ow’oruganda omu kisiika eky’aha irembo. Buli kwezi, namaraga esaaha omu 100 omu buheereza. Nkaba nyine bingi eby’okukora habwokuba nayebemberaga orusorrokano orw’okugenda omu buheereza n’okuha embazo omu kitebe. Ekirukuhuniriza, buli bunayeyongeraga kwejumbira omu bujunanizibwa bunu, nkeyongera kwega hali Yahwe.

Omukazi omu ounayegesaaga Baibuli akaba aine biziinesi ey’okuziikisa abantu omu Johnston, orubuga orukaba ruli mairo ntaito kuruga nambere naikaraga. Akankonyera yampa omulimo ogw’okukora esaaha ntaito ogunkaba ninyetaaga muno kandi yatuha ekyombeko ekitaito kukikozesa nk’Ekyombeko ky’Obukama.

Ow’oruganda Jolly Jeffries, mutabani wa ow’oruganda ounayegere na uwe Baibuli, akaruga omu Brooklyn, New York, twatandika kwikara hamu n’okuheereza nka bapayoniya. Twaikaraga omu trailer ow’oruganda ey’akaba atutiirize.

Baasasuraga sente ntaito omu masirimuka. Twatungaga doola ibiri rundi isatu habw’omulimo ogw’ekiro kimu. Kiro kimu, nkaba nubwo nakamara kukozesa sente enke ezinkaba nsigaize kugura ebyokulya ha duuka. Obunkaba ninduga omu duuka, omusaija akampikirra yankaguza: “Nogonza omulimo? Ningenda kukusasura doola emu buli saaha.” Akampa omulimo ogw’ebiro bisatu ogw’okuyonja ikorro. Kikeyolekera kimu ngu Yahwe akaba nankonyera kwikara omu Edgefield. N’obukiraaba ngu ntahya yange ekaba ntaito, omu 1958 nkasobora kugenda omu rusorrokano orukooto orw’ensi yoona omu New York City.

Ha kiro ky’okugaitwa kwaitu

Ha kiro ekyakabiri eky’orusorrokano orukooto, ekintu eky’embaganiza kikabaho. Nkatangatangana Ruby Wadlington, ow’akaba naheereza nka payoniya ow’akasumi koona omu Gallatin, Tennessee. Habwokuba itwena tukaba nitugonza kuba bamisaani, tukabaho ha rusorrokano orw’abo abarukugonza kugenda omu isomero elya Gilead ha rusorrokano oru orukooto. Tukatandika kuhandikirangana amabbaruha. Hanyuma nkaraalizibwa omu Gallatin kuha orubazo rwa boona. Nkakozesa omugisa ogu kumusaba kutaaha obuswere. Nkagaruka omu kitebe Ruby eky’akaba arumu, kandi twataaha obuswere omu 1959.

KWEGA N’OKWEGESA OMU KITEBE

Obunkaba nyine emyaka 23, nkakomwa kuheereza nk’omuheereza w’ekitebe (hati ayetwa omuteeraniza ow’akatebe ak’abagurusi) omu Gallatin. Ekitebe kyaitu nikyo Ow’oruganda Charles Thompson yabandize kubungira nk’omurolerezi w’ekicweka. Akaba aine obukugu baitu nabwo akanyehanuzaaho ha bintu ab’oruganda bakaba nibetaaga n’omulingo abaroleerezi abandi baakwatamuga ensonga ezi. Nkamwegeraho isomo ngu kirungi kukaguza ebikaguzo n’okulengaho kumanya amananu gonyini otakakwasiremu ensonga.

Omu Maayi 1964, nkaraalizibwa kugenda omu isomero ery’okwezi kumu elya Kingdom Ministry School omu South Lansing, New York. Ab’oruganda abaatwegeseze omu isomero linu bakandetera kugonza kwega ebirukukiraho n’okufooka muntu ow’akuzire omu by’omwoyo.

KWEGA N’OKWEGESA OMU MULIMO OGW’OKUBUNGIRA EBITEBE N’OGWA DISITURIKITI

Omu Janwali 1965, nyowe na Ruby bakaturaaliza kutandika omulimo ogw’okubungira ebitebe. Ekicweka twabungiraga kikaba kikooto muno kuruga Knoxville, Tennessee, haihi kuhika omu Richmond, Virginia. Kikaba kirumu ebitebe eby’omu North Carolina, Kentucky, na West Virginia. Nabungiraga ebitebe eby’abarukwiragura byonka habwokuba ebiragiro ebirukukwata ha kusoroora omu masirimuka ga United States, tibyaikirizaaga abantu abarukwiragura kusorrokana hamu n’abarukwera. Ab’oruganda bakaba baine bike muno, kandi tukeega kubagana ebitwine hamu naabo abali omu bwetaago. Ow’oruganda ow’akaba amazire akasumi kaingi naheereza nk’omuroleerezi, akanyegesa isomo erikuru erikugamba ngu: “Ba w’oruganda. Baitu otagenda omu bitebe nosisana oti rundi oli mukama wabo. Noija kusobora kubakonyera kakuba bakurora nk’ow’oruganda mugenzi wabo.”

Obutukaba tubungiire ekitebe ekitaito, Ruby akatandika kwegesa omukazi ow’akaba aine omuhara ow’omwaka gumu. Habwokuba hakaba hataroho omuntu wena ow’okugumizaamu na mwegesa, Ruby akagenda omu maiso namwegesa n’akozesa amabbaruha. Ha rubungo orwahondireho, omukazi onu yaijaga omu buli rusorrokano rwona. Banyaanya itwe babiri abarukuhereza nka bapayoniya ab’embaganiza obubaizire omu kitebe eki bakagumizaamu nibamwegesa Baibuli, kandi hanyuma yakaire kake yabatizibwa. Obu haali harabireho emyaka 30 omu 1995 ha Beseeri eya Patterson, omunyaanya itwe omuto akaija yayeyanjurra Ruby. Akaba ali muhara w’omukazi Ruby ouyayegesaaga Baibuli. Munyaanya itwe onu omuto na musaija we bakaba beegi omu isomero elya Gilead kilaasi eya 100.

Ekicweka ekyakabiri ekinaheerizeemu kikaba omu Florida. Omu kasumi ako tukaba nitwetaaga motoka, nahabweki haroho eitwaguzire kandi ha muhendo omurungi muno. Baitu omu wiiki ey’okubanza, haroho ekintu ekyasisikaire omu injini. Tukaba tutaine sente ez’okugikanikisa. Nkaterra ow’oruganda ninihiira ngu nasobora kutukonyera. Omu h’abakozi be akaija yakanika motoka yaitu kandi atatusabe sente. Ow’oruganda akatugambira ati, “Otafaayo.” Kandi akatuha na sente nk’ekisembo! Eki mali kikaba kyokurorraho ekirungi ekirukwoleka nk’oku Yahwe afaaho abaheereza be. Kikatwijukya obukuru bw’okuba bagabi hali abandi.

Buli obutwabungiraga ebitebe, twaikaraga omu maka ga b’oruganda. Ekyarugiremu, tukatunga abanywani baingi abarungi muno. Kiro kimu, nkaleka ripooti yange etakahoire erikukwata ha kitebe omu typewriter. Obunagarukire rwebagyo oru, nkakyetegereza ngu omwana omwojo ow’emyaka esatu omu ka nambere naikaraga ankonyiire kumaliiriza ripooti egi. Nkaikara nimusandaaza ha nsonga egi kumara emyaka nyingi.

Omu 1971, nkatunga ebbaruha ey’erikundaaliza kuheereza nka district overseer omu New York City. Kinu kikatuhuniriza muno! Nkaba nyine emyaka 34 yonka. Ninyowe akaba ali district overseer wabo arukwiragura, kandi ab’oruganda bakantangirra n’obutagasi.

Nka district overseer, nkegondeza omu kwegesa hali Yahwe buli wiikendi hamu na ha nsorrokano enkooto. Baingi h’abaroleerezi b’ebicweka bakaba baheeriize kumara akasumi kunkira. Omu halibo nauwe yahaire orubazo rwange orw’okubatizibwa. Kandi ondi, Theodore Jaracz, akahika yaheereza h’Akatebe Akalemi. Kandi hakaba haroho ab’oruganda baingi abakaba bamazire akasumi kaingi nibaheereza ha Beseeri omu Brooklyn. Kikansemeza muno habwokuba abarolerezi b’ebicweka na Ababeseeri bakandetera kwehurra ntekaine. Nkakirorra kimu ngu bakaba baliisa ab’okugonza, abayesigaga Ekigambo kya Ruhanga kandi abasagikaga ekitebe kya Yahwe n’obwesigwa. Obwebundaazi bwabo bukankonyera kuheereza nka district overseer.

KUGARUKAYO OMU MULIMO OGW’OKUHEEREZA NKA OMUROLEREZI W’EKICWEKA

Omu 1974 Akatebe Akalemi kakasindika guruupu y’abaroleerezi omu mulimo gwa district, nahabweki nkagarukayo kuheereza nk’omurolerezi w’ekicweka, baitu omurundi gunu omu South Carolina. Baitu ekirungi kiri ngu, omu kasumi ako ebitebe n’ebicweka eby’okurolerra, ebyabarukwera n’abarukwiragura bikaba biteraniziibwe hamu ekintu ekyasemiize muno ab’oruganda.

Ha kumalirra kw’omwaka gwa 1976, bakansindika omu kicweka kya Georgia ekinyakuli hagati ya Atlanta na Columbus. Ninyijuka kurungi obunahaire orubazo orw’okuzika orw’abaana bataano abarukwiragura abafiire abantu ab’itima obubayokeze enju yaabo. Nyina bo akatwarwa omu irwarro ha bw’ebihuta eby’amaani. Abakaiso ba Yahwe baingi bakeseesa omu irwarro abarukwiragura n’abarukwera kuhuumuza abazaire abo. Nkakirorra kimu ngu mali ab’oruganda baine okugonza. Embabazi nk’ezi nizisobora kukonyera abaheereza ba Ruhanga n’okuraba omu nyikara ezigumangaine.

KWEGA N’OKWEGESA HA BESEERI

Omu 1977, tukaraalizibwa kuheereza ha Beseeri ya Brooklyn habw’emyezi ntaito. Obutukaba tuli haihi kumalirra, ab’oruganda babiri kuruga h‘Akatebe Akalemi bakankaguza nyowe na Ruby obuturaaba nitugonza kwikarra kimu ha Beseeri. Tukaikiriza kwikara.

Kumara emyaka 24, nakoraga omu Kitongole eky’Obuheereza nambere ab’oruganda bakira kutangaana ebikaguzo ebigumire eby’okwegendereza. Kumara emyaka nyingi, Akatebe Akalemi kaikaire nikatuha oburagirizi oburukusigikirra ha Baibuli. Oburagirizi bunu nubwo Ekitongole eky’Obuheereza kisigikirraho kugarukamu ebikaguzo, kutendeka abaroleerezi b’ebicweka, abagurusi, n’abapayoniya. Okutendekwa kunu kukonyire baingi kukurakurana omu by’omwoyo. Kandi kinu kyongire kugumya ekitebe kya Yahwe.

Kuruga omu 1995 kuhika 2018, mbungiire amataagi agarukwahukana nk’ow’oruganda ow’atumirwe ekitebe ekikuru ayayetwaga kara zone overseer. Natangatanganaga n’ab’oruganda abarukuheereza h’Abutebe bw’Itaagi, Ababeseeri, n’abamisani kubagarramu amaani n’okubakonyera omu bizibu byabo. Kandi ebintu ab’orugandabaarabiremu bikatugarramu amaani. Ekyokurorraho, tukabungira Rwanda omu 2000. Tukakwatwaho muno kuhurra omulingo ab’oruganda hamu n’Ababeseeri bakizire ekiita bantu ekya 1994. Baingi bakafeerwa abantu baabo. N’obukiraaba ngu ab’oruganda abo bakagumira bingi, bakooleka okwikiriza, okunihira, n’okusemererwa.

Obutwali tuhikize emyaka 50 omu buswere

Hati tuhingwize emyaka 80. Emyaka 20 ey’ehingwire, ngimazire nimpeereza h’Akatebe k’Itaagi erya United States. Ntagende ha yunivasite, baitu ntungire okwegesebwa okurukukirayo kuruga hali Yahwe n’ekitebe kye. Kinu kinkonyire kwegesa abandi amananu kuruga omu Baibuli agasobora kubagasira ebiro n’ebiro. (2 Kol. 3:5; 2 Tim. 2:2) Ndozere nk’oku obutumwa kuruga omu Baibuli bunkonyire abantu kusemeza obwomeezi bwabo n’okukurakuraniza enkoragana enungi na Yahwe. (Yak. 4:8) Obutuba tusoboire nyowe na Ruby twekambisa abandi kusiima omugisa ogurukukirrayo kimu omuheereza wa Yahwe ogw’asobora kwegondezaamu ogw’okwega hali Yahwe n’okwegesa abandi amananu kuruga omu Baibuli!