Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 39

Tika Nyingi Tye i “Buk me Kwo”?

Tika Nyingi Tye i “Buk me Kwo”?

“Gicoyo buk me po i kom jo ma yam gilworo Rwot [Jehovah]”—MAL. 3:16.

WER 61 Wumedde Anyim, Wun Lucaden!

GIN MA WABINYAMO *

Nicakke wa i kare pa Abel, Jehovah obedo ka medo nying dano i “buk me kwo” (Nen paragraf 1-2)

1. Ma lubbe ki Malaki 3:16, buk mene ma Jehovah obedo ka coyone, dok ngo ma tye iye?

 PI MWAKI alip mapol, Jehovah obedo ka coyo buk mo ma pire tek. Buk man tye ki nying dano, cakke ki nying Abel, lacaden ma lagen mukwongo. * (Luka 11:50, 51) Nicakke i kare meno, Jehovah obedo ka medo nying i buk meno, dong i kare-ni buk-ki tye ki nying dano milion mapol. I Baibul, kilwongo buk meno ni “buk me po,” ki “buk me kwo.” I pwony man, wabilwongo ni “buk me kwo.”—Kwan Malaki 3:16; Yabo 3:5; 17:8.

2. Angagi ma kicoyo nyinggi i buk me kwo, dok ngo ma omyero watim wek kico nyingwa i buk meno?

2 Buk man tye ki nying jo ducu ma gitiyo pi Jehovah ki woro madit dok gimaro nyinge. Gibibedo ki kare me nongo kwo ma pe tum. I kare-ni, kitwero coyo nyingwa i buk meno ka wadongo wat macok ki Jehovah ma jenge i kom ginkok pa Wode, Yecu Kricito. (Jon 3:16, 36) Wan ducu wamito ni kico nyingwa i buk meno—kadi bed watye ki gen me kwo i wi polo nyo i lobo.

3-4. (a) Tika wabinongo kwo ma pe tum ka nyingwa tye i buk me kwo kombeddi? Tit kong. (b) Ngo ma wabinyamo i pwony man ki ma lubo-ni?

3 Tika man te lokke ni jo ducu ma nyinggi tye i buk-ki kombeddi kadi ningo gibinongo kwo ma pe tum? Wanongo lagam pi lapeny meno i lok pa Jehovah bot Moses, ma kicoyo i Nia 32:33. Jehovah owaco ni: ‘Ngat ma obalo i nyima en aye abijwayo nyinge woko ki i bukka.’ Dong, nying ma tye i buk meno i kare-ni pud kitwero jwayone, nyo rucone woko, calo Jehovah kong ocoyo nying magi ki kalam kalu nyo pencil. (Yabo 3:5) Myero wati matek wek nyingwa obed i buk meno wang ma kicoyo ki kalam me inki ma pe rucce.

4 Man twero weko wabedo ki lapeny mogo. Me labolle, ngo ma Baibul waco madok i kom jo ma kicoyo nyinggi i buk me kwo kacel ki jo ma pe kicoyo nyinggi kulu? Awene ma jo ma dong kicoyo nyinggi matwal gibinongo iye kwo ma pe tum? Jo ma guto labongo nongo kare me pwonyo lok i kom Jehovah kono? Tika twere me coyo nyinggi i buk meno? Kibigamo lapeny magi i pwony man ki ma lubo-ni.

ANGAGI MA KICOYO NYINGGI I BUK MAN?

5-6. (a) Kit ma kinyuto kwede i Jo Pilipi 4:3, angagi ma gitye i kin jo ma kicoyo nyinggi i buk me kwo? (b) Awene ma kibicoyo nyinggi matwal i buk me kwo?

5 Angagi ma kicoyo nyinggi i buk me kwo? Me gamo lapeny meno, wabinyamo lok i kom gurup abic mapatpat. I kingi, jo mogo kicoyo nyinggi i buk me kwo, ento jo mukene nyinggi pe i buk man.

6 Gurup mukwongo tye iye jo ma kiyerogi me loc kacel ki Yecu i polo. Tika nyinggi kicoyo i buk me kwo i kare-ni? Ada. Ma lubbe ki lok pa lakwena Paulo bot ‘lutic luwote’ ma i Pilipi, nying jo ma kiwirogi, ma kilwongogi me loc kacel ki Yecu, dong tye i buk me kwo. (Kwan Jo Pilipi 4:3.) Ento wek nyinggi obed i buk meno, myero gumedde ki bedo lugen. Ka kityeko keto lanyut me agikki i tur nyimgi, ci nyinggi dong kibicoyone matwal i buk man. Man timme ma gicok to nyo bitimme ma twon can madit atika peya ocakke.—Yabo 7:3.

7. Niyabo 7:16, 17 konyowa me niang gin ango ka odok i kom awene ma kibicoyo nying lwak dano mapol ata-ni matwal i buk me kwo?

7 Gurup me aryo tye iye lwak dano mapol ata-ni. Tika nyinggi dong kityeko coyone woko i buk me kwo? Ee. Tika nyinggi pud bibedo i buk me kwo i nge bwot ki i Armagedon? Eyo. (Yabo 7:9, 14) Gin bene gitye i kin “romi mukene.” (Jon 10:16) Dok Yecu owaco ni romi magi gibicito “i kwo ma pe tum.” (Mat. 25:46) Ento jo magi ma gibibwot ki i Armagedon pe gibinongo kwo ma pe tum cutcut. Bibedo calo kicoyo nyinggi i buk me kwo ki kalam kalu. I kare me Loc me Mwaka Alip Acel, Yecu “bitelogi terogi i wang it me pii me kwo.” Jo ma gibilubo tela pa Kricito dok kibinongo ni gitye lugen bot Jehovah i kare me ngolo kop me agikki, kibicoyo nyinggi matwal i buk me kwo.—Kwan Niyabo 7:16, 17.

8. Angagi ma pe kicoyo nyinggi i buk me kwo, dok ngo ma bitimme i komgi?

8 Gurup me adek tye iye dyegi, ma kibijwerogi woko i lweny me Armagedon. Nyinggi pe kicoyo i buk me kwo. Yecu owaco ni “gibicito woko i can ma pe tum.” (Mat. 25:46) Cwiny maleng oweko lakwena Paulo ocoyo ni “kop ma gibingolo i komgi en aye can me to ma pe gik.” (2 Tec. 1:9; 2 Pet. 2:9) Tye marom aroma pi jo ma gutimo bal akaka i kom cwiny maleng pa Lubanga nicakke i acakki piny. Gin bene pe gibinongo kwo ma pe tum, ento can me to ma pe gik. Nen ka maleng ni, pe kibicerogi. (Mat. 12:32; Mar. 3:28, 29; Ibru 6:4-6) Kong dong wanyamu lok i kom gurup aryo ma kibicerogi me kwo i lobo.

JO MA KIBICEROGI

9. Kit ma kinyuto kwede i Tic pa Lukwena 24:15, gurup pa dano aryo mene ma kibicerogi me kwo i lobo, dok apokapoka ango ma tye i kin gurup aryo magi?

9 Baibul loko i kom gurup aryo pa dano ma kibicerogi ki gen me kwo pi naka i lobo, “jo ma kitgi atir” ki “jo ma kitgi pe atir.” (Kwan Tic pa Lukwena 24:15.) “Jo ma kitgi atir” gubedo jo ma gutiyo pi Jehovah ki gen i kare ma onongo pud gitye kwo. Ki tungcel, “jo ma kitgi pe atir” gubedo jo ma pe gutiyo pi Jehovah i kare ma onongo pud gikwo. Ki lok ada, pe gukwo ma lubbe ki rwom me kit matir pa Jehovah. Kit macalo kibicero gurup aryo magi ducu, tika watwero waco ni gin ducu nyinggi kicoyo i buk me kwo? Me gamo lapeny meno, kong dong wanyamu lok i kom gurup magi ki acel acel. 

10. Pingo kibicero “jo ma kitgi atir”, dok mot ango ma jo mogo i kingi gibinongone? (Nen bene “Lapeny pa Lukwan Bukkewa” ma i magajin man ma loko i kom cer ma bitimme i lobo.)

10 Gurup me angwen gubedo “jo ma kitgi atir.” Ma peya guto, onongo nyinggi kicoyo woko i buk me kwo. Ento tika kijwayo nyinggi woko ki i buk man i kare ma guto? Pe, pien pud gitye “makwo” i tam pa Jehovah. Jehovah “pe Lubanga pa jo muto, ento Lubanga pa jo makwo; pien gin ducu gitye kwo ki tung bote.” (Luka 20:38, NWT) Man te lokke ni i kare ma kibicero jo ma kitgi atir me kwo i lobo, kibinongo ni nyinggi tye kicoyo i buk me kwo, kadi bed i acakkine nongo pud tye i “pencil”. (Luka 14:14) Labongo akalakala mo, jo mogo i kingi gibinongo mot me tic macalo “rwodi i lobo ducu.”—Jab. 45:16.

11. Gin ango ma bimitte ni “jo ma kitgi pe atir” gupwony wek kico nyinggi i buk me kwo?

11 Me agikkine, wanenu kong gurup me abic, “jo ma kitgi pe atir.” Twero bedo ni pien pe gungeyo cik pa Jehovah, gin pe gukwo i yo matir ma peya guto. Pi meno, pe kicoyo nyinggi i buk me kwo. Ento Lubanga bicerogi kun minigi kare wek nyinggi kico i buk meno. “Jo ma kitgi pe atir” magi gibimito kony madwong adada. I kare ma peya guto, jo mogo i kingi gutimo jami maraco adada. Pi meno, bimitte ni kipwonygi kit me kwo ma lubbe ki rwom me kit matir pa Jehovah. Wek kipwonygi kit me timo meno, Ker pa Lubanga bidoro tic me pwony ma pud dong dit loyo ducu i tekwaro pa dano.

12. (a) Anga ma bipwonyo jo ma kitgi pe atir? (b) Ngo ma bitimme i kom jo ma gibikwero keto i tic gin ma gupwonyo?

12 Angagi ma gibipwonyo jo ma kitgi pe atir? Lwak dano mapol ata-ni kacel ki jo ma kitgi atir ma kibicerogi. Wek kico nying jo ma kitgi pe atir i buk me kwo, bimitte ni gudong wat macok ki Jehovah dok gudyere bote. Yecu Kricito kacel ki jo ma kiwirogi gibibedo ki miti me neno kit ma jo ma kitgi pe atir gibidok kwede i pwony ma gunongo. (Yabo 20:4) Ngat mo keken ma bikwero bedo ki winy i kom pwony meno kibikwanye woko—kadi bed dong mwakane romo 100. (Ic. 65:20) Jehovah gin ki Yecu gitwero neno gin ma tye i cwiny dano dok pe gibiweko ngat mo keken kelo peko i lobo manyen.—Ic. 11:9; 60:18; 65:25; Jon 2:25.

CER ME KWO KI ME NGOLO KOP

13-14. (a) I kare mukato, onongo waniang lok pa Yecu ma nonge i Jon 5:29 nining? (b) Ngo ma mitte ni waniang madok i kom lok meno?

13 Yecu bene oloko i kom jo ma kibicerogi i lobo kany. Me labolle, en owaco ni: ‘Kare bibino ma jo ducu ma tye i lyel biwinyo iye dwane, ci gibikatti woko. Jo ma ceng gutimo maber bidonyo i cer me kwo, jo ma ceng gutimo marac bidonyo i cer me ngolo kop.’ (Jon 5:28, 29) Ngo ma onongo Yecu tye ka lok iye?

14 I kare mukato, onongo waniang ni Yecu obedo ka lok i kom jami ma jo ma kicerogi gibitimo i nge cergi; ma en aye ni, jo mogo gibicer ci gicako timo jami mabeco ento jo mukene gibicer ci gitimo jami maraco. Ento, Yecu owaco ni ‘jo ma ceng gutimo maber gibidonyo i cer me kwo’ ki ‘jo ma ceng gutimo marac gibidonyo i cer me ngolo kop.’ Meno nyuto ni Yecu onongo tye ka lok i kom jami mabeco nyo jami maraco ma gutimo ma peya guto. Dok niango meno rwatte pien pe kibiye ki ngat mo me timo jami maraco i lobo manyen. Jo ma kitgi pe atir gutimo jami maraco magi ma peya guto. Dong, myero waniang lok pa Yecu madok i kom “cer me kwo” ki “cer me ngolo kop” nining?

15. Angagi ma gibidonyo i “cer me kwo,” dok pingo?

15 Jo ma kitgi atir, ma gutimo jami mabeco ma peya guto, gibidonyo i “cer me kwo” pien nyinggi dong kityeko coyone woko i buk me kwo. Man te lokke ni “jo ma ceng gutimo maber” ma kiloko i komgi i Jon 5:29 aye bene gubedo “jo ma kitgi atir” ma kiloko i komgi i Tic pa Lukwena 24:15. Tye ada gire ni Jo Roma 6:7 waco ni: “Ngat ma oto, balle dong gik woko.” Ento, wi Jehovah pe biwil i kom jami mabeco ma gutimo. Pi meno, nyinggi nongo pud tye i buk me kwo. (Ibru 6:10) Ngene kene ni, bimitte ni jo ma kitgi atir ma kibicerogi gumedde ki bedo lugen wek pe kijwa nyinggi woko ki i buk me kwo.

16. “Cer me ngolo kop” obedo ngo?

16 Ento jo ma gutimo jami maraco ma peya guto kono? Kadi bed kijwayo balgi woko i kare ma guto, ento pe gutiyo pi Jehovah i kare ma onongo pud gikwo. Nyinggi pe kicoyo i buk me kwo. Pi meno, “jo ma ceng gutimo marac” aye bene gubedo “jo ma kitgi pe atir” ma kiloko i komgi i Tic pa Lukwena 24:15. Cergi bibedo “cer me ngolo kop.” * Man te lokke ni Yecu biketo cwinye me ngiyo jo ma kitgi pe atir. (Luka 22:30) Bitero kare me moko ka ce myero kingol ni gupore wek kico nyinggi i buk me kwo. Jehovah bicoyo nyinggi i buk me kwo keken ka guweko jami maraco ma yam gitimo dok gudyero kwogi bot Jehovah.

17-18. Gin ango ma bimitte ni jo ducu ma kibicerogi me kwo i lobo manyen gutim, dok gin ma “gutiyo” ma kiloko pire i Niyabo 20:12, 13 obedo ngo?

17 Kadi bed yam gubedo jo ma kitgi atir nyo kitgi pe atir, bimitte ni jo ma kicerogi gulub cik ma binonge i bukke adola manyen ma kibiyabogi i kare me loc me mwaka 1,000. Lakwena Jon otito gin ma en oneno i ginanyuta, ni: “Aneno jo muto, jo madito ki jo matino, kun gucung i nyim komker, onongo bene tye kenyo buk mogo ma giyabo igi woko. Giyabo bene buk mo mukene ma en aye buk me kwo. Gingolo kop i kom jo muto kun gilubo gin ma yam gin gutiyo, kit macalo onongo gicoyo i buk magi.”—Yabo 20:12, 13.

18 Ngolo kop i kom jo ma kibicerogi bijenge i kom jami ma “gin gutiyo” mene? Tika bibedo jami ma gutiyo ma peya guto? Pe kumeno! Wi opo ni, i kare ma guto, kitimigi kica woko pi bal ma yam gutimo. Pi meno, “gin ma yam gin gutiyo” ma kitye ka lok iye kany pe twero bedo gin ma gutiyo i kwogi macon. Me ka meno, nen calo kitye ka lok i kom gin ma gutiyo i nge nongo pwonnye i lobo manyen. Kadi wa co ma lugen calo Nua, Camuel, Daudi, ki Daniel bene bimitte ni gupwony lok i kom Yecu Kricito dok gunyut niye i kom ginkok pa Yecu. Ka mitte ni co ma lugen magi gupwony jami mapol, ci dong jo ma kitgi pe atir kono!

19. Ngo ma bitimme i kom jo ma gibikwero mot mamwonya man?

19 Ngo ma bitimme i kom jo ma gibikwero mot mamwonya man? Niyabo 20:15 tittiwa ni: “Ngat mo ma yam pe ginongo nyinge gicoyo i buk me kwo, gibolo woko i nam me mac.” Ada, kibijwerogi matwal. Pud dong pire tek ya, me neno ni nyingwa kicoyo i buk me kwo dok ni omedde ki bedo i buk man matwal!

Omego mo tye ka nywako i tic me pwony madit adada ma bitimme i kare me Loc me Mwaka Alip Acel (Nen paragraf 20)

20. Tic mamit ango ma kibitiyone i kare me Loc me Mwaka Alip Acel? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

20 Loc me Mwaka Alip Acel pud dong bibedo kare mamwonya ya! Bibedo ki tic me pwony ma pud dong dit loyo ma kibitimo i lobo kany. Ento i kare meno bene, bimitte ni jo ma kitgi atir ki jo ma kitgi pe atir gunyut ni gitye atera me lubo cik pa Jehovah. (Ic. 26:9; Tic 17:31) Tic me pwony meno kibicobone nining? Pwony ma lubo man bikonyowa me niang ki dok me bedo ki pwoc pi yub mamwonya man.

WER 147 Kiciko pi Kwo ma Pe Tum

^ Pwony man miyo niango manyen i kom lok pa Yecu ma kicoyo i Jon 5:28, 29 ma kwako “cer me kwo” ki “cer me ngolo kop.” Wabipwonyo gin ma cer aryo magi obedo ki dok angagi ma gibibedo i cer mene.

^ Coyo buk man ocakke wa “i acakki keto lobo,” ma meno aye lobo pa jo ma Lubanga nenogi ni gupore me alara. (Mat. 25:34; Yabo 17:8) Pi meno, Abel aye nen calo obedo dano mukwongo ma kicoyo nyinge i buk me kwo.

^ I kare mukato, onongo watito ni lok man ni “ngolo kop” ma kitiyo kwede kany loko i kom ngolo kop marac, nyo me to. Ki lok ada, “ngolo kop” twero gonye kit meno. Ento i tyeng man, nen calo Yecu otiyo ki nyig lok me “ngolo kop” me lok i kom pimo nyo ngiyo ngat moni macok wek imok tam i kome, nyo kit macalo dikconari mo me leb Grik waco kwede, “ngiyo kit ngat moni.”