Ir al contenido

Ir al índice

Kipreguntas ri sikʼinelabʼ

Kipreguntas ri sikʼinelabʼ

¿Jas xraj xubʼij ri apóstol Pablo pa 1 Corintios 15:8 are chiʼ xubʼij che jetaneʼ are «jun neʼ ri kalaxik are taq kʼa majoʼq kopan uqʼijol»?

Junam rukʼ ri kubʼij 1 Corintios 15:8, Pablo xubʼij: «Chukʼisbʼalil xukʼut kʼu na ribʼ chnuwach jachaʼ taneʼ chuwach jun neʼ ri kalaxik are taq kʼa majoʼq kopan uqʼijol». Waral ri Pablo tajin kchʼaw chrij ri Jesús chiʼ xril pa ri kaj. Ojer xqabʼij che jetaneʼ xalax chi jumul o xkʼastajisax pa ri kaj are chiʼ majaʼ kopan uqʼijol, are chiʼ kraj na kʼi siglo che kumaj ri kʼastajibʼal pa ri kaj. Are kʼu are chiʼ más xqanikʼoj wajun versículo riʼ xqilo che rajawaxik kqakʼex ri kqabʼan che uchʼobʼik.

Qastzij che pa wajun versículo riʼ ri Pablo tajin kchʼaw chrij are chiʼ xukʼex ri ukʼaslemal. Are kʼu ¿jas xraj xubʼij rukʼ we tzij riʼ «ri kalaxik are taq kʼa majoʼq kopan uqʼijol»? Kʼi kbʼan che ubʼixik.

Sibʼalaj mayibʼal y aninaq xukʼex ri ukʼaslemal. Are chiʼ kalax jun neʼ che majaʼ ktzʼaqat uqʼij xaq kʼateʼ kkʼulmatajik. Are chiʼ ri Saulo, che xuqujeʼ xbʼix Pablo che, bʼenaq pa Damasco rech kubʼanaʼ kʼax chke ri cristianos re wajun tinamit riʼ, xuchomaj taj che kril uwach ri Jesús. Xaq xiw ta ri Pablo xumay ri xukʼulmaj, xaneʼ xuqujeʼ ri cristianos re Damasco. Xuqujeʼ ri xukʼulmaj xubʼan che che kʼi qʼij xmoyirik (Hech. 9:1-9, 17-19).

«Xaq kʼateʼ» xukʼex ri ukʼaslemal. Ri tzij griega «kʼa majoʼq kopan uqʼijol» xuqujeʼ kbʼix che «xaq kʼateʼ xalaxik». Jun Biblia kubʼij: «Xinalaxik are chiʼ majaʼ ktzʼaqat nuqʼij». Ri Jesús kʼo chi pa ri kaj are chiʼ ri Pablo xukʼex ri ukʼaslemal. Ri areʼ xril ta uwach ri Jesús are chiʼ xkʼastajisaxik, junam rukʼ ri xubʼij kan pa ri versículos nabʼe kanoq (1 Cor. 15:4-8). Ri Pablo xril uwach ri Jesús, paneʼ «majaʼ kopan ri tiempo» che kril uwach.

Xuchomaj taj che nim ubʼanik. E jujun winaq kkibʼij che ri tzij che xukoj ri Pablo pa wajun versículo riʼ tajin kukʼutu che xa kubʼan nim che ribʼ. We jewaʼ xubʼan ri Pablo che uqʼalajisaxik, xa tajin kuqʼalajisaj che taqal ta che kux apóstol. Xaneʼ xubʼij: «Ri in kʼut man kʼo ta nubʼanik chkixoʼl ri taqomxenlabʼ. Man taqal taj kbʼix taqom chwe, rumal rech chi xinbʼan na kʼax chke ri e rech ri ukomon kojonelabʼ ri Dios. Rumal kʼut ri utoqʼobʼ ri Dios ri in je nubʼanik waʼ kimik» (1 Cor. 15:9, 10).

Rumal laʼ, kqʼalajinik che ri xraj xubʼij ri Pablo are che sibʼalaj mayibʼal y aninaq xukʼex ri ukʼaslemal are chiʼ xaq kʼateʼ xukʼut ribʼ ri Jesús chuwach y xuchomaj che taqal ta che xril uwach. Ri xukʼulmaj xubʼano che qas xukojo che xkʼastajisax ri Jesús. Rumal laʼ, amaqʼel xtzijon chrij ri xukʼulmaj are chiʼ xutzijoj chke nikʼaj chik ri ukʼastajibʼal ri Jesús (Hech. 22:6-11; 26:13-18).