Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

¿Machtik oj sakʼwuke ja bʼa Luʼumi, sok jas tikʼe sakʼwelal oj ajyukyujile?

La kiltik ja sjakʼjel wa xyaʼa ja Biblia.

Ja Hechos 24:15 wa xyala ke oj ajyuk «jun sakʼwelal bʼa matik toj sok bʼa matik mi tojuk». Ja matik toji jani ja matik skʼuʼaneyi ja Dyos bʼajtanto oj chamuke, ja yuj ja sbʼiʼile tini tsʼijbʼunubʼal bʼa libro bʼa sakʼanil (Mal. 3:16). Ja matik mi tojuki jani kʼotel ja matik mi ajyiyujile mas tyempo bʼa snajel sbʼaj ja Jyoba bʼajtanto oj chamuke, ja yuj ja sbʼiʼile mini teyuk bʼa libro bʼa sakʼanil.

Ja Juan 5:28, 29 cha jani wa staʼa tiʼal ja chabʼ tsome wa staʼa tiʼal ja bʼa Hechos 24:15. Ja Jesús wa xyala «ja matik skʼulane jastik lek, oj sakʼwuke bʼa oj ajyuke sakʼan, jaxa matik skʼulane bʼa mi lekuk, bʼa jun sakʼwelal bʼa kastigo». Ja matik toji skʼulane jastik bʼa lek bʼajtanto oj chamuke. Oj sakʼwuke bʼa oj ajyuke sakʼan yujni ja sbʼiʼile ti tsʼijbʼunubʼal ja bʼa libro bʼa sakʼanil. Pe ja matik mi tojuki skʼulane jastik bʼa mi lekuk bʼajtanto oj chamuke. Ojni kʼeʼukejan bʼa jun sakʼwelal bʼa kastigo. Mitoni ti tsʼijbʼunubʼaluk bʼa libro bʼa sakʼanil ja sbʼiʼile, sok ja yeʼnle ojni ekʼuke bʼa jun tyempo bʼa kastigo ma prueba. Ja bʼa tyempo jaw, ojni ajukyile ja cholal bʼa oj snaʼe sbʼaj ja Jyoba sok bʼa oj tsʼijbʼaxuk ja sbʼiʼile ja bʼa libro bʼa sakʼanil.

Ja Apocalipsis 20:12, 13 wa xcholo ke yibʼanal ja matik oj sakʼwukeʼi tʼilani oj skʼuʼuke ja «jastalni tsʼijbʼunubʼal ja bʼa royoʼiki», wa xkʼan kaltik, ja ajkʼach leyik oj ajyukujtik ja bʼa yajkʼachil luʼumi. Ja matik mi oj skʼuʼuke ojni chʼayjuk snajele (Is. 65:20).

Ja Daniel 12:2 wa xyala ke jujuntik ja matik chamele ojni sakʼwuke bʼa oj ajyukyujile «sakʼanil bʼa tolabida sok jujuntik oj koʼuke kʼixwel sok oj ijnajuke bʼa tolabida». Ja bersikulo it wan stajel tiʼal jasa oj ajyukyujile ja yajni sakʼwiye: «sakʼanil bʼa tolabida» ma «oj ijnajuke bʼa tolabida». Ja yuj, ja bʼa xchʼakulabʼil ja 1,000 jabʼili jujuntik oj ajukyile sakʼanil bʼa tolabida jaxa tuki oj chʼayjuk snajele bʼa tolabida (Apoc. 20:15; 21:3, 4).

La kiltik jun sjejel. Ja jastal oj ajyuke ja chabʼ kʼole matik oj sakʼwukeʼi wani xbʼobʼ slaj ja jastal wa xtaxye jujuntik kristyano bʼa wa skʼana oj wajuke bʼa pilan país. Ja matik toji jachukeni jastal matik sbʼaje bʼa pilan país bʼa wa x-ajiyile jun visa bʼa aʼtel ma bʼa ajyel bʼa tolabida bʼa wani x-ajiyile jujuntik derecho sok tuk libreʼil. Pe ja matik mi tojuki, jachukeni jastal ja matik sbʼaje bʼa pilan país sok wa x-ajiyile jun visa bʼa bʼisubʼal tyempo ma kechan bʼa wajel paxyal. Bʼa jachuk oj ajukekan bʼa ti oj ajyuke ja bʼa paisi, tʼilani oj sjeʼe ke wa sbʼajine ti oj ajyuke. Cha jachni junxta, bʼa oj kanuke ja bʼa tsamal lugari, ja matik mi tojuki tʼilani oj skise ja sleyik ja Jyoba sok oj sjeʼe ke kʼotele toj. Sok chikan jas tikʼe visa x-ajiyile ja matik wa xkʼot bʼa jun país, soka tyempo jujuntik ojni ajukyile permiso bʼa tixa oj ajyuke sok ja tuki oj ajuk kumxuke. Sok ja it wani xkʼot ilxuk yuja jastal wa sjeʼa ja smodoʼe ja bʼa paisi. Cha jachtikni oj ekʼ sbʼaje ja matik oj sakʼwuke ojni iljuk ta oj kanuke sakʼan ma miyuk yuja skʼuʼajel oj ajyukyujile sok yuja jas oj skʼuluke ja bʼa yajkʼachil luʼumi.

Ja Jyoba mini kechan kʼoteluk jun Dyos bʼa ay syajulal skʼujol, cha juni Dyos jel toj (Deut. 32:4; Sal. 33:5). Yuja oj ya sakʼwuk matik toj sok matik mi tojuk tini wa x-ilxi janekʼto wa xyajtani, pe wani cha xmajlaxi ke jpetsaniltik oj kistik ja jastik yaʼunej kujlajuk sbʼaja jas lek sok mi lekuki. Kechani oj ajyuke sakʼan ja bʼa yajkʼachil luʼum ja maʼ oj yajtajukyuj sok skʼuʼan ja jastik yaʼunej kujlajuki.