Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Se a te mea ne fakauiga ki ei a te apositolo ko Paulo i te taimi ne fakasino atu ki a ia e pelā me “se pepe ne tō moto”? (1 Kolinito 15:8)

E ‵tusa mo te 1 Kolinito 15:8, ne fai mai a Paulo: “Fakamuli loa ne fakasae mai foki a ia ki a au e pelā me fakasae atu ki se pepe ne tō moto.” I aso ko ‵teka, ne fakamatala atu ne tatou me ne fakasino atu a Paulo ki a ia eiloa, i te taimi ne maua i ei ne ia se fakaasiga mai i a Iesu i tena ‵malu faka-te-lagi. E pelā eiloa me ne tuku atu ki a ia a te fakaaloalo, ko te fanau mai io me ko te toetu mai ki se olaga faka-te-agaga mai mua o te taimi tonu, i te fia o senitenali mai mua o tupu a te vaegā toetuga tenā. Kae ko te faiga o nisi sukesukega ki te fuaiupu tenei, e fakaasi mai i ei me e ‵tau o fai se fakamafuliga ki te fakamatalaga o te fuaiupu tenei.

E tonu, ne fakasino atu a Paulo ki te mea ne tupu i te taimi ne ‵fuli i ei a ia. Kae se a te uiga o ana pati me ne fai a ia e pelā me “se pepe ne tō moto”? E isi ne nai mea e mafai o fakauiga ki ei.

Tena ‵fuliga ne tupu fakavave kae fakapoi. A te pepe tō moto e masani o fai pelā me se mea fakapoi. E pelā mo Saulo (telā ne lauiloa fakamuli e pelā me ko Paulo) ne faimalaga atu ki Tamaseko o fakasaua a Kelisiano i konā, ne seki fakamoemoe a ia ke lavea atu se fakaasiga mai i a Iesu telā ko oti ne toetu aka. A te ‵fuliga o Paulo, ne seki fai fua pelā me se mea fakapoi ki a ia, kae penā foki ki Kelisiano kolā ne mafaufau tou tagata ke fakasaua atu ki a latou i te fa‵kai tenā. E se gata i ei, a te mea tenei ne tupu ne fai mo fai se mea faigata telā ne ‵kivi i ei ana mata mō se taimi toetoe.—Galu. 9:1-9, 17-19.

Ne ‵fuli a ia i “te taimi ‵se.” A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki “se pepe ne tō moto” e mafai foki o ‵fuli ki “se pepe ne fanau mai i te taimi ‵se.” E ‵fuli penei ne The Jerusalem Bible a te fuaiupu tenā: “E pelā eiloa me ne fanau mai au i se taimi ne seki fakamoe‵moe ki ei a tino.” I te taimi ne ‵fuli i ei a Paulo, kae ko Iesu ko oti ne foki atu ki te lagi. E se pelā mo latou kolā ne fakasino atu ki ei a Paulo i fuaiupu mai mua, ne seki lavea ne ia a Iesu telā ne toetu mai a koi tuai o fanatu ki te lagi. (1 Koli. 15:4-8) A te fakasae fakapoi atu o Iesu ki a Paulo, ne maua i ei ne ia te avanoaga ke lavea atu a Iesu, faitalia me ne foliga mai e pelā me ko “te taimi ‵se.”

Ne faipati a ia e uiga ki a ia eiloa i se auala agamalu. E ‵tusa mo fakamatalaga a nisi tino ‵poto, a te tugapati ne fakaaoga ne Paulo i konei, e foliga mai me ne fakamasei ne ia se mea. Kafai ne mafaufau a Paulo ki te fakauigaga tenā, ne talia ne ia te manatu me ne seki ‵tau o maua ne ia te tauliaga telā ne tuku atu ki a ia. A te ‵tonuga loa, ne toe fai mai a ia: “Me ko au eiloa te ‵toe apositolo fatauva i apositolo katoa, kae e se ‵tau o taku au ki se apositolo, me ne fakasaua ne au te fakapotopotoga a te Atua. Kae ona ko te alofa tauanoa o te Atua, ko fai ei au penei.”—1 Koli. 15:9, 10.

Tela la, e foliga mai me ne fakasino atu a Paulo ki te fakasae fakavave kae fakapoi atu o Iesu ki a ia, tena ‵fuliga fakapoi, io me ko te manatu tonu me ne seki ‵tau o maua ne ia se vaegā fakaasiga fakaofoofogia penā. Faitalia me se a te mea ne fakauiga ki ei, ne fakatāua faka‵lei eiloa ne Paulo a te fakaasiga fakapoi tenei. Ne fakamaoni atu ki a ia e aunoa mo te fakalotolotolua me i a Iesu ko oti ne toetu aka mai tino ‵mate. E se tioa o fakasino atu faeloa a ia ki te fakaasiga fakapoi tenei i te taimi ne talai atu ei a ia ki nisi tino e uiga ki te toetuga o Iesu.—Galu. 22:6-11; 26:13-18.