Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

Sane Bimihi Nɛ Je Ní Kaneli A Ngɔ

Sane Bimihi Nɛ Je Ní Kaneli A Ngɔ

Mɛni bɔfo Paulo ngɛ tsɔɔe benɛ e kale e he kaa “nɔ ko nɛ a kpatu fɔ lɛ” ɔ? (1 Korinto Bi 15:8)

Ngɛ 1 Korinto Bi 15:8, Paulo de ke: “Se nyagbe kulaa a, imi hu e je e he kpo ngɔ tsɔɔ mi kaa nɔ ko nɛ a kpatu fɔ lɛ.” Be ko nɛ be ɔ, wa tsɔɔ munyu nɛ ɔ sisi kaa Paulo ngɛ lɛ nitsɛ e nihi a si kpami he munyu tue benɛ e na Yesu nɛ a wo e hɛ mi nyami ngɛ hiɔwe ɔ he nina a. E pee kaa nɔ́ nɛ a fɔ lɛ loo a tle lɛ si kɛ ya mumi mi si himi mi be mi nɛ e be sui lolo. E ngɛ kaa nɔ́ nɛ e sa nɛ jeha komɛ a se loko gbogboehi a si tlemi nɛ ɔ ko ba mi. Se benɛ wa hla níhi a mi nɛ wa susu kuku nɛ ɔ he kɛ ya tsitsaa a, wa ba na kaa e he hia nɛ waa pee tsakemi ngɛ bɔ nɛ wa nu ngmami nɛ ɔ sisi ha a he.

E ji anɔkuale kaa Paulo ngɛ nina a loo nɔ́ nɛ e ya nɔ loko e ba pee Kristofo no ɔ he munyu tue mohu lɛɛ. Se mɛni he je nɛ Paulo de ke e ji nɔ ko nɛ “a kpatu fɔ lɛ” ɔ? Eko ɔ, níhi nɛ nyɛɛ se nɛ ɔmɛ a he je.

E tsake kɛ ba pee Kristofo no tlukaa, nɛ enɛ ɔ ji si fɔfɔɛ nɛ mi wa kɛ ha lɛ. Behi fuu ɔ, fɔmi nɛ a fɔɔ nɔ ko be mi nɛ e be sui lolo ɔ ji nɔ́ ko nɛ e baa tlukaa. Benɛ Saul (nɛ pee se a le lɛ kaa Paulo ɔ) ngɛ blɔ nɔ kɛ yaa Damasko nɛ e ya wa Kristofo ɔmɛ nɛ a ngɛ lejɛ ɔ yi mi ɔ, e hyɛ we blɔ kaa Yesu nɛ a tle lɛ si ɔ ma je e he kpo kɛ tsɔɔ lɛ. Blɔ nɔ nɛ Paulo gu kɛ ba pee Kristofo no ɔ loo e tsakemi ɔ pee we lɛ pɛ nyakpɛ, mohu ɔ, e pee Kristofohi nɛ e muɔ e yi mi kpɔ kaa e maa wa mɛ yi mi ngɛ jamɛ a maa mi ɔ hu nyakpɛ. Nina nɛ e ngɛ nyakpɛ nɛ ɔ ha nɛ sawale nu lɛ wawɛɛ nɛ e hɛngmɛ yu.​—Níts. 9:1-9, 17-19.

E tsakemi ɔ ba ngɛ “be nɛ sɛ mi.” Hela munyu nɛ a tsɔɔ sisi ke “kpatu fɔmi” ɔ ma nyɛ maa tsɔɔ nɔ ko nɛ a fɔ lɛ ngɛ “be nɛ sɛ mi.” Jerusalem Bible ɔ tsɔɔ munyu nɛ ɔ sisi ke: “E ngɛ kaa nɔ́ nɛ a fɔ mi be mi nɛ nɔ ko nɔ ko hyɛ we blɔ.” Benɛ Paulo tsake ɔ, jamɛ a be ɔ mi ɔ, Yesu ho hiɔwe ya momo. Paulo nɛ́ Yesu kɛ ya si be nɛ a tle lɛ si nɛ e ho hiɔwe ya. Se nihi nɛ e tu a he munyu ngɛ kuku nɛ sɛ hlami ɔ mi ɔ lɛɛ a na Yesu benɛ a tle lɛ si ɔ. (1 Kor. 15:4-8) Yesu he kpo nɛ e je kɛ tsɔɔ Paulo benɛ e hyɛ we blɔ ɔ ha nɛ Paulo ná he blɔ kɛ na Yesu ngɛ e si tlemi ɔ se, e ngɛ mi kaa e ji “be nɛ sɛ mi” mohu lɛɛ.

E munyu ɔ tsɔɔ kaa e baa e he si. Womi mi leli komɛ tsɔɔ kaa munyungu nɛ Paulo kɛ tsu ní ɔ tsɔɔ kaa e ngɛ nɔ buimi su ko kpo jee. Ke jã nɛ ngɛ Paulo juɛmi mi po ɔ, nɔ́ nɛ e ngɛ tsɔɔe ji kaa e sɛ nɛ e ko ná he blɔ nɛ e ba pee bɔfo. Ngɛ anɔkuale mi ɔ, e ya nɔ nɛ e de ke: “Imi ji bɔfo ɔmɛ a kpɛti nɔ nyafii pe kulaa, nɛ i sɛ kaa a tsɛɔ mi bɔfo, ejakaa i wa Mawu asafo ɔ yi mi. Se Mawu dloomi ɔ lɛ ha nɛ i ngɛ kaa bɔ nɛ i ngɛ nɛ ɔ nɛ.”​—1 Kor. 15:9, 10.

Lɔ ɔ, e ma nyɛ maa ba kaa Paulo ngɛ tsɔɔe kaa Yesu je e he kpo kɛ tsɔɔ lɛ tlukaa be mi nɛ e hyɛ we blɔ, aloo benɛ e ba pee Kristofo no ɔ, pi be nɛ sa, aloo e he sui kaa e maa na nina nɛ ngɛ nyakpɛ nɛ ɔ. Bɔ nɛ e ji ha fɛɛ ko ɔ, Paulo tsɔɔ heii kaa nina nɛ ɔ ji nɔ́ ko nɛ e he jua wa ha lɛ wawɛɛ. Atsinyɛ jemi ko be he kaa enɛ ɔ ha nɛ e he ye kaa a tle Yesu si kɛ je gbeje. Enɛ ɔ he je nɛ ke e ngɛ fiɛɛe ha nihi kɛ kɔ Yesu nɛ a tle lɛ si ɔ he ɔ, e pɔɔ nina nɛ ɔ he munyu tumi ɔ nɛ.​—Níts. 22:6-11; 26:13-18.