Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 39

Po o Iai Lou Igoa i “le Tusi o le Ola”?

Po o Iai Lou Igoa i “le Tusi o le Ola”?

“Ona tusia ai lea o le tusi e faamanatu ai i ona luma mo ē e matataʻu iā Ieova.”​—MALA. 3:16.

PESE 61 Ia Agaʻi i Luma, Outou Molimau!

AOTELEGA *

A o faagasolo taimi, e faaopoopo pea e Ieova igoa i “le tusi o le ola” (Tagaʻi i palakalafa e 1-2)

1. I le Malaki 3:16, o le ā le tusi o loo tusia e Ieova, ma o ā faamatalaga o loo iai?

 UA FAITAU afe tausaga o tusia e Ieova se tusi faapitoa. O loo iai i lenei tusi se lisi o igoa, e amata mai iā Apelu le molimau faamaoni muamua. * (Luka 11:50, 51) Talu mai lenā taimi, o loo faaopoopo pea e Ieova igoa i lenā tusi, ma e oo mai i aso nei ua faitau miliona igoa ua tusia ai. I le Tusi Paia, e taʻua lenā tusi “o le tusi e faamanatu ai,” “le tusi o le ola,” ma “le tusi tāʻai o le ola.” I lenei mataupu, o le a tatou faasino atu i lenā tusi o “le tusi o le ola.”​—Faitau le Malaki 3:16; Faaa. 3:5; 17:8.

2. O ai igoa ua tusia i le tusi o le ola, ma e faapefea ona faamautinoa e tusia o tatou igoa i lenā tusi?

2 O loo iai i lenei tusi faapitoa igoa o i latou uma o ē tapuaʻi iā Ieova ma le mataʻu po o le migao, ma faasilisilia lona suafa. Ua latou maua le avanoa e ola ai e faavavau. I aso nei, e mafai ona tusia o tatou igoa i lenā tusi, pe a tatou atiaʻe se faiā vavalalata ma Ieova e faavae i le taulaga togiola a lona Alo, o Iesu Keriso. (Ioa. 3:16, 36) E tatou te mananaʻo uma e tusia o tatou igoa i lenā tusi, e tusa pe e tatou te faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi.

3-4. (a) Po o le a tatou ola e faavavau pe afai o loo tusia o tatou igoa i le tusi o le ola? Ia faamatala. (e) O le ā o le a tatou talanoaina i lenei mataupu ma le mataupu o loo sosoo mai?

3 Po o lona uiga la o i latou uma e tusia o latou igoa i lenā tusi, e mautinoa e maua le ola e faavavau? E tatou te maua le tali i le fetalaiga a Ieova iā Mose, o loo i le Esoto 32:33 e faapea: “O lē ua agasala mai iā te aʻu, ou te soloiesea o ia mai i laʻu tusi.” O lea, o igoa o loo iai i lenā tusi, e mafai ona aveesea pe soloiesea. E tai pei na tusia muamua e Ieova na igoa i se penitala. (Faaa. 3:5, fpl.) E tatau ona tatou faamautinoa e iai pea o tatou igoa i lenā tusi, seʻia oo ina tusia ai e faavavau e pei ua tusia i se vaitusi.

4 Peitaʻi, ua tulaʻi mai ai ni fesili. O se faataʻitaʻiga, o le ā le manatu o le Tusi Paia i igoa o i latou ua tusia i le tusi o le ola, faapea igoa o i latou e lē o tusia ai? O afea o le a maua ai e i latou o loo tusia igoa i lenā tusi le ola e faavavau? Ae e faapefea i latou ua maliliu ae e leʻi maua le avanoa e iloa ai Ieova? Pe e mafai ona tusia o latou igoa i lenā tusi? O le a taliina ia fesili i lenei mataupu ma le mataupu o loo sosoo mai.

O AI IGOA O LOO TUSIA I LE TUSI O LE OLA?

5-6. (a) E pei ona faailoa mai i le Filipi 4:3, o ai igoa o loo tusia i le tusi o le ola? (e) O afea o le a tusia ai e faavavau o latou igoa i le tusi o le ola?

5 O ai igoa o loo tusia i le tusi o le ola? Ina ia tali lenā fesili, seʻi o tatou iloiloina ni vaega eseese se lima. E aofia ai nisi ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola, ma ē e leʻi tusia ai.

6 O le vaega muamua, e faia aʻe i ē ua filifilia e pule faatasi ma Iesu i le lagi. Po o iai o latou igoa i le tusi o le ola? Ioe. E tusa ai ma upu a le aposetolo o Paulo i ē “na [latou] galulue faatasi” i Filipi, ua iai i le tusi o le ola igoa o le ʻaufaauuina, o ē ua valaaulia e pule faatasi ma Iesu. (Faitau le Filipi 4:3.) Ae ina ia iai pea o latou igoa i lenā tusi faafaatusa, e tatau ona latou tumau ma le faamaoni. O lea, o le a tusia e faavavau o latou igoa i lenā tusi, i le taimi e latou te maua ai le faamaufaailogaina mulimuli, a o leʻi maliliu pe a o leʻi gāpā foʻi le puapuaga tele.​—Faaa. 7:3.

7. O le ā ua faailoa mai i le Faaaliga 7:16, 17, e faatatau i le taimi o le a tusia ai e faavavau i le tusi o le ola, igoa o le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe?

7 O le vaega lona lua, o le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe. Po ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola? Ioe. Po o le a iai pea o latou igoa i le tusi o le ola pe a faasaoina mai iā Amaketo? Ioe. (Faaa. 7:14) Na taʻua e Iesu, o nei tagata e pei o ni mamoe o le a faasaoina mai iā Amaketo, o le a “ō atu i le ola e faavavau.” (Mata. 25:46) Peitaʻi, e lē otometi ona latou maua le ola e faavavau. E peiseaʻī o loo tusia i se penitala o latou igoa i le tusi o le ola. I le Pulega i le Afe Tausaga, o le a “leoleoina i latou e [Iesu], . . . ma e na te taʻitaʻia i latou i vaipuna o le vai o le ola.” O ē e mulimuli i le taʻitaʻiga a Keriso ma tumau ma le faamaoni iā Ieova i le taimi o le tofotofoga faaiʻu, o le a tusia e faavavau o latou igoa i le tusi o le ola.​—Faitau le Faaaliga 7:16, 17.

8. O ai igoa e lē o tusia i le tusi o le ola, ma o le ā o le a tupu iā i latou?

8 O le vaega lona tolu, o ʻoti, o ē o le a faaumatia iā Amaketo. E lē o iai o latou igoa i le tusi o le ola, ma na fetalai Iesu e latou te ʻō atu i le faaumatiaga e faavavau.’ (Mata. 25:46) Na faagaeeina Paulo e tusi, “o i latou lava ia e oo i ai le faasalaga tonu o le faaumatiaga e faavavau.” (2 Tesa. 1:9; 2 Pete. 2:9) O le iʻuga foʻi lenā o i latou uma na agasala ma le loto i ai i le agaga paia. E lē toe faatutūina i latou, auā ua faaumatia i latou e faavavau. (Mata. 12:32; Mare. 3:28, 29; Epe. 6:4-6) Seʻi o tatou uaʻi totoʻa atu i ni vaega se lua o le a toe faatutūina mai i le lalolagi.

O I LATOU O LE A TOE FAATUTŪINA

9. O ā vaega e lua o loo taʻua i le Galuega 24:15 o le a toe faatutūina mai i le lalolagi, ma o ā itu e eseese ai?

9 Ua taʻua i le Tusi Paia ni vaega se lua o le a toe faatutūina e ola e faavavau i le lalolagi, o “tagata amiotonu” ma “tagata amiolētonu.” (Faitau le Galuega 24:15.) O “tagata amiotonu,” o i latou na auauna ma le faamaoni iā Ieova a o soifua. Ae o “tagata amiolētonu,” o i latou ia e leʻi auauna iā Ieova a o leʻi maliliu, ma o le toʻatele o i latou na faia amioga e sili ona leaga. Talu ai e toe faatutūina mai nei vaega e lua, po o lona uiga la ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola? Ina ia maua le tali, seʻi o tatou iloiloina taʻitasi nei vaega.

10. Aiseā o le a toe faatutūina ai “tagata amiotonu,” ma o le ā le faaeaga o le a maua e nisi o i latou? (Tagaʻi foʻi i le mataupu “Fesili Mai le ʻAufaitau” e faatatau i le toetū i le lalolagi.)

10 O le vaega lona fā, o “tagata amiotonu.” Na tusia o latou igoa i le tusi o le ola a o leʻi maliliu. Pe na aveesea la o latou igoa mai i lenā tusi ina ua maliliu? E leai, auā o loo manatua pea i latou e Ieova, ma e pei ai o loo latou “feola” pea. O Ieova “o le Atua o ē e ola, ae lē o ē ua oti, auā o loo latou feola uma iā te ia.” (Luka 20:38) O lona uiga, pe a toe faatutūina mai ē amiotonu i le lalolagi, o loo tusia pea o latou igoa i le tusi o le ola e ui e mafai ona toe aveesea. (Luka 14:14) E mautinoa o le a maua e nisi o le a toe faatutūina mai, le faaeaga e auauna ai o ni “perenise i le lalolagi atoa.”​—Sala. 45:16.

11. O le ā e manaʻomia ona aʻoaʻoina e “tagata amiolētonu” ina ia tusia ai o latou igoa i le tusi o le ola?

11 Seʻi o tatou iloilo nei loa le vaega lona lima, o “tagata amiolētonu.” Atonu o lo latou lē iloa o tapulaa a Ieova, na latou faia ai ni amioga leaga a o leʻi maliliu. O lea, e leʻi tusia ai o latou igoa i le tusi o le ola. Ae o le toe faatutūina o i latou e le Atua, ua latou maua ai le avanoa e tusia ai o latou igoa i lenā tusi. O nisi o i latou sa faia mea e sili ona leaga a o leʻi maliliu. O lea, e telē le fesoasoani e manaʻomia e “tagata amiolētonu,” e pei o le aʻoaʻoina o i latou ia ola e ōgatusa ma tapulaa amiotonu a Ieova. Ina ia faia faapea, o le a saunia ai e le Malo o le Atua se galuega tele tauaʻoaʻoga.

12. (a) O ai o le a aʻoaʻoina tagata amiolētonu? (e) O le ā e tupu iā i latou e lē fia faatatauina mea o le a latou aʻoaʻoina?

12 O ai o le a aʻoaʻoina tagata amiolētonu? O le a aʻoaʻoina i latou e le motu o tagata e toʻatele ma tagata amiotonu o le a toe faatutūina mai. Ina ia tusia igoa o ē amiolētonu i le tusi o le ola, e manaʻomia ona latou atiaʻe se faiā ma Ieova ma tuuina atu o latou ola iā te ia. O le a vaavaai totoʻa mai i le lagi Iesu Keriso ma le ʻaufaauuina, po o le ā le auala o le a tali atu ai tagata amiolētonu i mea o le a aʻoaʻoina ai i latou. (Faaa. 20:4) O so o se tasi e teena lenā fesoasoani o le a tafiesea, e tusa lava po ua 100 ona tausaga. (Isa. 65:20) E silafia e Ieova ma Iesu mea o loo i loto o tagata, ma e la te lē faatagaina se tasi e faia se mea e faaleagaina ai le lalolagi fou.​—Isa. 11:9; 60:18; 65:25; Ioa. 2:25.

TOETUTŪ I LE OLA MA LE TOETUTŪ I LE FAAMASINOGA

13-14. (a) O le ā lo tatou malamalamaga sa iai i upu a Iesu o loo i le Ioane 5:29? (e) O le ā e ao ona tatou iloa e uiga i na upu?

13 I le Ioane 5:28, 29, na taʻua ai e Iesu i latou o le a toetutū i luga o le lalolagi, e faapea: “E oo mai le itula e faalogo ai i latou uma o loo i tuugamau i lona leo, ma latou ō mai ai. O ē na faia mea lelei e toetutū i le ola, a o ē na faia mea leaga e toetutū i le faamasinoga.” O le ā le uiga o upu a Iesu?

14 I le taimi muamua, na tatou manatu ai e faasino atu upu a Iesu, i mea o le a faia e i latou e toe faatutūina mai pe a mavae lo latou toetū. O lona uiga, o le a toetutū mai nisi ma faia mea lelei, ae o le a toetutū mai isi ma faia mea leaga. Peitaʻi, mātau e leʻi faapea mai Iesu o i latou e ō mai mai i tuugamau, o le a faia mea lelei pe o le a faia mea leaga. Na ia talanoa e faatatau i le taimi ua teʻa, e pei o i latou “na faia mea lelei” ma i latou “na faia mea leaga.” E iloa mai ai, na latou faia na gaoioiga a o leʻi maliliu. Ua talafeagai lenā manatu, talu ai e lē faatagaina se tasi e faia mea leaga i le lalolagi fou. O lea, e mautinoa na faia e nei tagata amiolētonu mea leaga a o leʻi maliliu. O le ā tonu la le uiga o upu a Iesu, e faatatau i le “toetutū i le ola” ma le “toetutū i le faamasinoga”?

15. O ai o le a “toetutū i le ola,” ma aiseā?

15 O le a “toetutū i le ola” tagata amiotonu, o ē na faia mea lelei a o leʻi maliliu, auā ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola. O lona uiga, o le toe faatutūina “o ē na faia mea lelei” o loo taʻua i le Ioane 5:29, e tutusa ma le toe faatutūina o “tagata amiotonu” o loo taʻua i le Galuega 24:15. E moni o loo faapea mai le Roma 6:7 pe a oti se tasi, ua magalo ana agasala, ae e tumau pea lona talaaga faamaoni. O lea, o loo iai lava o latou igoa i le tusi o le ola. (Epe. 6:10) Peitaʻi, ina ia iai pea o latou igoa i le tusi o le ola, e manaʻomia ona latou tumau ma le faamaoni.

16. O le ā e uiga i ai le “toetutū i le faamasinoga”?

16 Ae e faapefea i latou na faia mea leaga a o leʻi maliliu? E ui na magalo a latou agasala i le taimi na maliliu ai, ae e leʻi iai so latou talaaga faamaoni a o soifua. E lē o tusia o latou igoa i le tusi o le ola. O lea, o le toe faatutūina mai “o ē na faia mea leaga,” e tutusa ma le toe faatutūina mai o “tagata amiolētonu” o loo taʻua i le Galuega 24:15. O le a “toetutū [i latou] i le faamasinoga.” * O lona uiga, o le a mataʻituina ma iloiloina e Iesu tagata amiolētonu. (Luka 22:30) E manaʻomia se taimi e iloiloina ai, pe e tatau ona tusia o latou igoa i le tusi o le ola. Seʻi vaganā ua suia e nei tagata amiolētonu o latou olaga leaga sa ola ai ma tuuina atu i latou iā Ieova, ona faatoʻā mafai lea ona tusia o latou igoa i le tusi o le ola.

17-18. O le ā e manaʻomia ona faia e i latou uma e toe faatutūina mai i le lalolagi, ma o le ā e faasino i ai “galuega” o loo taʻua i le Faaaliga 20:12, 13?

17 E ao iā i latou o le a toe faatutūina mai, ona usitaʻia tulafono o loo iai i tusi tāʻai fou lea o le a tatalaina a o faagasolo le 1,000 tausaga, e tusa pe na avea i latou o ni ē e amiotonu pe amiolētonu. O le vaaiga lenei na faamatalaina e le aposetolo o Ioane: “Ona ou iloa lea o ē na oti, o ē e sili ma ē e faatauvaa, o loo tutū i luma o le nofoālii, ona tatala lea o tusi tāʻai. Ae ua tatala foʻi se isi tusi tāʻai; o le tusi tāʻai lea o le ola. Ona faamasinoina lea o ē ua oti i mea na tusia i tusi tāʻai, e tusa ma a latou galuega.”​—Faaa. 20:12, 13.

18 O ā “galuega” o le a faamasinoina ai i latou o le a toe faatutūina mai? Po o galuega na latou faia a o leʻi maliliu? E leai. Ia manatua, na magalo a latou agasala ina ua maliliu. O lea, e lē mafai ona faasino atu a “latou galuega” i mea na latou faia a o leʻi maliliu. Nai lo o lea, e faasino atu i le auala o le a latou tali atu ai pe a aʻoaʻoina i latou i le lalolagi fou. E oo lava i tane faamaoni e pei o Noa, Samuelu, Tavita, ma Tanielu, o le a manaʻomia ona aʻoaʻoina i latou e faatatau iā Iesu Keriso ma faaalia le faatuatua i lana taulaga. Pe e lē sili atu la ona manaʻomia ona faia faapea e tagata amiolētonu?

19. O le ā le iʻuga e oo iā i latou e teena lenei avanoa matagofie?

19 O le ā le iʻuga e oo iā i latou e teena lenā avanoa matagofie? Ua faapea mai le Faaaliga 20:15: “O so o se tasi ua iloa e leʻi tusia i le tusi o le ola, e lafoina i le lepa afi.” Ioe, o le a faaumatia aʻiaʻi i latou. Maʻeu la le tāua o le faamautinoa e tusia o tatou igoa i le tusi o le ola, ma ia tumau pea ona iai i inā!

O se uso o loo faia sona sao i le galuega tele tauaʻoaʻoga a o faagasolo le 1,000 tausaga (Tagaʻi i le palakalafa e 20)

20. O le ā le galuega mataʻina o le a faia a o faagasolo le Pulega i le Afe Tausaga? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.)

20 Maʻeu se taimi mataʻina o le a iai le Pulega i le Afe Tausaga! O le a faia ai se galuega tele tauaʻoaʻoga i luga o le lalolagi. O se taimi foʻi e iloiloina ai amioga a ē amiotonu ma ē amiolētonu. (Isa. 26:9; Galu. 17:31) O le a faapefea ona faataunuuina lenā galuega tauaʻoaʻoga? O le a fesoasoani le mataupu o loo sosoo mai, e tatou te malamalama ma talisapaia ai lea sauniuniga matagofie.

PESE 147 Ua Folafola Mai le Ola e Faavavau

^ O le a talanoaina i lenei mataupu le fetuunaʻiga o lo tatou malamalamaga i upu a Iesu o loo i le Ioane 5:28, 29, e faatatau i le “toetutū i le ola” ma le “toetutū i le faamasinoga.” O le a tatou aʻoaʻoina ai po o le ā e faasino i ai nei toetū e lua, ma po o ai e aofia ai.

^ Na amata ona tusia lenei tusi “talu ona faavaeina le lalolagi.” E faasino atu le upu “lalolagi” i tagata e mafai ona tuusaʻoloto mai i le agasala. (Mata. 25:34; Faaa. 17:8) E foliga mai la o Apelu le tagata amiotonu na muamua tusia lona igoa i le tusi o le ola.

^ I le taimi ua teʻa, sa tatou faamatalaina ai le upu “faamasinoga” i se faasalaga. E saʻo, e mafai ona uiga atu i le faasalaga. Ae i inei, e foliga mai na faaaogā e Iesu le upu “faamasinoga” i se uiga lautele, lea e faasino atu i le iloiloina ma le vaavaaia o se tasi, pe e tusa ai ma se faaupuga a se lomifefiloi Eleni, “o le mātaʻitūina lea o amioga a se tasi.”