Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 39

Ibara Lyawe Lihandiikirwe omu “Kitabu Kyobwomeezi”?

Ibara Lyawe Lihandiikirwe omu “Kitabu Kyobwomeezi”?

“Ekitabu ekyokuijukya kyahandikwa omu maisoge, habwabo abatinire [Yahwe].”​—MARA. 3:16.

EKIZINA 61 Mugumizeemu Inywe Abakaiso Be!

EBITURAYEGA *

Kurugira kimu omu busumi obwakara, Yahwe aikaire nayongera amabara omu “kitabu kyobwomezi” (Rora akacweka 1-2)

1. Kusigikirra ha Maraki 3:16, kitabu ki Yahwe eky’aikaire nahandiika, kandi kirumu ki?

 KUMARA emyaka nyingi muno, Yahwe aikaire nahandiika ekitabu eky’embaganiza. Ekitabu kinu kirumu orukarra orw’amabara, kutandikira kimu n’ibara ery’omu kaiso ow’okubanza omwesigwa, Aberi. * (Luk. 11:50, 51) Kurugira kimu kasumi ako, Yahwe aikaire nayongera amabara omu kitabu eki kandi kasumi kanu kirumu obukaikuru n’obukaikuru obw’amabara. Omu Baibuli, ekitabu kinu nikyetwa “ekitabu ekyokuijukya,” kandi “ekitabu kyobwomezi.” Omu kicweka kinu nitugenda kukyeta “ekitabu kyobwomezi.”​—Soma Maraki 3:16; Kus. 3:5; 17:8.

2. Nibaha abahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi, kandi naitwe ibara lyaitu nirisobora lita kuhandiikwa omu kitabu eki?

2 Ekitabu kinu eky’embaganiza kirumu amabara agaabo boona abaramya Yahwe n’okutiina, rundi abamuteekamu ekitiinisa eky’amaani kandi abagonza ibaralye. Banu nubo baine omugisa ogw’okutunga obwomeezi obutahwaho. Kasumi kanu ibara lyaitu nirisobora kuhandiikwa omu kitabu eki kakuba tukurakuraniza enkoragana enungi na Yahwe ey’erukusigikirra ha kicunguro ky’Omwana we Yesu Kristo. (Yoh. 3:16, 36) Itwena nitugonza ibara lyaitu lihandiikwe omu kitabu eki​—katube twine okunihira okw’okugenda omu iguru rundi okw’okwikara omu nsi.

3-4. (a) Tulyomeera ebiro n’ebiro kakuba ibara lyaitu liba lihandiikirwe omu kitabu ky’obwomeezi kasumi kanu? Soborra. (b) Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu n’ekirahonderaho?

3 Kinu nikimanyisa ngu abo boona abaine amabara agahandiikirwe omu kitabu eki nibateekwa kutunga obwomeezi obutahwaho? Nitutunga eky’okugarukamu eky’ekikaguzo eki kuruga omu bigambo bya Yahwe hali Musa ebirukusangwa omu Okuruga 32:33. Yahwe akagamba ati: ‘Wena anyakunsisiire, nuwe ndaragaza omu kitabu kyange.’ Nahabweki, amabara aganyakurumu hati nigasobora kuragazibwamu rundi kusiimurwamu, kikasisana oti rundi ha kubanza Yahwe akaba agahandiikire n’ekalaamu. (Kus. 3:5.) Tusemeriire kukigumya ngu ibara lyaitu lyasigara omu kitabu eki kuhikya obulirihandiikwa na bwino habw’ebiro n’ebiro.

4 Eki nikisobora kutuleetera kwekaguza ebikaguzo ebimu. Ekyokurorraho, Baibuli ebazaaho ki abantu abaine amabara agahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi hamu n’abo abatahandikiirwemu? Abo abaine amabara gaabo gahandiikirwe omu kitabu eki balitunga di obwomeezi obutahwaho? Kandi abo abaafiire batakatungire omugisa ogw’okumanya Yahwe? Nikisoboka amabara gaabo kuhandiikwa omu kitabu eki? Ebikaguzo binu nibiija kugarukwamu omu kicweka kinu n’ekirahonderaho.

MABARA GABAHA AGAHANDIIKIRWE OMU KITABU EKI?

5-6. (a) Nk’oku kyolekerwe omu Abafiripi 4:3, mabara gabaha agahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi? (b) Amabara gaabo nigaija kuhandiikwa di omu kitabu eky’obwomeezi habw’ebiro n’ebiro?

5 Mabara gabaha agahandiikirwe omu kitabu eki ekyakokurorraho? Kusobora kugarukamu ekikaguzo eki, nitwija kubazaaho abantu ab’emiringo etaano. Abamu h’abantu banu, amabara gaabo gahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi kandi abandi tigahandiikirwemu.

6 Guruupu ey’okubanza erumu abantu abakomerwe kulema hamu na Yesu omu iguru. Amabara gaabo gahandiikirwe omu kitabu ky’obwomeezi kasumi kanu? Ego. Kusigikirra ha bigambo by’omukwenda Paulo hali ‘abairu bataahi be’ omu Firipi, amabara ag’abaseserweho amagita abaraliziibwe kulema hamu na Yesu gali omu kitabu eky’obwomeezi kasumi kanu. (Soma Abafiripi 4:3.) Baitu kusobora kwikaza amabara gaabo omu kitabu eki ekyakokurorraho, basemeriire kwikara bali besigwa. Hanyuma obubaratunga emanyikirizo ey’okumalirra, kababe batakafiire rundi omuhito omwingi gutakatandikire, amabara gaabo nigaija kuhandiikwa omu kitabu eki habw’ebiro n’ebiro.​—Kus. 7:3.

7. Kusigikirra ha kyahandiikirwe ekirukusangwa omu Okusuku’rwa 7:16, 17 nikitukonyera kwetegereza ngu nidi amabara ag’ab’ekitebe ekingi obugalihandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi habw’ebiro n’ebiro?

7 Guruupu eyakabiri n’etwarramu ekitebe ekingi abali kicweka ky’entaama ezindi. Amabara gaabo gahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi kasumi kanu? Ego. Amabara gaabo garaaba gakyali omu kitabu eky’obwomeezi hanyuma y’okukira Haramagedoni? Ego. (Kus. 7:14) Yesu akagamba ngu abantu banu abali nk’entaama baligenda “omu bwomezi obutahwaho.” (Mat. 25:46) Baitu abo abalikira Haramagedoni tibalitunga obwomeezi obutahwaho aho naaho. Amabara gaabo galiba gakyahandiikirwe n’ekalaamu omu kitabu eky’obwomeezi. Omu Bulemi bwe obw’Emyaka Rukumi, Yesu “alibalisa, kandi alibatwara hali ensoro zamaizi agobwomezi.” Abo abalyorobera oburagirizi bwa Kristo kandi bakagumibwa ha kumalirra ngu besigwa hali Yahwe, amabara gaabo nigaija kuhandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi habw’ebiro n’ebiro.​—Soma Okusuku’rwa 7:16, 17.

8. Mabara gabaha agatahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi, kandi kiki ekirabahikaho?

8 Guruupu eyakasatu n’etwarramu embuzi ezirahwerekerezebwa ha Haramagedoni. Amabara gaabo tigahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi. Yesu akagamba ngu “baligenda omu kuhwerekerra okw’ebiro n’ebiro.” (Mat. 25:46, NWT) Paulo akaterekerezebwa omwoyo ogurukwera yagamba ati: “Nibo [balifubirwa], nukwo kuhwerekerra ebiro nebiro.” (2 Bas. 1:9; 2 Pet. 2:9) Nikyo kimu ekirahika hali abo abaikaire nibajeemera omwoyo ogurukwera. Nabo nibaija kuhwerekerezebwa ebiro n’ebiro hatali kwomeera ebiro n’ebiro. Busaho kugurukyagurukya, tibarukwija kuhumbuuka. (Mat. 12:32; Mar. 3:28, 29; Baheb. 6:4-6) Hati leka turole guruupu ibiri ez’abantu abarahumbuurwa hanu omu nsi.

ABO ABARUKWIJA KUHUMBUURWA

9. Nk’oku kyolekerwe omu Engeso Ezabakwenda 24:15, guruupu ki ibiri ez’abantu abarahumbuurwa omu nsi, kandi mbaganiza ki enyakuli hagati ya guruupu zinu ibiri?

9 Baibuli ebazaaho guruupu ibiri ez’abantu abarahumbuurwa baine okunihira okw’okwomeera ebiro n’ebiro omu nsi, ‘abahikiriire’ “nabatahikiriire.” (Soma Engeso Ezabakwenda 24:15.) “Abahikiriire” nubo abo abaheeriize Yahwe n’obwesigwa obubakaba bakyali bomeezi. Kandi “abatahikiriire” nubo abo abataraheriize Yahwe batakafiire. Emirundi erukukira obwingi engeso zaabo zaali zitahikiriire. Habwokuba guruupu zinu ibiri ez’abantu nizigenda kuhumbuurwa, tugambe ngu amabara gaabo gahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi? Kugarukamu ekikaguzo eki, leka tubazeeho buli guruupu.

10. Habwaki “abahikiriire” nibaija kuhumbuurwa, kandi abamu nibaija kwegondeza omu mugisa ki? (Rora n’ekicweka “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu” ekirukubazaaho okuhumbuuka okw’omu nsi ekiri omu magaziini enu.)

10 Guruupu eyakana nubo “Abahikiriire.” Obubakaba batakafiire amabara gaabo gakaba gahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi. Tugambe amabara gaabo gakaihwa omu kitabu obubafiire? Nangwa, habwokuba Yahwe nakyabatwara ‘nk’abomiire.’ Yahwe “tali Ruhanga wa bafu, baitu wabomezi: baitu bona bomiire habwe.” (Luk. 20:38) Kinu nikimanyisa ngu abahikiriire obubarahumbuurwa omu nsi, amabara gaabo nigaija kuba gakyahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi n’obukiraaba ngu nigaija kuba gakyahandiikirwe omu “kalaamu” ha kubanza. (Luk. 14:14) Bamu hali banu abaliba bahumbuurwe nibaija kutunga omugisa ogw’okuheereza “[nk’ababiito] omu nsi zona.”​—Zab. 45:16.

11. Kiki “abatahikiriire” ekibarukwija kwetaaga kwega, amabara gaabo gatakahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi?

11 Katubazeeho guruupu eyakataano ey’okumalirra, “abatahikiriire.” Bakaba batali bahikiriire batakafiire obundi habwokuba bakaba batamanyire Yahwe ebyarukubetaagisa. Nahabweki amabara gaabo gatahandiikwe omu kitabu eky’obwomeezi. Baitu, Ruhanga naija kubahumbuura nukwo basobole kutunga omugisa, amabara gaabo gahandiikwe omu kitabu eki. “Abatahikiriire” banu nibaija kwetaaga obukonyezi obw’amaani muno. Abamu halibo bakakora ebibi eby’amaani muno obubakaba batakafiire. Nahabweki nibaija kwetaaga kwegesebwa omulingo basobora kworobera endengo za Yahwe ez’okuhikirra. Kusobora kubeegesa kukora eki, Obukama bwa Ruhanga nibwija kuteekaho enteekaniza ey’amaani ey’okwegesa ey’etakabahoga omu nsi yoona.

12. (a) Nibaha abarayegesa abatahikiriire? (b) Kiki ekirahika hali abo abangire kuteeka omu nkora ebibeegere?

12 Noha arayegesa abatahikiriire? Ab’ekitebe ekingi hamu n’abahikiriire abaliba bahumbuukire. Amabara ag’abatahikiriire kusobora kuhandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi, nikiija kubetaagisa kukurakuraniza enkoragana yabo na Yahwe kandi beheyo haluwe. Yesu Kristo hamu n’abaseserweho amagita, nibaija kurora abatahikiriire banu n’obwegendereza omulingo barukwetwazaamu hanyuma y’okwegesebwa. (Kus. 20:4) Omuntu wena owarayanga kuteeka omu nkora ebyayegere, tarukwija kwikirizibwa kwomeera​—n’obwaraaba aine emyaka 100 ey’obukuru. (Is. 65:20) Yahwe na Yesu nibarora ebiri ha mutima kandi nibaija kukigumiza kimu ngu tihabaho muntu wena yaletaho obutabanguko omu nsi empyaka.​—Is. 11:9; 60:18; 65:25; Yoh. 2:25.

KUHUMBUUKA OKW’OBWOMEEZI HAMU N’OKW’OMUSANGO

13-14. (a) Kara twayetegerezaaga tuta ebigambo bya Yesu ebirukusangwa omu Yohana 5:29? (b) Kiki ekitusemeriire kwetegereza ha bigambo ebi?

13 Ekindi, Yesu akabazaaho abo abakutungire okuhumbuuka okw’omu nsi. Ekyokurorraho, akagamba ati: “Akasumi nikaija, bona abali omu bituro akabalihulirramu irakalye, kandi balirugamu; abo abaakozire okurungi hali okuhumbuka okwobomezi; nabo abaakozire okubi hali okuhumbuka okwomusango.” (Yoh. 5:28, 29) Yesu akaba namanyisa ki?

14 Omu kasumi ak’enyuma, twikaire nitwetegereza ebigambo bya Yesu kumanyisa ebikorwa eby’abo abahumbuukire ebibalikora hanyuma y’okuhumbuuka; ekirukumanyisa, ngu abamu bakuhumbuukire batandike kukora ebikorwa ebirungi kandi abandi bakole ebikorwa ebibi. Baitu wetegereze Yesu atagambe ngu, abo abaakahumbuuka nibaija kukora ebintu ebirungi rundi ngu nibaija kukora ebintu ebibi. Oihireho akakozesa ebigambo ebirukwoleka ebintu ebyakara. Akabazaaho abo “abaakozire okurungi” hamu n’abo “abaakozire okubi.” Ekirukwoleka ngu ebikorwa binu bikabaho batakafiire. Eki nikikora amakuru, habwokuba omu nsi mpyaka busaho arukwija kwikirizibwa kukora ebintu ebibi. Abatahikiriire baine kuba baakozere ebikorwa binu ebibi batakafiire. Hati, ebigambo bya Yesu ebirukukwata ha “okuhumbuuka okwobwomezi” hamu ‘n’okuhumbuuka okw’omusango’ nibimanyisa?

15. Nibaha abaraatunga “okuhumbuka kwobwomezi,” kandi habwaki?

15 Abahikiriire, abo nubo abakozere ebintu ebirungi batakafiire, nibaija kutunga “okuhumbuuka okwobwomezi” habwokuba amabara gaabo nigaija kuba gakamara ira kuhandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi. Kinu nikimanyisa ngu kuhumbuuka ‘kw’abo abakozire okurungi’ okurukubazibwaho omu Yohana 5:29 nukwo kumu n’okuhumbuuka “kwabahikiriire” abarukubazibwaho omu Engeso Ezabakwenda 24:15. Enyetegereza enu n’ekwatagana n’ebigambo ebirukusangwa omu Abarumi 6:7, ebirukugamba ngu: “Anyakufa buli aihirweho omusango gwekibi.” Ebibi ebyakozerwe abahikiriire banu, bikasazibwamu obubafiire, baitu Yahwe naija kwijuka ebintu byona ebirungi ebibakozere bakyali bomeezi. (Baheb. 6:10) Baitu abahikiriire banu abaliba bahumbukire, nikiija kubetaagisa kwikara bali besigwa nukwo amabara gaabo gaikale omu kitabu eky’obwomeezi.

16. “Okuhumbuka okwomusango” nikumanyisa ki?

16 Kandi kiki ekirahika hali abo abakozire okubi batakafiire? N’obukiraaba ngu ebibi byabo bikasazibwamu obubaafiire, bataheereze Yahwe n’obwesigwa obubakaba bakyali boomezi. Amabara gaabo tigahandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi. Nahabweki, abo “abakozire okubi” nubo bamu “nabatahikiriire” abarukubazibwaho omu Engeso Ezabakwenda 24:15. Okuhumbuka kwabo nikwija kuba okuhumbuuka okw’omusango. * Kinu nikimanyisa Yesu naija kwekebiija arole enyetwaza yabo. (Luk. 22:30) Hanyuma y’okubetegereza kumara akasumi, Yesu naija kucwamu amabara gaabo obugaraaba gasemeriire kuhandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi. Abatahikiriire banu, amabara gaabo nigaija kuhandiikwa omu kitabu eky’obwomeezi kakuba bahindura kandi bakaleka engeso zaabo eza kara kandi bakahayo obwomeezi bwabo hali Yahwe.

17-18. Boona abarahumbuuka omu nsi, nibaija kwetaaga kukora ki, kandi “engeso” ezirukubazibwaho omu Okusuku’rwa 20:12, 13 nizo ziha?

17 Kababe babaire abahikiriire rundi abatahikiriire, abahumbuukire nibaija kwetaaga kworobera ebiri omu mizingo rundi ebitabu ebihyaka ey’erasukurwa omu myaka 1,000. Omukwenda Yohana asoborra ekiyarozere omu kwolekwa nagamba ati: “Narora abafu, abakuru nabato, bemeriire omu maiso gekitebe ekyobukama: nebitabu byasuku’rwa: nekitabu ekindi kyasuku’rwa, nikyo kyobwomezi: abafu bacwerwa omusango obwebi ebyahandikirwe omu bitabu, nkengeso zabu okuzikaba ziri.”​—Kus. 20:12, 13.

18 Abahumbwirwe nibaija kucwerwa omusango kusigikirra ha ‘ngeso’ ki? Barasigikirra ha ngeso ezibakaba baine batakafiire? Nangwa! Ijuka ngu ebibi byabo bikasazibwamu obubafiire. Nahabweki ‘engeso zaabo’ tizisobora kuba nizo ezi ezibakaba baine batakafiire. Oihireho, zinu ziine kuba nizimanyisa engeso ezibaliba baine hanyuma y’okutendekwa omu nsi empyaka. N’abasaija abesigwa nka Nuha, Samuiri, Daudi, hamu na Danieri nabo nibaija kwetaaga kwega ebirukukwata hali Yesu Kristo kandi n’okwikiririza omu kihongwa kye. Abasaija banu obubaraaba baine bingi eby’okwega, nikimanyisa ngu abatahikiriire nibaija kuba na bingi muno eby’okwega!

19. Kiki ekirahika hali abo abarayanga omugisa gunu ogw’amaani?

19 Kiki ekirahika hali abo abarayanga omugisa gunu ogw’amaani? Okusuku’rwa 20:15 rugamba ruti: “Omuntu wena atarazokere ahandikirwe omu kitabu kyobwomezi yanagwa omu nyanja eyomurro.” Ego, nibaija kuhwerekerezebwa kimu ebiro n’ebiro. Nahabweki kikuru muno kikugumya ngu ibara lyaitu lihandiikirwe omu kitabu eky’obwomeezi kandi lyaikaramu!

Ow’oruganda nayejumbira omu mulimo ogw’amaani ogw’okwegesa ogurabaho omu Bulemi obw’Emyaka Rukumi (Rora akacweka 20)

20. Mulimo ki ogurukusemeza ogurakorwa omu Bulemi obw’Emyaka Rukumi? (Bazaaho ekisisani ekyaha kyesweko.)

20 Obulemi obw’Emyaka Rukumi nikaija kuba akasumi akarukusemeza muno! Nikaija kubamu entekaniza ey’amaani ey’okwegesa ey’etakabahoga omu nsi. Nikaija kuba kasumi nambere abahikiriire n’abatahikiriire nibaija kwoleka ngu betekaniize kworobera ebiragiro bya Yahwe. (Is. 26:9; Eng. 17:31) Entekaniza enu ey’okwegesa naija kukorwa eta? Ekicweka ekirahonderaho nikiija kutukonyera kwetegereza n’okusiima habw’entekaniza enungi.

EKIZINA 147 Nitunihira Kutunga Obwomeezi Obutahwaho

^ Ekicweka kinu nikigenda kubazaaho empindahinduka omu nyetegereza yaitu y’ebigambo bya Yesu ebirukusangwa omu Yohana 5:28, 29 ebirukubazaaho “okuhumbuka okwobwomezi” hamu ‘n’okuhumbuka okwomusango.’ Nitwija kubazaaho kuhumbuuka kunu okw’emiringo ebiri nikumanyisa ki kandi nibaha abaraaba omu buli kuhumbuuka.

^ Okuhandiikwa kw’ekitabu kinu kukatandikira kimu kuruga “ha kuhangwa kwensi,” kandi “ensi” enu nubo abantu abaine omugisa ogw’okugasirwa omu kicunguro kya Yesu. (Mat. 25:34; Kus. 17:8) Nahabweki, nikizooka Aberi nuwe w’okubanza kuhandiikwa omu kitabu kinu eky’obwomeezi.

^ Kara twasoborraga ngu ebigambo “kucwa omusango” ebikozesiibwe hanu nibimanyisa kufubira omuntu habw’omusango akozere. Amananu gali, ebigambo “kucwa omusango” nibisobora kuba n’amakuru ga mulingo ogu. Baitu omu kyahandiikirwe kinu, nikizooka ngu Yesu akakozesa ebigambo “kucwa omusango” omu mulingo ogugalihire, kumanyisa kwetegereza omuntu n’obwegendereza rundi kumulenga rundi nk’oku ekitabu ekirukwetwa Greek lexicon kigamba, “okwekebiija n’obwegendereza ebikorwa by’omuntu.”