Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

TALA TONU

Ne Fiafia Au o Tauloto Kae Akoako Atu e Uiga ki a Ieova

Ne Fiafia Au o Tauloto Kae Akoako Atu e Uiga ki a Ieova

I te taimi ne tupu aka au i Easton, Pennsylvania, i Amelika, ne saga tonu atu au ki te fanatu ki se iunivesiti, me ne fakaiku aka ne au ke fai se mea telā e manako malosi au ki ei. Ne fiafia kae ne poto foki au i mataupu ko te numela mo te saienisi. I te 1956, ne tuku mai ne se fakapotopotoga o saolotoga o tino se 25 tālā me ne maua ne au a toe kai ma‵luga i tama‵liki uli. Fakamuli ifo, ne ‵fuli oku fakamoemoega. Kaia?

TE AUALA NE TAULOTO EI AU E UIGA KI A IEOVA

I tausaga talu mai te 1940, ne suke‵suke oku mātua ki te Tusi Tapu mo Molimau a Ieova. Ne seki tumau te sukesukega tenā, kae ne maua faeloa ne toku mātua a ‵kopi o te Faleleoleo Maluga mo te Ala Mai! I te 1950, ne fai se fono o atufenua i te Fa‵kai o Niu Ioki, kae ne talia ne toku kāiga a te ‵kamiga ke ‵kau atu ki ei.

E seki leva mai tua ifo i ei, ne kamata o asi mai a te Taina ko Lawrence Jeffries ki a matou. Ne saga tonu mai a ia o fesoasoani ki a au. I te taimi muamua, ne seki lotomalie au ki a ia ki te tulaga o Molimau a Ieova, ko te sē ‵kau atu ki mea fakapolitiki mo te kautau. Ne kinau atu au me kafai e ita fitifiti a tino katoa ke ‵kau atu ki te taua, e mafai o ‵mai a fili o puke a te fenua kātoa. Ne fesili mai mo te kufaki a te taina ko Lawrence: “Se a tau faka‵tau, me ne a mea ka fai ne Ieova te Atua, māfai e tavini atu a tino katoa i Amelika kae o‵mai a fili o taua ki a latou?” Ne lavea ne au ana fakamatalaga ki te mea tenā mo nisi mataupu me ne kinau valea atu fua au. Ne fakamalosi aka ei toku fiafia ne te mea tenā.

Taku papatisoga

Ne fakamāumāu ne au a itula e uke o faitau ki lōmiga o Te Faleleoleo Maluga mo te Ala Mai! kolā ko oti ne ‵teu faka‵lei aka ne toku mātua. E seki leva, ne iloa ne au me ko tauloto au ki te munatonu, telā ne talia ei ne au ke fai taku akoga faka-te-Tusi Tapu ne te Taina ko Lawrence. Ne kamata o kau atu faeloa au ki fakatasiga. Ne fiafia malosi au ki te munatonu kae ne fai ei au mo fai se tino talai o te tala ‵lei. Ne ‵fuli oku fakamoemoega i te taimi ne malamalama ei au me i “te aso lasi o Ieova ko pili mai.” (Sefa. 1:14) I lō te saga tonu atu ki te iunivesiti, ne manako au o fesoasoani ki nisi tino ke tauloto ki te munatonu i te Tusi Tapu.

Ne iku mai au i se akoga lasaga lua i a Iuni 13, 1956, kae ne papatiso au i se tamā fono i aso e tolu mai tua ifo i ei. E seai eiloa saku mea e iloa me ka uke a fakamanuiaga mai te tukuatuga o toku olaga ke tauloto kae akoako atu e uiga ki a Ieova.

NE TAULOTO KAE AKOAKO ATU PELĀ ME SE PAENIA

I te ono masina mai tua o taku papatisoga, ne fai au mo fai se paenia tumau. Ne aofia i Te ‵Tou Galuega Talai i a Tesema 1956 a te mataupu tenei, “Can You Serve Where the Need Is Great?” Ne fai te mea tenā mo fai foki se ‵kamiga ki a au. Ne manako au ke fesoasoani atu i koga kolā e se tokouke a tino talai o te tala ‵lei.—Mata. 24:14.

Ne fanatu au ki Edgefield, South Carolina. E tokofa fua a tino talai i te fakapotopotoga. Kae ko au ko te tokolima. Ne fai motou fakatasiga i se potu i mua o te fale o se taina. I masina takitasi, ne fakamāumāu ne au a itula e 100 i te galuega talai. Ne fakalavelave foki au i te faiga o te takitakiga i te galuega talai kae fakatoka ki vaega mō fakatasiga. Se mea fakafiafia, me ko te uke o mea ne fai ne au, ko te uke foki o mea ne tauloto ne au e uiga ki a Ieova.

E isi se fale mō tino ‵mate a se fafine telā ne fai ne au tena akoga i te Tusi Tapu, i Johnston, se fa‵kai telā e se ‵mao malosi. Ne fiafia tou fafine mo te atafai ke galue sē tumau au i a ia, kae ne talia foki ne ia ke fakaaoga ne matou se tamā fale e pelā me se Fale Tapuaki.

A te Taina ko Jolly Jeffries, ko te tama a te taina telā ne fai ne ia taku akoga, ne vau mai Brooklyn, i Niu Ioki, kae ne fai a ia mo fai toku soa paenia. Ne ‵nofo tasi māua i se tamā fale faka‵piki ki te koga mai tua o te motoka telā ne tuku mai ne se taina ke ‵nofo māua i ei.

Ne ma‵lalo a ‵togi o tino ga‵lue i te feitu ki Saute. Ne maua ne māua se lua tālā io me se tolu tālā i te aso. I te taimi e tasi, ne fatoa oti eiloa ne fakamāumāu aku tupe tatela‵tela ke ‵togi a mea‵kai i se sitoa. I te taimi ne vau ei au ki tua, ne vau se tagata kae fesili mai: “E manako koe o galue? Ka ‵togi ne au koe ki se tasi tālā i te itula.” Ne tuku mai a aso e tolu ke ‵teu ne au se koga e fai ei a galuega fakatū‵tu. Ne manino ‵lei, me ne fesoasoani mai a Ieova ke nofo au i Edgefield. Ne fai eiloa penā, kae ne fanatu foki au ki te fono o atufenua telā ne fai i te Fa‵kai o Niu Ioki i te 1958.

Te aso o te mā fakaipoipoga

I te lua o aso o te fono, ne tupu se mea fakapito. Ne fetaui au mo Ruby Wadlington, telā ne tavini atu pelā me se paenia tumau i Gallatin, Tennessee. Ona ko te fia‵fia malosi o māua ki te galuega fakamisionale, ne ‵kau atu māua ki se fakatasiga mō latou kolā e fia ‵kau atu ki te akoga i Kiliata i te fono tenā. Fakamuli ifo, ne kamata o tusitusi māua. Tenā ne ‵kami ei au ke fai se lāuga mō tino katoa i Gallatin. Ne fakaaoga faka‵lei ne au te avanoaga tenā ke uga atu taku fekau ki tou fafine ke avaga māua. Ne fanatu atu ki te fakapotopotoga a Ruby, kae ne avaga māua i te 1959.

NE TAULOTO KAE AKOAKO ATU I TE FAKAPOTOPOTOGA

I te taimi ko 23 ei oku tausaga, ne ‵tofi aka au mo fai te tavini a te fakapotopotoga (nei, ko te kouotineita o te kau toeaina) i Gallatin. Ne asi muamua mai a te Taina ko Charles Thompson ki te motou fakapotopotoga e pelā me se ovasia o te seketi. Ne lasi ‵ki tena atamai kae ne fesili mai a ia ki oku manatu e uiga ki mea e manakogina ne taina mo te auala ne fai ei ne nisi ovasia o te seketi olotou asiga. Ne tauloto ne au mai i a ia me se mea ‵lei ke fesili atu kae ke iloa a fakamatalaga ‵tonu katoa a koi tuai o fai se mea.

I a Me 1964, ne ‵kami au ke kau atu ki te Akoga mō Toeaina mō se masina e tasi i South Lansing, i Niu Ioki. A taina kolā ne fai ne latou a te akoga tenei, ne ati aka ne latou i a au se manakoga malosi ke tauloto ki mea e uke atu kae ke gasolo atu ki mua e pelā me se tino faka-te-agaga.

NE TAULOTO KAE AKOAKO ATU I TE GALUEGA O TE SEKETI MO TE FAIMALAGA

Ne maua ne māua mo Ruby se ‵kamiga ke ‵kau atu ki te galuega e pelā me se ovasia o te seketi i a Ianuali 1965. Ne ‵tofi māua ke asi atu ki kogā koga mai i Knoxville, Tennessee, kae toeitiiti ko oko atu ki Richmond, Virginia. Ne aofia i ei a fakapotopotoga i North Carolina, Kentucky, mo West Virginia. Ne tavini atu fua māua ki fakapotopotoga o tino uli me i te taimi tenā, koi tumau eiloa a te fakama‵vae o tino ‵kena mo tino uli i te feitu ki saute o Amelika, tela la, ne seki mafai o ‵kau fakatasi a tino uli mo tino ‵kena. Ne ma‵tiva a taina i te feitu faka-te-foitino, kae ne iloa ne māua o fesoasoani atu ki a latou kolā e ma‵nako ki se fesoasoani. Ne akoako mai ne se ovasia o te seketi telā ko leva ne galue penā se akoakoga taua: “Fai pelā me se taina. Sa fano ki se fakapotopotoga e pelā me se takitaki. E mafai o fesoasoani koe ki a latou māfai e ‵kilo atu latou ki a koe e pelā me ko te lotou taina.”

I te taimi ne asi atu māua ki se tamā fakapotopotoga e tasi, ne kamata ne Ruby se akoga mo se fafine talavou telā e isi sena tamaliki fafine ko tasi tena tausaga. Ona ko te mea ne seai se tino i te fakapotopotoga ne mafai o fai ne ia te akoga, ne fai eiloa ne Ruby te akoga e auala i te meli. I te suā asiga a māua, ne fanatu a te fafine ki fakatasiga katoa. I te taimi ne olo atu a tuagane paenia fakapito ki konā, ne faka‵soko ne lāua te akoga, e seki leva kae ne papatiso tou fafine. I se 30 tausaga mai tua ifo i te 1995, i te Peteli i Patterson, ne fanatu se fafine o fakatalofa ki a Ruby. A ia ko te tamaliki fafine a te fafine telā ne fai ne Ruby tena akoga. Ne aofia te tamaliki fafine mo tena avaga i tamaliki o te vasega napa 100 o te Akoga i Kiliata.

A te lua o ma seketi ko te kogaloto o Florida. I te taimi tenei, ko manakogina ne māua se motoka, telā ne ‵togi ei ne māua se motoka ‵togi māmā. Kae ko te vaiaso muamua, ne masei te pamu vai. E seki ai ne ma tupe ne ‵toe ke faite aka. Ne telefoni atu au ki se taina telā ne mafaufau au me e mafai o fesoasoani mai ki a māua. Ne fai atu a ia ki sena tino galue e tokotasi ke faite ne ia kae ne seki talia ne ia so se tupe mō te faitega tenā. Ne fai mai fua a ia, “Ko oti ne ‵togi.” Ne tuku mai foki ne ia a nisi tupe e pelā me se meaalofa! Ko se faka‵tau eiloa i te gali o te fakaakoakoga ki te auala e tausi ei ne Ieova ana tavini. Ne fakamasaua mai ki a māua a te tāua ke fakaasi atu te uiga kaimalie ki nisi tino.

I so se taimi ne asi atu māua ki se fakapotopotoga, ne ‵nofo māua i fale o taina. Ne iku atu i ei ki te mauaga o taugasoa tumau e tokouke. I te aso e tasi, ne tiaki ne au taku lipoti ne seki oti faka‵lei te taipaga e uiga ki te fakapotopotoga i taku taipa. I te taimi ne foki atu au i te afiafi tenā, ne iloa aka ne au me i te tamaliki tagata ko tolu ana tausaga i te kāiga ne ‵nofo māua i ei, ne tokotoko ne ia te taipa telā ne ‵tau o toe taipa ne au te lipoti kātoa. Ne fakaitaita sāle ne au tou tagata e uiga ki ei i te fia o tausaga.

I te 1971, ne maua ne au se tusi telā ne ‵tofi aka au ke tavini atu e pelā me se ovasia faimalaga i te Fa‵kai o Niu Ioki. Ne ‵poi malosi maua! I te taimi ne olo atu māua ki konā, kae ko 34 fua oku tausaga. Ne fakatalofa mai mo te a‵lofa a taina ki a au, te lotou ovasia faimalaga uli muamua.

E pelā me se ovasia faimalaga, ne fiafia au o akoako atu e uiga ki a Ieova i fakaotiga o vaiaso takitasi i tamā fono. E tokouke a ovasia o te seketi kolā ne sili fakafia atu te lotou atamai i lō au. E tasi mai i ei ko te taina telā ne fai ne ia te lāuga i taku papatisoga. A te suā taina ko Theodore Jaracz, telā ne fai fakamuli mo fai se sui o te Potukau Pule. Ne uke atu foki a taina ata‵mai kolā ne tavini atu i te Peteli i Brooklyn. Ne fiafia malosi au me ne fai ne ovasia o te seketi mo taina mai te Peteli ke mo a ma to manavase au. Ne lavea eiloa ne au ki oku mata a tausi mamoe a‵lofa kolā ne fakalagolago ki te Muna a te Atua kae ne ‵lago atu mo te fakamaoni ki te fakapotopotoga. Ne fai ne te lotou loto maulalo ke faigofie o tavini atu au e pelā me se ovasia faimalaga.

KO TOE ‵FOKI KI TE GALUEGA O TE SEKETI

I te 1974, ne ‵tofi aka ne te Potukau Pule a te suā potukau o ovasia o te seketi ki te galuega faimalaga, kae ne toe tavini atu au e pelā me se ovasia o te seketi—taimi tenei i South Carolina. Se mea gali me i te taimi tenā, ko mafai o ‵kau tasi a fakapotopotoga mo seketi kolā ne fakafia‵fia ‵ki ki te kautaina.

I te fakaotiotiga o te 1976, ne ‵tofi aka au ki te seketi o Georgia i te kogaloto o Atlanta mo Columbus. Ne masaua ‵lei ne au a te faiga ne au o te lāuga i te tanuga mō tama‵liki uli e tokolima kolā ne ‵mate i te taimi ne ‵sunu ei ne se tino te lotou fale ki te afi. Ne faulu a te mātua ki te fa‵kaimasaki ona ko ana pa‵kiaga. Ne olo atu faeloa a Molimau a Ieova, tino ‵kena mo tino uli, ki te fa‵kaimasaki o fakamafanafana a mātua. Ne lavea eiloa ne au ki oku mata a te tu ‵kese o taina. A te alofa atafai tenā e mafai o fesoasoani atu ki tavini a te Atua ke mafai o fa‵ki i toe fakanofonofoga faiga‵ta.

NE TAULOTO KAE AKOAKO ATU I TE PETELI

I te 1977, ne ‵kami māua ke olo atu ki te Peteli i Brooklyn mō nai masina ke fesoasoani ki se galuega. I te taimi ko pili o oti, ne fai‵pati matou mo sui e tokolua o te Potukau Pule kae ne fesili mai me e loto fia‵fia māua mo Ruby ke tavini tumau i te Peteli. Ne talia ne māua te ‵kamiga.

Mō se 24 tausaga, ne galue au i te Matagaluega mō te Galuega Talai, telā ne fakafesagai atu faeloa a taina ki fesili tāua kae faiga‵ta. I te fia o tausaga, ne tuku mai faeloa ne te Potukau Pule a fakatakitakiga e ‵tusa mo akoakoga fakavae i te Tusi Tapu. Ne fakaaoga a mea konei e pelā me se fakavae ke tali aka ei a fesili, kae ko te fakavae foki mō te akoakoga o ovasia o te seketi, toeaina, mo paenia. Ne fesoasoani atu a mataupu konei ki te faiga o akoakoga ki tino e tokouke ke ga‵solo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga. Kae ne iku atu i ei ki te fakamalosiakaga o te fakapotopotoga kātoa a Ieova.

Mai te 1995 ki te 2018, ne asi atu au ki ofisa lagolago e pelā me se sui mai te laumua, telā ne taku sāle ki te ovasia o te zone. Ne fetaui au mo Sui o Komiti o Ofisa Lagolago, kāiga Peteli, mo misionale ke fakamalosi kae fesoasoani atu i so se mea e manava‵se latou ki ei. Kae ne fakamalosigina faeloa māua mo Ruby ne olotou tala. E pelā me se mea e tasi, ne asi atu māua ki Rwanda i te 2000. Ne otia malosi mā loto ke fakalogo‵logo ki te auala ne ola i ei a taina mo kāiga Peteli i te fakatau tamatega telā ne tupu i te 1994. E tokouke mai i a latou ne ‵galo atu olotou tino pele. Faitalia a mea ne kufaki latou i ei, ne fakaasi atu ne taina konā a te fakatuanaki, te fakamoemoega, mo te fiafia.

Te 50 tausaga o te mā fakaipoipoga

Ko 80 tupu nei mā tausaga. I te 20 tausaga ko ‵teka, ne tavini atu au i te Komiti o te Ofisa Lagolago i Amelika. Ne seki maua ne au se akoakoga i te iunivesiti; kae ne maua ne au te ‵toe akoakoga maluga mai i a Ieova mo tena fakapotopotoga. Ne fesoasoani mai te mea tenei ki a au ke akoako atu a nisi tino ki muna‵tonu i te Tusi Tapu kolā e tumau ki te se-gata-mai te aoga ki a latou. (2 Koli. 3:5; 2 Timo. 2:2) Ne lavea ne au a te auala ne fesoasoani atu a te fekau i te Tusi Tapu ki tino ke momea aka te ‵lei olotou olaga, kae ati aka se fesokotakiga mo te lotou Mafuaga. (Iako. 4:8) Kafai e mafai ne māua, e tumau māua mo Ruby i te fakamalosi atu ki nisi tino ke fakatāua te tauliaga ko te tauloto e uiga ki a Ieova mo te akoako atu o muna‵tonu i te Tusi Tapu ki nisi tino—ko te ‵toe tauliaga sili e mafai o maua ne se tavini a Ieova!