Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 39

ʻOku Hiki Ho Hingoá “ʻi he Tohi ʻo e Moʻuí”?

ʻOku Hiki Ho Hingoá “ʻi he Tohi ʻo e Moʻuí”?

“Naʻe ʻi ai ha tohi ʻo e manatú naʻe hiki ʻi hono ʻaó maʻá e faʻahinga ʻoku manavahē kia Sihová.”​—MAL. 3:16.

HIVA 61 Laka ki Muʻa, Kimoutolu Kau Fakamoʻoní!

ʻI HE KUPÚ NI *

ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo tānaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi hingoa ki he “tohi ʻo e moʻuí” (Sio ki he palakalafi 1-2)

1. Fakatatau ki he Malakai 3:16, ko e hā ʻa e tohi kuo hiki ʻe Sihová, pea ko e hā ʻoku ʻasi aí?

 ʻI HE laui afeʻi taʻu, kuo hiki ʻe Sihova ha tohi makehe. Ko e tohi ko ení ʻoku kau ki ai ha lisi ʻo e ngaahi hingoa, ʻo kamata ʻaki ʻa e hingoa ʻo e fuofua fakamoʻoni faitōnungá, ʻa ʻĒpeli. * (Luke 11:50, 51) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, kuo tānaki atu ʻe Sihova ʻa e ngaahi hingoa ki he tohí, pea ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hingoa ʻe laui miliona. ʻI he Tohi Tapú, ko e tohi ko iá ʻoku ui ko ha “tohi ʻo e manatú,” “tohi ʻo e moʻuí,” mo e “takainga tohi ʻo e moʻuí.” ʻI he kupu ko ení, te tau lave ki ai ko e “tohi ʻo e moʻuí.”​—Lau ʻa e Malakai 3:16; Fkh. 3:5; 17:8.

2. Ko e hingoa ʻo hai ʻoku hiki ʻi he tohi ʻo e moʻuí, pea ʻe lava fēfē ke fakakau hotau hingoá ʻi he tohi ko iá?

2 Ko e tohi makehe ko ení ʻoku kau ki ai ʻa e hingoa ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku nau lotu kia Sihova ʻi he manavahē pe ʻapasia, pea ʻoku nau koloaʻaki hono huafá. ʻOku nau fakatatali atu ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI he ʻahó ni ʻe lava ke hiki hotau hingoá ʻi he tohi ko iá kapau ʻoku tau fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. (Sione 3:16, 36) Ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto ke hiki hotau hingoá ʻi he tohi ko iá​—tatau ai pē pe ʻoku tau ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvani pe ʻi he māmaní.

3-4. (a) Te tau moʻui taʻengata kapau ʻoku lolotonga hiki hotau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí? Fakamatalaʻi. (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení mo e kupu hono hokó?

3 ʻOku ʻuhinga ení ko e faʻahinga kotoa ʻoku hiki honau hingoá ʻi he tohi ko ení ʻoku fakapapauʻi te nau moʻui taʻengata? ʻOku tau maʻu ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá ʻi he lea ʻa Sihova kia Mōsese, ʻoku hiki ʻi he ʻEkisoto 32:33. Naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻIlonga ʻa ia kuó ne faiangahala kiate aú, te u tāmateʻi ia mei heʻeku tohí.” Ko ia ko e ngaahi hingoa ʻoku lolotonga hiki ʻi he tohi ko iá ʻe lava ke tāmateʻi pe lapaʻi, ʻo hangē ia ʻoku ʻuluaki hiki peni vahevahe ʻe Sihova ʻa e ngaahi hingoá. (Fkh. 3:5, fkm. ʻi lalo.) Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke fakakau ai pē hotau hingoá ʻi he tohi ko iá kae ʻoua ke hiki tuʻuloa ia ʻaki ʻa e vaitohi, hangē ko e laú.

4 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi anga-maheni ʻoku malanga hake. Ko e fakatātaá, ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e faʻahinga ko honau hingoá ʻoku hiki ʻi he tohi ʻo e moʻuí pehē foki ki he faʻahinga ko honau hingoá ʻoku ʻikai hiki aí? Ko fē taimi ʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻoku hiki honau hingoá ʻi he tohí ʻa e moʻui taʻengatá? Kae fēfē ʻa e faʻahinga naʻa nau mate ki muʻa ke nau maʻu ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa Sihová? ʻOku malava ke hiki honau hingoá ʻi he tohi ko iá? Ko e ngaahi fehuʻi ko ení ʻe tali ia ʻi he kupu ko ení mo e kupu hono hokó.

KO E HINGOA ʻO HAI ʻOKU HIKI ʻI HE TOHÍ?

5-6. (a) Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Filipai 4:3, ko e hingoa ʻo hai ʻoku kau ʻi hono hiki ʻi he tohi ʻo e moʻuí? (e) Ko fē taimi ʻe hiki tuʻuloa ai honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí?

5 Ko e hingoa ʻo hai ʻoku hiki ʻi he tohi fakaefakatātā ko ení? Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, te tau lāulea ki ha kulupu kehekehe ʻe nima. ʻI he faʻahinga ko ení, ko e niʻihi kuo hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí, pea ko e niʻihi ʻoku ʻikai.

6 Ko e kulupu ʻuluakí ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e faʻahinga kuo fili ke nau pule fakataha mo Sīsū ʻi hēvani. ʻOku lolotonga hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí? ʻIo. Fakatatau ki he lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono “kaungāngāue” ʻi Filipaí, ko e hingoa ʻo e kau paní, ʻa ia kuo fakaafeʻi ke nau pule fakataha mo Sīsuú, ʻoku ʻi he tohi ʻo e moʻuí. (Lau ʻa e Filipai 4:3.) Ka ke hiki ai pē honau hingoá ʻi he tohi fakaefakatātā ko iá, kuo pau ke nau nofoʻaki faitōnunga. Pea ʻi he taimi te nau maʻu ai honau silaʻi fakaʻosí, tatau ai pē pe ʻi he ki muʻa ke nau maté pe ʻi he ki muʻa ʻo e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko honau hingoá ʻe hiki tuʻuloa ia ʻi he tohi ko ení.​—Fkh. 7:3.

7. Ko e hā ʻoku tau mahinoʻi mei he Fakahā 7:16, 17 fekauʻaki mo e taimi ʻe hiki tuʻuloa ai ʻa e hingoa ʻo e fuʻu kakai lahi ʻo e fanga sipi kehé ʻi he tohi ʻo e moʻuí?

7 Ko e kulupu hono uá ʻoku kau ki ai ʻa e fuʻu kakai lahi ʻo e fanga sipi kehé. ʻOku hiki honau hingoá he taimí ni ʻi he tohi ʻo e moʻuí? ʻIo. ʻE kei ʻi he tohi ai pē ʻo e moʻuí ʻa honau hingoá hili ʻenau hao atu ʻi ʻĀmaketoné? ʻIo. (Fkh. 7:14) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ko eni hangē ha sipí te nau ʻalu atu “ki he moʻui taʻengata.” (Māt. 25:46) Ka ko e faʻahinga ko ia te nau hao atu ʻi ʻĀmaketoné heʻikai ke nau maʻu ʻi he taimi pē ko iá ʻa e moʻui taʻengatá. Ko honau hingoá ʻe kei hiki pē ʻi he tohi ʻo e moʻuí ʻaki ʻa e peni vahevahe, hangē ko e laú. Lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afé, ko Sīsū “te ne tauhi fakatauhisipi kinautolu pea te ne tataki kinautolu ki he ngaahi matavai ʻo e vai ʻo e moʻuí.” Ko e faʻahinga te nau tali lelei ʻa e tataki ʻa Kalaisí pea fakamāuʻi kinautolu ʻoku nau faitōnunga kia Sihová ʻe hiki tuʻuloa honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí.​—Lau ʻa e Fakahā 7:16, 17.

8. Ko e hingoa ʻo hai heʻikai ke hiki ʻi he tohi ʻo e moʻuí, pea ko e hā ʻe hoko kiate kinautolú?

8 Ko e kulupu hono tolú ʻoku kau ki ai ʻa e fanga kosi, ʻa ia ʻe fakaʻauha ʻi ʻĀmaketoné. Ko honau hingoá ʻoku ʻikai ʻi he tohi ʻo e moʻuí. ʻOku pehē ʻe Sīsū “te nau ʻalu atu ki he tuʻusi taʻengata.” (Māt. 25:46) ʻI hono fakamānavaʻi ʻo Paulá, ʻokú ne fakahaaʻi mai ko e “faʻahingá ni tonu te nau hokosia ʻa e tautea fakaefakamaau ko e fakaʻauha taʻengata.” (2 Tes. 1:9; 2 Pita 2:9) Ko e meʻa tatau ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e faʻahinga, ʻa ia ʻi he faai mai ʻa e taimí, kuo nau faiangahala ʻiloʻilo pau ki he laumālie māʻoniʻoní. Ko kinautolu foki te nau maʻu ʻa e fakaʻauha taʻengata, ʻo ʻikai ko e moʻui taʻengatá. ʻOku hā mahino, heʻikai ke toe fokotuʻu mai kinautolu. (Māt. 12:32; Mk. 3:28, 29; Hep. 6:4-6) Tau toe vakai fakalelei angé ki he ongo kulupu ʻe fokotuʻu mai ki he māmaní.

FAʻAHINGA TE NAU TOETUʻÚ

9. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 24:15, ko e hā ʻa e kulupu ʻe ua ʻe toe fokotuʻu mai ki he māmaní, pea ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he ongo kulupu ko ení?

9 ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha kulupu ʻe ua ʻe toe fokotuʻu mai mo e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, ko e “māʻoniʻoní” mo e “taʻemāʻoniʻoní.” (Lau ʻa e Ngāue 24:15.) Ko e “māʻoniʻoní” ko e faʻahinga ia naʻa nau tauhi faitōnunga kia Sihova lolotonga ʻenau kei moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e “taʻemāʻoniʻoní” naʻe ʻikai ke nau tauhi faitōnunga kia Sihova. Ko hono moʻoní, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá ko ʻenau tōʻongá naʻe mamaʻo ʻaupito mei he māʻoniʻoní. Koeʻuhi ʻe toetuʻu fakatouʻosi ʻa e ongo kulupú, ʻe lava ke tau pehē ʻoku hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí? Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, tau lāulea angé ki he kulupu taki taha.

10. Ko e hā ʻe toe fokotuʻu mai ai ʻa e “māʻoniʻoní,” pea ko e hā ʻa e monū ʻe maʻu ʻe he niʻihi ʻo kinautolú? (Sio foki ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he ʻīsiu ko ení fekauʻaki mo e toetuʻu ʻi he māmaní.)

10 Ko e “māʻoniʻoní” ko e kulupu hono faá ia. Ki muʻa ke nau maté, naʻe hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí. Naʻe toʻo honau hingoá mei he tohi ko iá ʻi heʻenau maté? ʻIkai, koeʻuhí ʻoku nau kei “moʻui” pē ʻi he manatu ʻa Sihová. Ko Sihová “ko ha ʻOtua ia, ʻo ʻikai ʻo e kau maté, ka ʻo e kau moʻuí, he ʻoku nau moʻui kotoa pē kiate ia.” (Luke 20:38) ʻOku ʻuhinga ení ʻi he taimi ʻe toe fokotuʻu mai ai ʻa e māʻoniʻoní ke moʻui ʻi he māmaní, ko honau hingoá ʻe maʻu ia ʻi he tohi ʻo e moʻuí, neongo ʻoku kei tohi “peni vahevahe” pē. (Luke 14:14) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e niʻihi ʻi he faʻahinga ko eni ʻe toetuʻú te nau maʻu ʻa e monū ke ngāue ko e “ngaahi ʻeiki ʻi he kotoa ʻo e māmaní.”​—Saame 45:16.

11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ako ʻe he “taʻemāʻoniʻoní” ki muʻa ke hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí?

11 Fakaʻosí, fakakaukau ki he kulupu hono nimá, ko e “taʻemāʻoniʻoní.” Mahalo koeʻuhí naʻa nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová, naʻe ʻikai ke nau moʻui māʻoniʻoni ki muʻa ke nau maté. Ko ia ko honau hingoá naʻe ʻikai hiki ia ʻi he tohi ʻo e moʻuí. Ka ʻi hono toe fokotuʻu mai kinautolú, ʻoku ʻoange ʻe he ʻOtuá ha faingamālie ke faai atu pē ʻo hiki honau hingoá ʻi he tohi ko iá. Ko e faʻahinga ‘taʻemāʻoniʻoni’ ko ení te nau fiemaʻu ha tokoni lahi. ʻI heʻenau founga moʻui ki muʻá, ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu mo fulikivanu. Ko ia ai ʻe fiemaʻu ke akoʻi kinautolu ki he founga ke moʻui ai ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Ke aʻusia ʻa e fiemaʻu ko iá, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá te ne tataki ʻa e polokalama ako lahi taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá.

12. (a) Ko hai te ne akoʻi ʻa e taʻemāʻoniʻoní? (e) Ko e hā ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo nau akó?

12 Ko hai te ne akoʻi ʻa e taʻemāʻoniʻoní? Ko e fuʻu kakai lahí mo e faʻahinga māʻoniʻoni ʻe toetuʻú. Koeʻuhi ke malava ʻo hiki ʻa e hingoa ʻo e taʻemāʻoniʻoní ʻi he tohi ʻo e moʻuí, ʻe fiemaʻu ke nau fakatupulekina ha vahaʻangatae mo Sihova pea fakatapui kinautolu kiate ia. Ko e fakalakalaka ʻa e faʻahinga taʻemāʻoniʻoni ko ení ʻe muimuiʻi ofi ia ʻe Sīsū Kalaisi mo hono kaungāfakamāú. (Fkh. 20:4) Ko ha taha pē ʻokú ne fakafisi ke tali lelei ʻa e tokoni ko iá ʻe toʻo atu​—neongo kapau kuo nau taʻu 100 nai. (ʻAi. 65:20) Ko Sihova mo Sīsū ʻoku lava ke na sio ki he lotó pea te na fakapapauʻi heʻikai ha taha te ne fakatupunga ha maumau ʻi he māmani foʻoú.​—ʻAi. 11:9; 60:18; 65:25; Sione 2:25.

TOETUʻU KI HE MOʻUI PEA MO E FAKAMAAU

13-14. (a) ʻI he kuohilí, naʻe anga-fēfē ʻetau mahinoʻi ʻa e lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 5:29? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fakatokangaʻi fekauʻaki mo e lea ko iá?

13 Naʻe toe lave ʻa Sīsū fekauʻaki mo e faʻahinga ʻe toe fokotuʻu mai ki he māmaní. Ko e fakatātaá, naʻá ne pehē: “ʻOku haʻu ʻa e houa ʻa ia ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono leʻó pea te nau hū mai ki tuʻa, ko e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa leleí ki ha toetuʻu ki he moʻui, pea ko e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fulikivanú ki ha toetuʻu ki he fakamaau.” (Sione 5:28, 29) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú?

14 ʻI he kuohilí, naʻa tau mahinoʻi ko e lea ʻa Sīsuú ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi ngāue ʻa e faʻahinga ʻe toe fokotuʻu maí ʻi he hili ʻenau toetuʻú; ʻa ia, ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi te nau toetuʻu mai pea fai ʻa e ngaahi meʻa lelei lolotonga ia ko e niʻihi te nau toetuʻu mai pea fai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu. Kae kehe, fakatokangaʻi ʻoku ʻikai pehē ʻe Sīsū ia ko e faʻahinga te nau haʻu mei he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e fakaʻilonga taimi kuo ʻosi. ʻOkú ne lave fekauʻaki mo e faʻahinga ʻa ia “naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa leleí” mo e faʻahinga “naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fulikivanú.” ʻOku fakahaaʻi heni ko e ngaahi ngāue ko ení naʻe fakahoko ia ki muʻa ke nau maté. ʻOku ʻuhinga lelei ia, ʻikai ko ia? He ko ē, heʻikai fakaʻatā ha taha ke ne fai ha ngaahi meʻa fulikivanu ʻi he māmani foʻoú. Ko e taʻemāʻoniʻoní kuo pau pē naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu ko ení ki muʻa ke nau maté. ʻOku anga-fēfē leva ʻetau mahinoʻi ʻa e lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “toetuʻu ki he moʻui” pea mo e “toetuʻu ki he fakamaau”?

15. Ko hai ʻe “toetuʻu ki he moʻui,” pea ko e hā hono ʻuhingá?

15 Ko e māʻoniʻoní, ʻa ia naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei ki muʻa ke nau maté, te nau “toetuʻu ki he moʻui” koeʻuhí ko honau hingoá ʻe ʻosi hiki ia ʻi he tohi ʻo e moʻuí. ʻOku ʻuhinga ení ko e toetuʻu ʻa e “faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa leleí” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Sione 5:29 ʻoku tatau pē mo e toetuʻu “ʻa e māʻoniʻoní” ʻoku lave ki ai ʻi he Ngāue 24:15. Ko e mahino ko ení ʻoku fehoanaki ia mo e lea ʻi he Loma 6:7, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e tokotaha kuo maté kuo ʻatā ia mei heʻene angahalá.” Ko e ngaahi angahala naʻe fai ʻe he faʻahinga māʻoniʻoni ko ení naʻe kaniseli ia ʻi he maté, ka ko honau lēkooti ʻo e faitōnungá ʻoku kei tuʻu pē. (Hep. 6:10) Ko e moʻoni, ko e faʻahinga māʻoniʻoni ko eni ʻe toetuʻú ʻe fiemaʻu ke nau nofoʻaki faitōnunga koeʻuhi ke lava ʻo hiki ai pē honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí.

16. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “toetuʻu ki he fakamaau”?

16 Kae fēfē ʻa e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu ki muʻa ke nau maté? Neongo ko ʻenau ngaahi angahalá naʻe kaniseli ʻi he maté, kuo teʻeki ke nau fokotuʻu ha lēkooti ʻo e faitōnunga. ʻOku ʻikai ke hiki honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí. Ko ia ko e toetuʻu ʻa e “faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fulikivanú” ʻoku tatau pē ia mo e toetuʻu ʻa e “taʻemāʻoniʻoní” ʻoku lave ki ai ʻi he Ngāue 24:15. Te nau “toetuʻu ki he fakamaau.” * Ko e taʻemāʻoniʻoní ʻe fakamāuʻi ʻi ha ʻuhinga ʻe sivisiviʻi kinautolu. (Luke 22:30) ʻE fiemaʻu ʻa e taimi ke fakapapauʻi ai pe ʻoku taau ke hiki ʻa honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí. Kapau pē ʻe siʻaki ʻe he faʻahinga taʻemāʻoniʻoni ko ení ʻa honau ʻalunga moʻui fulikivanu ki muʻá pea fakatapui kinautolu kia Sihova ʻe lava ke toki hiki ai honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí.

17-18. Ko e hā ʻe fiemaʻu ke fai ʻe he faʻahinga kotoa ʻe toe fokotuʻu mai ki he māmaní, pea ko e hā ʻa e ‘ngaahi ngāue’ ʻoku lave ki ai ʻa e Fakahā 20:12, 13?

17 Tatau ai pē pe ko e faʻahinga ʻe toetuʻú naʻa nau māʻoniʻoni pe taʻemāʻoniʻoni ki muʻa, ʻe fiemaʻu ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻoku maʻu ʻi he ngaahi takainga tohi foʻou ʻa ia ʻe fakaava lolotonga ʻa e taʻu ʻe 1,000. Ko e ʻapositolo ko Sioné ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ne sio ki ai ʻi he vīsoné: “Naʻá ku sio ki he kau maté, ʻa e lalahi mo e iiki, ʻoku nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloní, pea naʻe fakaava ʻa e ngaahi takainga tohi. Ka naʻe toe ʻi ai ha takainga tohi ʻe taha naʻe fakaava; ko e takainga tohi ia ʻo e moʻuí. Naʻe fakamāuʻi ʻa e kau maté mei he ngaahi meʻa ko ia naʻe hiki ʻi he ngaahi takainga tohí ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”​—Fkh. 20:12, 13.

18 ʻE fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻe toetuʻú ʻo makatuʻunga ʻi he ‘ngaahi ngāue’ fē? ʻI he ngaahi ngāue naʻa nau fai ki muʻa ke nau maté? ʻIkai! Manatuʻi naʻa nau ʻatā mei heʻenau ngaahi angahala ki muʻá ʻi heʻenau maté. Ko ia leva ko ʻenau “ngaahi ngāué” heʻikai lava ke ʻuhinga ia ki heʻenau ngāue ʻi heʻenau moʻui ki muʻá. ʻI hono kehé, kuo pau ʻoku ʻuhinga eni ki heʻenau ngaahi ngāue ʻoku nau fai ʻo fakatatau ki hono akoʻi kinautolu ʻi he māmani foʻoú. Naʻa mo e kau tangata faitōnunga hangē ko Noa, Sāmiuela, Tēvita mo Taniela ʻe fiemaʻu ke nau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea ngāueʻi ʻa e tui ki heʻene feilaulaú. Huanoa hake ai ʻa e fiemaʻu ke fai pehē ʻa e taʻemāʻoniʻoní!

19. Ko e hā ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻo e faʻahinga te nau talitekeʻi ʻa e faingamālie fakaofo ko ení?

19 Ko e hā ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻo e faʻahinga te nau talitekeʻi ʻa e faingamālie fakaofo ko ení? ʻOku tala mai ʻi he Fakahā 20:15: “ʻIlonga ha taha naʻe ʻikai tohi hono hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí naʻe lī ia ki he ano afí.” ʻIo, ʻe fakaʻauha taʻengata kinautolu. He mahuʻinga leva ē ke fakapapauʻi ʻoku hiki hotau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí pea ʻi ai maʻu ai pē!

Ko ha tokoua ʻokú ne kau ʻi he polokalama ngāue fakaeako lahi ʻe fakahoko ʻi he lolotonga ʻa e Taʻu ʻe Taha Afé (Sio ki he palakalafi 20)

20. Ko e hā ʻa e ngāue fakafiefia ʻe fakahoko lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afé? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

20 He taimi fakafiefia ē ko e Pule Taʻu ʻe Afé! ʻE kau ai ʻa e polokalama ako lahi taha kuo faifai ange pea fakahoko ʻi he māmaní. Ka ʻe toe hoko foki ia ko ha taimi ʻe sivisiviʻi fakatouʻosi ai ʻa e tōʻonga ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní. (ʻAi. 26:9; Ngā. 17:31) ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻa e polokalama ako ko ení? Ko ʻetau kupu hono hokó te ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi mo houngaʻia ʻi he tokonaki fakaofo ko ení.

HIVA 147 Talaʻofa ko e Moʻui Taʻengata

^ ʻI he kupu ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ha fakatonutonu ki heʻetau mahinoʻi ʻa e lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Sione 5:28, 29 fekauʻaki mo e “toetuʻu ki he moʻui” mo e “toetuʻu ki he fakamaau.” Te tau ako ki he ʻuhinga ʻo e ongo toetuʻu ko ení pea mo e faʻahinga ʻoku nau kau ki aí.

^ Ko e hiki ʻo e tohi ko ení naʻe kamata ia ʻi he “tanupou ʻo e māmaní,” ʻa ia, ko e māmani ʻo e kakai ʻoku lava ke huhuʻi ʻenau angahalá. (Māt. 25:34; Fkh. 17:8) Ko ia ko e faitōnunga ko ʻĒpelí ʻoku hā mahino ko e fuofua tokotaha ia naʻe hiki hono hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻuí.

^ Ki muʻá, naʻa tau fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea “fakamaau” ʻoku ngāueʻaki hení ke ʻuhinga ki ha tuʻutuʻuni ʻo e fakahalaia. Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea “fakamaau” te ne maʻu nai ʻa e ʻuhinga ko iá. Ka ʻi he potutohi ko ení, ʻoku hā ngali naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea “fakamaau” ʻi ha ʻuhinga ʻoku toe mata-lahi ange, ʻo ʻuhinga ki ha vahaʻa taimi ʻo e siviʻi mo e ʻahiʻahi pe hangē ko hono fakalea ʻi ha tikisinale Kalisi, ko ha “siofi fakaʻāuliliki ʻo e tōʻonga ʻa ha tokotaha.”