Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Ko oi ka toe‵tu mai ki te lalolagi, kae ne a vaegā toe‵tuga ka maua ne latou?

Mafaufau ki te auala e tali mai ei ne te Tusi Tapu a fesili konei.

Galuega 24:15 e fai mai me ka “toe‵tu mai a tino amio‵tonu mo tino sē amio‵tonu.” A tino amio‵tonu ko latou kolā ne faka‵logo ki te Atua a koi tuai o ‵mate, tela la, e tusi olotou igoa i te tusi o te ola. (Mala. 3:16) E aofia i tino sē amio‵tonu a latou kolā ne ‵mate e aunoa mo se avanoaga ke tauloto e uiga ki a Ieova, tela la, e se ‵tu olotou igoa i te tusi o te ola.

Ioane 5:28, 29 e fakasino atu foki ki te avā potukau kolā e taku mai i te Galuega 24:15. E fai mai a Iesu me i a “latou kolā ne fai mea ‵lei ka toe‵tu mai ki te ola, kae ko latou kolā ne fai mea ma‵sei ka toe‵tu mai ki te fakamasinoga.” A tino amio‵tonu ne fai ne latou a mea ‵lei a koi tuai o ‵mate. Ka toe‵tu mai latou ki te ola me i olotou igoa koi ‵tu eiloa i te tusi o te ola. Kae ko tino sē amio‵tonu ne fai ne latou a mea ma‵sei a koi tuai o ‵mate. Ka toe‵tu mai latou ki te fakamasinoga. E se ‵tu olotou igoa i te tusi o te ola, kae ka fakamasino io me ka iloilo aka latou i te taimi tenā. Ka maua ne latou se avanoaga i ei ke tauloto e uiga ki a Ieova kae ke tusi olotou igoa i te tusi o te ola.

Fakaasiga 20:12, 13 e fakamatala mai i ei me i tino katoa kolā ka toe‵tu mai, e ‵tau o faka‵logo ki mea “e tusi i peluga tusi,” ko tulafono ‵fou kolā ka fakagalue aka i te lalolagi fou. A latou kolā e se faka‵logo ki ei ka fakaseai atu.—Isa. 65:20.

Tanielu 12:2 e ‵valo mai i ei me i nisi o latou kolā ko ‵moe i te mate, ka ‵toe ala mai “ki te ola se-gata-mai kae ko nisi ki te masiasi mo te fakatakalialia ki te se-gata-mai.” E faipati te fuaiupu tenei ki te ikuga fakaoti o te lotou toe‵tuga—ko te “ola se-gata-mai” io me ko te “fakatakalialia ki te se-gata-mai.” Tela la, i te fakaotiga o te 1,000 tausaga, ka maua ne nisi o latou a te ola se-gata-mai kae ka fakaseai atu a nisi tino ki te se-gata-mai.—Faka. 20:15; 21:3, 4.

Mafaufau ki se tala fakatusa. E mafai o fakatusa ne tatou a te tulaga o potukau e lua kolā ka toe‵tu mai, ki tino mai fenua fakaa‵tea kolā e ‵nofo i te suā fenua. A tino amio‵tonu e fai pelā mo latou kolā e isi ne olotou visa ga‵lue io me ne visa ‵nofo tumau telā e mafai o maua ne latou se saolotoga. E ‵kese mai i ei, a tino sē amio‵tonu e pelā mo tino fakaa‵tea kolā e maua fua ne latou se visa sē tumau io me se visa mō tino asiasi. E isi ne mea e ‵tau o fai muamua ne tino mai fenua fakaa‵tea konā, ko te mea ke talia latou ke ‵nofo i te fenua fou tenā. E penā foki loa, a tino sē amio‵tonu kolā ka toe‵tu mai e ‵tau o faka‵logo ki tulafono a Ieova kae fakamaoni atu a te lotou amio‵tonu ko te mea ke tumau latou i te Palataiso. Kae faitalia me se a te visa ne maua muamua ne tino fakaa‵tea konā ke mafai o olo atu ki te suā fenua, kāti e mafai o maua fakamuli ne latou te lotou ‵nofo tumau, kae kāti ka faka‵foki a nisi tino ki olotou fenua. A te ikuga ka fakavae eiloa ki olotou kilokiloga mo amioga i te fenua fou tenā. Tela la, a te ikuga fakaoti mō latou kolā ka toe‵tu mai e faka‵na eiloa ki te lotou fakamaoni mo olotou amioga i te lalolagi fou.

A Ieova e sē se Atua fua telā e alofa atafai, kae se Atua foki o fakamasinoga ‵tonu kae faka‵pau ne ia a tino katoa. (Teu. 32:4; Sala. 33:5) Ka fakaasi atu ne ia tena alofa mai i te ‵toe faka‵tumaiga o tino amio‵tonu mo tino sē amio‵tonu. E tiga eiloa te feitu tenā, ka fakatumau ne ia ana tulaga ma‵luga i mea tau amioga. Ko latou fua kolā e a‵lofa kae ola e ‵tusa mo ana tulaga, ka talia ke ‵nofo tumau i te lalolagi fou.