Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 40

“Loko Jo Mapol Dwogo i Kit ma Atir”

“Loko Jo Mapol Dwogo i Kit ma Atir”

“Jo ma loko jo mapol dwogo i kit ma atir, gibidoko [gibiryeny] calo lakalatwe matwal.”—DAN. 12:3.

WER 151 En Bilwongo

GIN MA WABINYAMO *

1. Jami me yomcwiny ango ma tye ka kurowa i kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito?

 NINO ma nicer bicakke kwede i lobo kany i kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito, pud dong bibedo nino mamwonya ya! Jo ducu ma gurwenyo danogi me amara i to gitye ki miti me neno danogi odoco. Meno aye kit ma Jehovah bene winyo kwede. (Yubu 14:15) Go kong yomcwiny ma dano ducu ma i lobo gibibedo kwede ka kicero danogi me amara. Kit ma wanyamo kwede i pwony ma okato-ni, “jo ma kitgi atir,” ma nyinggi kicoyo i buk me kwo, gibidonyo i “cer me kwo.” (Tic 24:15; Jon 5:29) Gwok nyo pol pa jowa me amara kibicerogi ma pe orii i nge Armagedon. * Medo i kom meno, “jo ma kitgi pe atir,” calo jo ma pe gubedo ki kare me ngeyo Jehovah nyo me tic pire ma peya guto, gibidonyo i “cer me ngolo kop.”

2-3. (a) Kit ma kinyuto kwede i Icaya 11:9, 10, ngo ma kibipwonyo i tic me pwony ma pud dong dit loyo i tekwaro pa dano, dok pingo? (b) Gin ango ma wabinyamo i pwony man?

2 Bimitte ni jo ducu ma kicerogi gunong pwonnye. (Ic. 26:9; 61:11) Pi meno, tic me pwony ma pud dong dit loyo i tekwaro pa dano bitimme. (Kwan Icaya 11:9, 10.) Pingo? Me acel, bimitte ni jo ma kitgi pe atir ma kibicerogi gupwony lok i kom Yecu Kricito, Ker pa Lubanga, ginkok pa Yecu Kricito, ki tyen lok mumiyo nying Jehovah pire tek tutwal ki pingo en kene aye tye ki twero me loc. Kadi wa jo ma kitgi atir bene bimitte ni gupwony jami manyen ma Jehovah opwonyo jone madok i kom yubbe pi lobo-ni. Jo ma lugen mogo i kingi guto wa con ma peya kityeko coyo Baibul. Dong jo ma kitgi atir ki jo ma kitgi pe atir gibibedo ki jami mapol me apwonya.

3 I pwony man, wabinyamo lapeny magi: Tic me pwony man kibicobone nining? Ngo ma bitimme i kom dano ma gibijolo pwony meno? Ngo ma bitimme i kom dano ma gibikwerone woko? Lagam pi lapeny magi pigi tego adada botwa i kare-ni. Kit ma wabineno kwede, lok pa lunebi mogo ma kicoyo i buk pa Daniel ki buk me Niyabo bikonyowa me bedo ki niango ma atir i kom gin ma bitimme ka kicero jo muto. Mukwongo kong wanenu jami me yomcwiny ma kitito pire i lok pa lanebi ma nonge i Daniel 12:1, 2.

“JO MA GIBUTO I APWA . . . GIBICO WOKO”

4-5. Gin ango ma Daniel 12:1 tito madok i kom kare me agikki?

4 Kwan Daniel 12:1. Buk pa Daniel tittiwa kore ki kore kit ma jami bitimme kwede i kare me agikki. Me labolle, Daniel 12:1 nyuto ni Mikael, ma en aye Yecu Kricito, tye ka “loyo rokwu [jo pa Lubanga].” But lok pa lanebi man ocako cobbe i mwaka 1914 i kare ma kiketo Yecu macalo Kabaka me Ker pa Lubanga i polo.

5 Ento kitito bene bot Daniel ni, Yecu “bibino” i “kare me can . . . kit can macalo man peya onen cakke wa con i kare pa rok mo-ni nio kwede wa i kare meno.” “Kare me can” man aye “twon can madit atika” ma kiloko pire i Matayo 24:21. Yecu bibino, nyo bilweny pi jo pa Lubanga i agikki me kare me can man, ma en aye Armagedon. Buk me Niyabo lwongo jo magi ni “lwak dano mapol ata . . . ma gua ki i can madit atika.”—Yabo 7:9, 14

6. Ngo ma bitimme ka lwak dano mapol ata-ni gukato ki i twon can madit atika-ni? Tit kong. (Nen bene “Lapeny pa Lukwan Bukkewa” ma i magajin man ma loko i kom cer me kwo i lobo.)

6 Kwan Daniel 12:2. Ngo ma bitimme ka lwak dano mapol ata-ni gukato ki i kare me can man? I kare ma okato, onongo watamo ni Daniel 12:2 tye ka lok i kom cer me cito i polo nyo kit ma tic me pwony omedde kwede adada i nge mwaka 1918 ma lumonewa gutemo gengone woko. * Ento, kombeddi dong waniang ni lok pa lanebi man tye ka lok i kom nicer ma bitimme i lobo manyen. Pingo watwero wacone kit meno? Pien nyig lok man ni “apwa” ma kitiyo kwede i Yubu 17:16 rom aroma ki “lyel.” Meno nyuto ni Daniel 12:2 tye ka lok i kom nicer ma bitimme i nge kare me agikki ka lweny me Armagedon otum.

7. (a) I yo ma nining ma jo mogo kibicerogi i “kwo ma bedo nakanaka”? (b) Pingo watwero waco ni “gibicer i kwo maber makato”?

7 Dong, ngo ma Daniel 12:2 tye ka lok iye ka owaco ni, jo mukene kibicerogi “i kwo ma bedo nakanaka”? Man te lokke ni, jo ma kicerogi ci gungeyo nyo gumedde ki ngeyo, kacel ki bedo luwiny bot Jehovah ki Yecu i kare me loc me mwaka 1,000 gibinongo kwo ma pe tum. (Jon 17:3) “Gibicer i kwo maber makato” ka kiporo ki jo mogo ma kicerogi i kare ma okato angec. (Ibru 11:35) Pingo? Pien jo magi ma kicerogi i kare mukato angec dok lacen guto woko.

8. I yo ma nining ma jo mogo kibicerogi ci “gibinongo megi lewic ki cac ma bedo nakanaka”?

8 Pe tye ni jo ducu ma kibicerogi gibiye ni Jehovah opwonygi. Lok pa lanebi Daniel waco ni “jo mukene gibinongo megi lewic ki cac ma bedo nakanaka” i nge cer. Pien gibinyuto cwiny me jemo, nyinggi pe kibicoyo i buk me kwo dok pe gibinongo kwo ma pe tum. Me ka meno, gibinongo “cac ma bedo nakanaka,” nyo kibijwerogi woko matwal. Pi meno, Daniel 12:2 tye ka lok i kom gin ma bitimme i kom jo ducu ma kibicerogi ma lubbe ki gin ma gibitimo i nge cergi. * (Yabo 20:12) Jo mogo gibinongo kwo ma pe tum; jo mukene pe binongone.

“LOKO JO MAPOL DWOGO I KIT MA ATIR”

9-10. Gin ango mukene ma bitimme i nge twon can madit atika, dok angagi ma “biryeny macalo pete me polo”?

9 Kwan Daniel 12:3. Ngo mukene ma bitimme i nge “kare me can” ma tye ka bino-ni? Medo i kom Daniel 12:2, tyeng me 3 loko i kom gin mo ma bitimme i nge twon can madit atika-ni.

10 Angagi ma “biryeny macalo pete me polo”? Matayo 13:43 konyowa me ngeyo angagi ma kitye ka lok i komgi i lok man ni: ‘I kare meno jo ma kitgi atir biryeny calo ceng i Ker pa Wongi.’ Ma lubbe ki lok man, Yecu onongo tye ka lok i kom “litino me ker pa Lubanga,” omegine ma kiwirogi, ma gibiloc kacel kwede i Ker me polo. (Mat. 13:38) Pi meno, Daniel 12:3 nen calo tye ka lok i kom jo ma kiwirogi kacel ki tic ma gibitimo i kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito.

Jo 144,000 gibitic macok ki Yecu Kricito me doro tic me pwony ma bitimme i kare me loc me mwaka 1,000 (Nen paragraf 11)

11-12. Tic ango ma jo 144,000 gibitimone i kare me loc me mwaka 1,000?

11 I yo ma nining ma jo ma kiwirogi gibiloko “jo mapol dwogo i kit ma atir”? Jo ma kiwirogi gibitic macok ki Yecu Kricito me doro tic me pwony ma bitimme i wi lobo kany i kare me loc me mwaka 1,000. Jo 144,000 pe gibitic macalo luloc keken ento bene macalo lulamdog. (Yabo 1:6; 5:10; 20:6) Pi meno, gibikonyo “cango two pa jo me rok ducu”—dok gibikonyo dano me bedo labongo roc mo odoco. (Yabo 22:1, 2; Ejek. 47:12) Man pud dong bibedo kare me yomcwiny ya pi jo ma kiwirogi!

12 Angagi ma gitye i kin “jo mapol” ma kibidwokogi i kit ma atir? Man bibedo jo ma kicerogi ki jo ma gubwot ki i lweny me Armagedon kacel ki lutino mo keken ma kibinywalogi i lobo manyen. I agikki me loc me mwaka 1,000 dano ducu ma gikwo i lobo gibibedo labongo roc mo. Dong i kare mene ma kibicoyo nyinggi matwal ki kalam inki ento pe ki kalam kalu i buk me kwo?

ATEMATEMA ME AGIKKI

13-14. Ngo ma bimitte ni dano ducu ma gipe ki roc gutim ma peya gunongo kwo ma pe tum?

13 Omyero wiwa opo ni bedo labongo roc pe te lokke ni wang ma wanongo kwo ma pe tum. Tam kong i kom Adam ki Kawa. Gin onongo pe gitye ki roc, ento onongo mitte ni gubed luwiny bot Lubanga Jehovah wek gunong kwo ma pe tum. Dok ki cwercwiny, gin pe gubedo luwiny bote.—Rom. 5:12.

14 Jo ma i lobo kany kono kwogi bibedo nining i agikki me mwaka 1,000? Dano ducu bibedo labongo roc. Tika dano magi ducu gibicwako loc pa Jehovah matwal? Nyo mogo i kingi gibibedo calo Adam ki Kawa—ma gudoko lujemo kadi bed onongo pe gitye ki roc mo? Bimitte ni wanong lagam pi lapeny magi, ento nining?

15-16. (a) Awene ma jo ducu gibinongo kare me nyuto gennegi bot Jehovah? (b) Adwogi ango ma atematema me agikki bikelone?

15 Kibitweyo Catan pi mwaka 1,000. I kare meno, en pe bibedo ki kero me bwolo ngat mo keken. Ento i agikki me mwaka 1,000 kibigonyo Catan woko ki i buc. En dok bitute matek me bwolo dano ma gipe ki roc. I kare me atematema meno, jo ducu ma gipe ki roc gibibedo ki kare me nyuto ka giworo nying Lubanga dok gicwako locce. (Yabo 20:7-10) Kit ma gibidok kwede i kom atematema pa Catan bimoko ka ce omyero kico nyinggi matwal i buk me kwo.

16 Baibul tittiwa ni jo mogo gibibedo lujemo calo Adam ki Kawa, dok gibikwero loc pa Jehovah woko. Gin ango ma bitimme i komgi? Niyabo 20:15 wacciwa ni: “Ngat mo ma yam pe ginongo nyinge gicoyo i buk me kwo, gibolo woko i nam me mac.” Ada, lujemo magi kibijwerogi woko matwal. Ento pol pa dano ma gipe ki roc gibiloyo atematema me agikki man. I nge meno dong kibicoyo nyinggi matwal i buk me kwo.

‘I KARE ME AGIKKI’

17. Gin ango ma lamalaika owaco ki Daniel ni bitimme i karewa-ni? (Daniel 12:4, 8-10)

17 Pud dong tye me yomcwiny ya me tam i kom jami ma bitimme i anyim! Ento, Daniel bene onongo ngec ma pire tek ki bot lamalaika madok i kom karewa-ni, ma en aye “kare me agik.” (Kwan Daniel 12:4, 8-10; 2 Tem. 3:1-5) Lamalaika owaco ki Daniel ni: “Ngec bene bimedde.” Ada, jo pa Lubanga onongo gibibedo ki niango ma atir i kom lok pa lunebi ma nonge i buk man. Lamalaika-ni omedo ni i kare me agikki “jo maraco gibibedo megi ka timo gin maraco. Pe tye ngat mo i kin lutim maraco ma biniang iye.”

18. Gin ango ma bitimme i kom jo maraco macok cok-ki?

18 I kare-ni, twero nen calo jo maraco pe ginongo pwod mo keken pi timgi maraco. (Mal. 3:14, 15) Ento ma pe orii, Yecu bingolo kop i kom jo maraco ma kiporogi ki dyegi dok bipokogi woko ki i kom romi. (Mat. 25:31-33) Jo maraco magi pe gibibwot ki i twon can madit atika-ni, dok pe kibicerogi me kwo i lobo manyen. Nyinggi bene pe kibicoyo i “buk me po” ma kiloko iye i Malaki 3:16.

19. Gin ango ma omyero watim kombeddi, dok pingo? (Malaki 3:16-18)

19 Man aye dong kare me nyuto ni pe watye i kin jo maraco. (Kwan Malaki 3:16-18.) Jehovah tye ka coko jo ma en neno calo ‘jo mere kikome,’ nyo jo ma pigi tek bote. Labongo akalakala mo wamito bedo i kingi.

Pud dong bibedo me yomcwiny ya me neno Daniel, jowa me amara ma guto, kacel ki jo mukene mapol ma ‘gibicung’ i kabedo ma kipoko botgi i lobo manyen! (Nen paragraf 20)

20. Cikke me agikki mene ma kimiyo ki Daniel, dok pingo itye ka kuro ki miti madit cobbe pa cikke meno?

20 Labongo akalakala mo watye ka kwo i kare me yomcwiny adada. Ento jami me ur makato cok timme. Cokcok-ki wabineno ka kijwayo tim maraco woko ducu. I nge meno, wabineno cobbe pa cikke pa Jehovah bot Daniel ni: “I agikki me kare meno . . . ibicung i kabedo ma gipoko boti.” (Dan. 12:13) Tika itye ka kuro nino ma Daniel kacel ki joni me amara ‘gibicung’ odoco? Ka tye kit meno, tute matek kombeddi me bedo lagen, ci ibibedo ki tekcwiny ni pe kibijwayo nyingi woko ki i buk me kwo pa Jehovah.

WER 80 ‘Tem Wek Inen ni Jehovah Ber’

^ Pwony man bimiyowa niango manyen madok i kom tic me pwony ma pud dong dit loyo i tekwaro pa dano ma kiloko iye i Daniel 12:2, 3. Wabineno awene ma man bitimme iye ki angagi ma gibinywako iye. Wabineno bene kit ma tic me pwony man biyubo kwede jo ducu ma i wi lobo pi atematema ma bitimme i agikki me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito.

^ Nicer oromo timme yalwak ki yalwak. Twero bedo ni lutic pa Jehovah ma guto i kare me agikki aye kibikwongo cerogi, ci yalwak ma lubo meno i ngeye, ci bimedde kit meno nio wang ma kityeko cero dano ducu ma Jehovah wiye po i komgi. Ka otimme kit meno, ci yalwak acel acel bibedo ki kare me jolo jo ma onongo gingeyo. Kadi bed otimme kit meno nyo pe, Ginacoya waco ni ka odok i kom cer me cito i polo “ngat acel acel [bicer] i kakare.” Dong waromo tero ni cer ma bitimme i lobo bene bitimme kore ki kore.—1 Kor. 14:33; 15:23.

^ Man loko niango ma nonge i buk me Attention to Daniel’s Prophecy! dul me 17, ki ma nonge i Watchtower me Julai 1, 1987, pot 21-25.

^ Ki tungcel, lok man ni “jo ma kitgi atir” ki “jo ma kitgi pe atir” ma tye i Tic pa Lukwena 24:15 ki lok ni “jo ma ceng gutimo maber” ki “jo ma ceng gutimo marac” ma tye i Jon 5:29 loko i kom kit jo magi i kare ma peya guto.