Ochan ta banti te bintik yichʼoje

Baan ta sleojiʼbal

Te bintik ya sjojkʼoyik te machʼatik ya skʼopon te june

Te bintik ya sjojkʼoyik te machʼatik ya skʼopon te june

¿Machʼatik ya xchaʼkuxajik ta Balumilal, sok bin chaʼkuxajel ya yichʼik?

Kiltik te sujtib ya yakʼ te Biblia.

Ta Hechos 24:15 ya yal te «ya xbajt ayinuk chaʼkuxajel yuʼun te machʼatik toj yoʼtanik sok te machʼatik maba toj yoʼtanik». Te machʼatik toj yoʼtanik jaʼik te machʼatik la schʼuunbeyik smantal Dios te kʼalal mato xlajik-ae, jaʼ yuʼun tsʼibaybil jilel sbiilik ta libro yuʼun kuxlejalil (Mal. 3:16). Te machʼatik maba toj yoʼtanik tey ochem skʼoplalik-a te machʼatik maba la snaʼbeyik sba te Jehová te kʼalal kuxulikto-ae, jaʼ yuʼun ma tsʼibaybil sbiilik ta libro yuʼun kuxlejalil.

Te Juan 5:28, 29 ya yalbey skʼoplal-euk te cheb grupo ya yal te Hechos 24:15. Te Jesús la yal «te machʼatik la spasik te bintik leke yame xchaʼkuxajik yuʼun ya yichʼ skuxlejalik, yan te machʼatik la spasik te bintik chopole yame xchaʼkuxajik yuʼun ya yichʼik ichʼel ta kʼop». Te machʼatik toj yoʼtanik ay bin lek la spasik te kʼalal mato xlajik-a. Ya xchaʼkuxajik yuʼun ya yichʼ skuxlejalik, melel tsʼibaybil sbiilik ta libro yuʼun kuxlejalil. Yan te machʼatik maba toj yoʼtanik jaʼ la spasik te bin chopol. Ya xchaʼkuxajik yuʼun ya yichʼik ichʼel ta kʼop. Te sbiilik mato tsʼibaybil ta libro yuʼun kuxlejalil, te kʼalal ya xchaʼkuxajik ya yichʼik ichʼel ta kʼop jun tiempo. Ta yorail-abi, ya xjuʼ ya snaʼbeyik sba te Jehová sok ya xjuʼ ya stsʼibaybot sbiilik ta libro yuʼun kuxlejalil.

Te Apocalipsis 20:12, 13 ya yal te spisil te machʼatik ya xchaʼkuxajik ya skʼan te ya schʼuunik spasel «te bintik tsʼibaybil ta balbil junetik» te jaʼ te yachʼil mantaliletik te ya kichʼtik akʼbeyel ta achʼ balumilal. Te machʼatik ma schʼuunik spasel ya yichʼik lajinel (Is. 65:20).

Te Daniel 12:2 ya yal te ay machʼatik ya xchaʼkuxajik yuʼun «ya yichʼ scuxlejalic scuenta sbahtel qʼuinal» o yuʼun «ya xbahtic ta qʼuexlal soc ta pʼajel sbahtel qʼuinal». Te versículo ini jaʼ ya yalbey skʼoplal te bin ya xkʼot ta pasel te kʼalal tsʼakajix-a te jmil jaʼbil, ay machʼatik ya yichʼ skuxlejalik sbajtelkʼinal sok ay machʼatik ya yichʼik lajinel ta sbajtelkʼinal (Apoc. 20:15; 21:3, 4).

Te cheb grupoetik ini ya xjuʼ ya jpajbeytik skʼoplal sok te ants winiketik te ya skʼan ya xbajtik ta kuxinel ta yan nación. Te machʼatik toj yoʼtanik jaʼ pajalik sok te ants winiketik te ya yichʼ akʼbeyel sjunik (visa) yuʼun ya x-aʼtejik o ya xnainik tey-a sok te ay sderechoik ta nación-abi. Pero, te machʼatik maba toj yoʼtanik jaʼ pajalik sok te machʼatik ya x-akʼbotik permiso yuʼun-nax ya xkʼotik ta paxial. Teme ya skʼan ya xjilik ta kuxinel tey-a, ya skʼan ya yakʼik ta ilel te ya schʼuunik te ley yuʼun te nación-abi. Jaʼnix jich te machʼatik maba toj yoʼtanik te ya skʼan ya xkuxinik ta nichimal kʼinal, ya skʼan ya schʼuunik spasel te leyetik yuʼun te Jehová sok te ya yakʼik ta ilel te toj yoʼtanik. Chikan bin permisoil ya x-akʼbotik te machʼatik ya xbajtik ta yan nación, ay chaʼoxtul te ya x-akʼotik jilel ta kuxinel tey-a sok ay yantik te ya yichʼik lokʼesel. Jaʼ chikan te bin yilel stalelik ya yichʼ tael ta nopel teme ya xjuʼ ya xjilik o ya yichʼik lokʼesel. Jichnix ya yichʼ pasel ta stojol te machʼatik ya xchaʼkuxajik, jaʼ chikan teme jun yoʼtan ya yakʼ sbaik sok te bin ya spasik ta achʼ balumilal.

Ma jaʼuknax ya snaʼ yoʼbolil jbatik te Jehová, jaʼnix jich toj yoʼtan sok lek yoʼtan (Deut. 32:4; Sal. 33:5). Ya yakʼ ta ilel skʼuxul yoʼtan kʼalal ya schaʼkuxajtes te machʼatik toj yoʼtanik sok te machʼatik maba toj yoʼtanik, pero jaʼ ya skʼan te spisilik ya schʼuunik spasel te mantaliletik yuʼun ta swenta te bin lek sok te bin ma lek. Jaʼnax te machʼatik kʼux ta yoʼtanik te Jehová sok ya schʼuunbeyik te smantal ya xjuʼ ya xkuxinik jilel ta achʼ balumilal.