Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 39

Onduko Yove yi Sangiwa hẽ “Velivulu Liomuenyo”?

Onduko Yove yi Sangiwa hẽ “Velivulu Liomuenyo”?

“Elivulu limue mu sangiwa olonduko via vana va sumbila Yehova.”—MAL. 3:16.

OCISUNGO 61 Ene Alombangi, Amamiko!

OVINA TU LILONGISA a

Tunde kotembo ya Abele Yehova wa siata oku vokiya olonduko “velivulu liomuenyo” (Tala ovinimbu 1-2)

1. Ndomo ca tangiwa ku Malakiya 3:16, elivulu lipi Yehova a siata oku soneha kuenda nye ci sangiwamo?

 VOKUENDA kuanyamo alua, Yehova wa siata oku soneha elivulu limue lilikasi. Velivulu liaco, mu sangiwa ulala wolonduko, oku upisa konduko yombangi yatete ukuekolelo, Abele. b (Luka 11:50, 51) Tunde opo, Yehova wa siata oku vokiyako olonduko velivulu liaco kuenje cilo mu sangiwa olohuluwa violonduko. Vembimbiliya, elivulu liaco li tukuiwa okuti, “elivulu limue mu sangiwa olonduko,” ‘elivulu liomuenyo’ kuenda ‘ociña comuenyo.’ Vocipama cilo, tu ka tukula ‘elivulu liomuenyo.’—Tanga Malakiya 3:16; Esit. 3:5; 17:8.

2. Olonduko vipi vi sonehiwa velivulu liomuenyo kuenda olonduko vietu vi pondola oku kongeliwamo ndati?

2 Velivulu liaco lilikasi mu sangiwa olonduko via vosi vana va fendela Yehova lesumbilo liocili haivo va sole onduko yaye. Ovo va ka kuata epuluvi lioku ka tambula omuenyo ko pui. Cilo, olonduko vietu vi pondola oku sonehiwa velivulu liaco, nda tua kuata ukamba wa pama la Yehova okuti ukamba una wa kunamẽla kocilumba cocisembi Comõlaye, Yesu Kristu. (Yoa. 3:16, 36) Vosi yetu, tu yongola okuti olonduko vietu vi sonehiwa velivulu liaco, ci kaile okuti elavoko lietu lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi!

3-4. (a) Anga hẽ tu ka kala otembo ka yi pui nda olonduko vietu cilo via sonehiwa velivulu liomuenyo? Ci lombolola. (b) Nye tu lilongisa vocipama cilo, leci ci ka kuamamo?

3 Eci hẽ ci lomboloka okuti vosi vana okuti olonduko viavo via sonehiwa velivulu eli, va ka kuata omuenyo ko pui? Etambululo liepulilo eli, tu li sanga kolondaka Yehova a sapuila Mose kelivulu Lietundilo 32:33. Yehova hati: “Wosi wa ndi lueyela, eye ndupa onduko yaye velivulu liange.” Olonduko vina okuti cilo vi kasi velivulu liaco, vi pondola oku upiwamo, ale oku vi nyõla kuenje ci kala ndu okuti Yehova kefetikilo wa vi soneha lolapi. (Esit. 3:5, etosi) Tu sukila oku kũlĩhĩsa okuti onduko yetu yamamako oku kala velivulu liaco toke eci yi sonehiwa lotinda ka yimiwa.

4 Omo liaco, pamue tu pondola oku kuata apulilo amue. Ndeci, nye Embimbiliya li popia catiamẽla ku vana olonduko viavo via sonehiwa velivulu liomuenyo kuenda vana okuti olonduko viavo ka via sonehiwilemo? Vana okuti olonduko viavo vi sangiwa velivulu liaco, otembo yipi va ka tambula omuenyo ko pui? Nye ci popiwa catiamẽla ku vana va fa, okuti, ka va kuatele epuluvi lioku kũlĩha Yehova? Anga hẽ citava okuti olonduko viavo vi sonehiwa velivulu liomuenyo? Apulilo a-a, a ka tambuluiwa vocipama cilo, leci ci ka kuamamo.

OLONDUKO VIELIE VI KASI VELIVULU?

5-6. (a) Ndomo ca tangiwa ku Va Filipoi 4:3, olonduko vielie vi kasi pokati ka vina via sonehiwa velivulu liomuenyo? (b) Otembo yipi olonduko viavo vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo otembo ka yi pui?

5 Olonduko vielie via sonehiwa velivulu liomuenyo? Oco ku tambuluiwe epulilo eli, tu kũlĩhĩsa ovimunga vitãlo via litepa viomanu. Pokati kovimunga viaco, vamue olonduko viavo via sonehiwa velivulu liomuenyo, vakuavo sio.

6 Ocimunga catete, vana va nõliwa oku ka viala la Yesu kilu. Anga hẽ olonduko viavo cilo via sonehiwa velivulu liomuenyo? Oco. Ndomo ca lekisiwa kolondaka upostolo Paulu a sonehela ‘vamanji va vumba’ kumue laye ku va Filipoi, olonduko violombuavekua vina via nõliwa oku ka viala la Yesu, cilo olonduko viavo vi kasi velivulu liomuenyo. (Tanga Va Filipoi 4:3.) Pole, oco olonduko viavo viamameko velivulu liaco, ovo va sukila oku amamako lekolelo. Kuenje eci ovo va ka tambula ondimbukiso yavo ya sulako, ci kaile eci handi ka va file, ale ceci handi ohali ya piãla ka ya fetikile, olonduko viavo vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo okuti ka vi nyõliwamo.—Esit. 7:3.

7. Elomboloko lipi tu kuete lieci ci sangiwa kelivulu Liesituluilo 7:16, 17, liatiamẽla kotembo owiñi wakahandangala wolomeme vikuavo olonduko viavo vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo otembo ka yi pui?

7 Ocimunga cavali, owiñi wakahandangala wolomeme vikuavo. Anga hẽ, cilo olonduko viavo via sonehiwa ale velivulu liomuenyo? Oco. Anga hẽ olonduko viavo vi kamamako oku kala velivulu liomueyo noke lioku puluka ko Harmagedo? Oco, vi kamamako. (Esit. 7:14) Yesu wa popia okuti vana va sokisiwa ndolomeme va ka “tambula omuenyo ko pui.” (Mat. 25:46) Pole, vana va ka puluka ko Harmagedo ka va ka tambula omuenyo ko pui vepuluvi liaco. Olonduko viavo vi kamamako oku kala ndu okuti, handi via sonehiwa lolapi. Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali, Yesu “o ka linga ungombo wavo kuenda o ka va songuila kolono viovava omuenyo.” Vana va ka pokola kolonumbi via Kristu loku tendiwa la Yehova okuti vakuekolelo, olonduko viavo vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo otembo ka yi pui.—Tanga Esituluilo 7:16, 17.

8. Olonduko vipi ka via sonehiwile velivulu liomuenyo kuenda nye ci ka pita lavo?

8 Ocimunga catatu, vana va sokisiwa ndolohombo okuti va ka kunduiwa ko Harmagedo. Olonduko viavo ka vi kasi velivulu liomuenyo. Yesu wa popia hati, ovo “va ka kuata olofa ka vi pui.” (Mat. 25:46) Lekuatiso lia Suku, Paulu o tu sapuila okuti, “ovo va ka tambula eyambulo lienyõleho ka li pui.” (2 Va Tes. 1:9; 2 Pet. 2:9) Cimuamue haico ci popiwa ku vana okuti, vokuenda kuotembo, locipango va lueyela espiritu sandu. Ovo ka va ka kuatavo omuenyo ko pui, pole, va ka kuata olofa ka vi pui. Ocili okuti, ovo ka va ka pinduiwa. (Mat. 12:32; Mar. 3:28, 29; Va Hev. 6:4-6) Cilo, tu konomuisi vali ovimunga vivali vi ka pinduiwila oku kala palo posi.

VANA VA KA PINDUIWA

9. Ndomo ci lekisiwa Kovilinga 24:15, ovimunga vipi vivali viomanu vi ka pinduiwila oku kala palo posi kuenda oku litepa kupi ku kasi pokati kavio?

9 Embimbiliya li tukula ovimunga vivali viomanu vi ka pinduiwa lelavoko lioku ka kala lomuenyo otembo ka yi pui palo posi okuti, “vakuesunga” lava “havakuesungako.” (Tanga Ovilinga 24:15.) “Vakuesunga” vana okuti va vumba Yehova lekolelo osimbu va kala lomuenyo. Pole, vana “havakuesungako” ka va vumbile Yehova. Handi vali, ovo va enda oku linga ovina ka via sungulukile. Omo okuti ovimunga evi vivali vi ka pinduiwa, anga hẽ tu pondola oku popia okuti olonduko viavo via sonehiwa velivulu liomuenyo? Oco ku tambuluiwe epulilo eli, tu konomuisi eci catiamẽla kocimunga locimunga.

10. Momo lie “vakuesunga” va ka pindukila kuenda ocikele cipi vamue va ka tambula? (Talavo Vutala ulo Wondavululi vonepa “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga,” yi lombolola catiamẽla kuava va ka pinduiwila oku kala palo posi.)

10 Ocimunga ca kuãla, ca “vakuesunga.” Osimbu ka va file, olonduko viavo via sonehiwile velivulu liomuenyo. Anga hẽ olonduko viavo viopiwa velivulu liomuenyo noke lioku fa? Sio, momo vovisimĩlo via Yehova, handi va kasi “lomuenyo.” Yehova “ha Sukuko yava va fa, te yava va kasi lomuenyo, momo kokuaye vosi va kasi lomuenyo.” (Luka 20:38) Eci ci lomboloka okuti eci vakuesunga va ka pinduiwila oku kala palo posi, olonduko viavo vi ka sangiwa velivulu liomuenyo, ndaño ci ka kala ndu okuti kefetikilo via sonehiwa “lolapi.” (Luka 14:14) Ocili okuti, vamue pokati komanu vaco va ka pinduiwa, va ka tambula ocikele coku kala “olombuale kilu lieve liosi.”—Osa. 45:16.

11. Omanu vana “havakuesungako,” nye va ka sukila oku lilongisa osimbu olonduko viavo ka via sonehiwile velivulu liomuenyo?

11 Oku sulako tu konomuisi ocimunga catãlo okuti, ca vana “havakuesungako.” Citava okuti omo ovo ka va kũlĩhĩle ovihandeleko via Yehova osimbu ka va file, ka vambatele omuenyo umue wesunga. Kuenje olonduko viavo ka via sonehiwile velivulu liomuenyo. Pole, pocakati cepindulo liavo, Suku o ka eca kokuavo epuluvi liokuti olonduko viavo vi sonehiwa velivulu liaco. Omanu “havakuesungako,” va ka sukila ekuatiso lialua. Valua pokati kavo eci va kala lomuenyo, va enda oku linga ovina vĩvi. Ovo va ka longisiwa ndomo va sukila oku ambata omuenyo u likuata lolonumbi viesunga via Yehova. Oco ci lingiwe, Usoma wa Suku u ka linga esokiyo liupange wa velapo woku longisa wa siata oku lingiwa kilu lieve.

12. (a) Velie va ka longisa vana havakuesungako? (b) Nye ci ka pita la vana va ka likala oku kapako ovina va ka longisiwa?

12 Velie va ka longisa vana havakuesungako? Owiñi wakahandangala kuenda vakuesunga va ka pinduiwa. Vana okuti “havakuesungako,” oco olonduko viavo vi sonehiwe velivulu liomuenyo, ovo va ka sukila oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda oku litumbika kokuaye. Yesu kuenda olombuavekua oku upisa kilu, va ka luluvalela lutate ndomo omanu havakuesungako va kapako ovina va kasi oku longisiwa. (Esit. 20:4) Wosi o ka likala oku kapako ekuatiso liaco, ka kamamako lomuenyo ndaño muẽle va kuete 100 kanyamo. (Isa. 65:20) Omo okuti Yehova la Yesu va tẽla oku tanga ovitima, ka va ka ecelela okuti omunu umue o nyõla oluali luokaliye.—Isa. 11:9; 60:18; 65:25; Yoa. 2:25.

EPINDUKO LIOMUENYO KUENDA LIESOMBISO

13-14. (a) Kosimbu elomboloko lipi tua kuatele liolondaka via Yesu vi sangiwa ku Yoano 5:29? (b) Nye tu sukila oku limbuka catiamẽla kolondaka evi?

13 Yesu wa lombololavo eci catiamẽla kuava va ka pindukila oku kuata omuenyo palo posi. Ndeci, eye wa popia hati: “Momo owola yiya eci vosi va kasi vayambo va ka yeva ondaka yaye, kuenje va ka tundamo, vana va linga ovina viwa va tundila epinduko liomuenyo, vana va linga ovina vĩvi, va tundila epinduko liesombiso.” (Yoa. 5:28, 29) Nye Yesu a yonguile oku popia lolondaka evi?

14 Kosimbu tua kuata elomboloko liokuti, ovilinga Yesu a tukula, vina vi ka lingiwa noke, lomanu va ka pinduiwa; okuti omanu vamue va ka pindukila omuenyo, va ka linga ovina viwa, osimbu okuti vakuavo va ka tundila epinduko liesombiso, va ka linga ovina vĩvi. Pole, limbuka okuti Yesu ka popele hati vana va ka tunda vayambo va ka linga ovina viwa, ale va ka linga ovina vĩvi. Yesu wa tiamisila olondaka viaco kovina via pita. Eye wa tukula vana va linga ovina viwa” kuenda vana va “linga ovina vĩvi.” Eci ci lomboloka okuti ovilinga viaco via lingiwa osimbu ka va file. Ku simi hẽ okuti olondaka viaco vi kuete elomboloko lia suapo? Ca sunguluka omo okuti voluali luokaliye lomue o ka eceliwa oku linga ovina vĩvi. Vana okuti havakuesungako, va linga ovina viaco vĩvi osimbu ka va file. Oco hẽ nye ci lomboloka olondaka via Yesu viatiamẽla ‘kepinduko liomuenyo’ kuenda ‘kepinduko liesombiso’?

15. Velie va ka tundila “epinduko liomuenyo” kuenda momo lie?

15 Vakuesunga, okuti vana va linga ovina viwa osimbu ka va file, va ka tundila “epinduko liomuenyo,” momo olonduko viavo vi ka sonehiwa ale velivulu liomuenyo. Eci ci lomboloka okuti epinduko lia “vana va linga ovina viwa” lia tukuiwa ku Yoano 5:29, limuamue leli lia “vakuesunga” va tukuiwa Kovilinga 24:15. Elomboloko liaco li li kuata lolondaka vi sangiwa ku Va Roma 6:7, ku popia hati: “Wosi wa fa wa yovuiwa kekandu liaye.” Eci vakuesunga va fa, Yehova ecela akandu avo, pole, eye ivaluka ovina viosi viwa va linga osimbu va kala lomuenyo. (Va Hev. 6:10) Ocili okuti, omanu vaco vakuesunga va ka sukila oku amamako lekolelo, oco olonduko viavo viamameko velivulu liomuenyo.

16. “Epinduko liesombiso” li tiamisiwila ku velie?

16 Nye ci popiwa ku vana va linga ovina vĩvi, eci handi ka va file? Ndaño okuti akandu avo a eceliwa kolofa, pole, ovo ka va vumbile Yehova lekolelo osimbu va kala lomuenyo. Olonduko viavo ka via sonehiwile velivulu liomuenyo. Kuenje epinduko lia vana va “linga ovina vĩvi,” limuamue lepinduko lia vana “havakuesungako,” va tukuiwa Kovilinga 24:15. Ovo va ka tundila epinduko liesombiso. c Vana “havakuesungako,” va ka sombisiwa omo okuti, va ka kũlĩhĩsiwa ekalo liavo. (Luka 22:30) Ci ka sukila otembo yalua oku kũlĩhĩsa vana va ka sombisiwa nda va sesamẽla okuti olonduko viavo vi sonehiwa velivulu liomuenyo. Vana okuti havakuesungako, nda va siapo ekalo liavo lĩvi liomuenyo kuenda va litumbika ku Yehova, oco lika olonduko viavo vi pondola oku sonehiwa velivulu liomuenyo.

17-18. Vosi va ka pinduiwila oku kala palo posi, nye va ka sukila oku linga kuenda “ovilinga” via tukuiwa Kesituluilo 20:12, 13 vi tiamisiwila pi?

17 Vana va ka pinduiwa ci kaile vakuesunga, ale vana havakuesungako, va ka sukila oku pokola kocihandeleko coviña viokaliye vina vi ka yikuiwa vokuenda 1.000 yanyamo. Upostolo Yoano wa lombolola eci a mola vocinjonde hati: “Nda mola ava va fa, ava vanene lava vatito va tãi kovaso yocalo kuenje kua yikuiwa oviña. Pole, ociña cikuavo ca yikuiwa; okuti ociña comuenyo. Ava va fa va sombisiwa lovina via sonehiwa voviña ndomo ci likuata lovilinga viavo.”—Esit. 20:12, 13.

18 Vana va ka pinduiwa, pi ku ka kunamẽla esombiso liavo ndomo ci likuata “lovilinga” viavo? Anga hẽ catiamẽla kovilinga vina va linga eci handi ka va file? Sio! Ivaluka okuti, eci va fa ovo va yovuiwa kakandu avo okosimbu. Kuenje ‘ovilinga’ viaco havinako va linga eci handi ka va file. Pole, citava okuti ovilinga vina va ka lekisa noke yoku longisiwa voluali luokaliye. Ndaño muẽle alume vakuekolelo ndeci, Noha, Samuele, Daviti kuenda Daniele, va ka sukila oku lilongisa eci catiamẽla ku Yesu Kristu kuenda oku lekisa ekolelo kocilumba caye. Nda alume ava va ka lilongisa ovina vialua, vana okuti havakuesungako va ka lilongisapo vali ovina vialua!

19. Oku sulako nye ci ka pita la vana ka va ka tava kepuluvi li ka eciwa kokuavo?

19 Oku sulako nye ci ka pita la vana ka va ka tava kepuluvi li ka eciwa kokuavo? Esituluilo 20:15 ku tu sapuila hati: “Wosi okuti onduko yaye ka ya sonehiwile velivulu liomuenyo, wa imbiwa vociva condalu.” Ocili okuti, ovo va ka kunduiwa elisi. Ci kuete esilivilo oku kũlĩhĩsa nda onduko yetu ya sonehiwa velivulu liomuenyo kuenda yamamako velivulu liaco!

Manji umue o kuatisa kupange walua woku longisa u ka lingiwa vokuenda Kuohulukãi Yanyamo (Tala ocinimbu 20)

20. Upange upi u sanjuisa u ka lingiwa vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

20 Ohulukãi Yanyamo Yuviali yi ka kala otembo yimue yesanju lialua! Mu ka kongela upange walua woku longisa afendeli va Suku va ka kuata omuenyo palo posi. Li ka kalavo epuluvi lioku kũlĩhĩsa ovilinga via vakuesunga, lava havakuesungako. (Isa. 26:9; Ovil. 17:31) Esokiyo liaco lioku longisa li ka lingiwa ndati? Ocipama ci kuãimo, ci ka tu kuatisa oku kuata elomboloko loku sanjukila esokiyo liaco.

OCISUNGO 147 Ohuminyo Yomuenyo ko Pui

a Vocipama cilo, mua kongela elomboloko liokaliye liolondaka via Yesu vi sangiwa ku Yoano 5:28, 29 viatiamẽla ‘kepinduko liomuenyo’ kuenda ‘kepinduko liesombiso.’ Tu lilongisa eci ci lomboloka apinduko aco avali kuenda omanu va kongeliwa vapinduko aco.

b Elivulu liaco lia fetika oku sonehiwa tunde “koku sevetiwa kuoluali” okuti, oluali luomanu vana va kuete epuluvi lioku kuatisiwa locisembi cocilumba ca Yesu. (Mat. 25:34; Esit. 17:8) Kuenje ukuesunga Abele citava okuti, onduko yaye oyo yatete ya sonehiwa velivulu liomuenyo.

c ‘Esombiso’ lia tukuiwa palo, kosimbu ondaka yaco tua enda oku yi tiamisila kesombiso limue li linga usumba, ale lioku pisa umue. Koloneke vilo, ondaka ‘esombiso’ yi kuete elomboloko limuamue. Pole, vulandu owu, ondaka ‘esombiso’ citava okuti Yesu wa yi tiamisila koku kũlĩhĩsa omunu umue lutate, ale oku u konomuisa. Handi vali, ndomo ca tukuiwa vondisionaliu yimue Yembimbiliya kelimi lio Helasi, ci lomboloka oku “lavulula omunu umue lutate.”