Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 40

“Konyo Ji Mang’eny Mondo Otim Gik Makare”

“Konyo Ji Mang’eny Mondo Otim Gik Makare”

“Jo ma konyo ji mang’eny mondo otim gik makare biro rieny ka sulwe nyaka chieng’.”​—DAN. 12:3.

WER 151 Nyasaye Noluonggi

GIMA SULANI WUOYE *

1. En ber mane ma warito neno e kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel?

 E KINDE Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel, wabiro bedo mamor neno ka ichiero ji e piny ka. Ji duto moselalo osiepegi kata wedegi e tho gombo nenogi kendo. Jehova bende gombo neno jogo. (Ayub 14:15) Temie paro kaka ji biro bedo mamor ka giromo kendo gi jogi ma nosetho. Mana kaka ne wapuonjore e sula mokalo, “jo ma kare” ma nyingegi ondik e bug ngima, ibiro chier e “chier mar ngima.” (Tich 24:15; Joh. 5:29) Samoro thoth wedewa kod osiepewa biro bedo e grup mokwongo mar joma ibiro chier e piny ka. * E wi mano, “jo ma ok kare” ma gin joma ne ok oyudo thuolo moromo mar ng’eyo Jehova kendo tiyone ka pok ne githo, ibiro chier e “chier mar bura.”

2-3. (a) Mana kaka onyis e Isaya 11:9, 10, en tich mane maduong’ mar puonjo ji mibiro tim e okang’ ma pok notimego nyaka nene? (b) Ang’o ma wabiro nono e sulani?

2 Ji duto mibiro chier biro dwarore ni opuonji. (Isa. 26:9; 61:11) Kuom mano, biro dwarore ni ochak chenro maduong’ mar puonjo ji e okang’ ma pok notimego nyaka nene. (Som Isaya 11:9, 10.) Nikech ang’o? Mokwongo, biro dwarore ni joma ibiro chier opuonj e wi Yesu Kristo, Pinyruodh Nyasaye, rawar, kod gimomiyo dwarore ni nying Jehova obed maler, kendo ging’e ni en e ma en gi ratiro mar locho. Kae to bende, biro dwarore ni omed puonj joma kare weche mosebed kileronwa e wi dwach Jehova ne piny. Moko kuom joma kare ma notho, notho chon ahinya ka pok notiek ndik Muma. Joma kare kaachiel gi joma ok kare duto biro puonjore gik mathoth.

3 E sulani, wabiro nono penjo ma luwogi: Gin ang’o mibiro tim mondo tij puonjo ji e okang’ malach kamano ochop kare? Ere kaka tij puonjo jino biro konyo e ng’eyo ng’ama onego ondik nyinge e bug ngima chuth kod ng’at ma ok onego ondik nyinge e bugno? Dwarore ahinya ni wanon penjogo e kindewagi. Mana kaka wabiro neno, nitie weche moko ma nokor e bug Fweny kod Daniel ma biro konyowa ng’eyo maber gima biro timore e kinde mibiro chier jomotho. Mokwongo, we wanon ane weche ma Daniel nokoro e Daniel 12:1, 2.

“JO MA OSENINDO E THO BIRO CHIER”

4-5. Ang’o ma Daniel 12:1 wacho ni biro timore ka ndalo mag giko chiegni rumo?

4 Som Daniel 12:1. Bug Daniel lero weche moko ma biro timore moluwore e ndalo mag giko. Kuom ranyisi, Daniel 12:1 wacho ni Mikael ma en Yesu Kristo “biro chung’” ka konyo jo Nyasaye. Wach ma nokorno nochako chopo e higa mar 1914 ka noket Yesu mobedo Ruodh Pinyruodh Nyasaye e polo.

5 Kata kamano, Daniel bende nokoro ni Yesu ne dhi “chung’” e “kinde chandruok marach ma pok nobedoe nyaka ne ogendni chakre.” ‘Kinde chandruok marachno’ e ma iluongo bende ni “masira maduong’” e Mathayo 24:21. Yesu biro “chung’,” tiende ni obiro kedo ne jo Nyasaye e giko kinde chandruokno e lweny mar Har–Magedon. Bug Fweny luongo joma Yesu biro kedonegigo ni ‘oganda mang’ongo ma wuok e masira maduong’.’​—Fwe. 7:9, 14.

6. Ang’o ma biro timore bang’ ka oganda mang’ongo osetony e masira maduong’? Ler ane. (Ne bende “Penjo Moa Kuom Josombwa” ma yudore e gasedni ma wuoyo e wi joma ibiro chier e piny.)

6 Som Daniel 12:2. Ang’o ma biro timore bang’ ka oganda mang’ongo osetony e kinde chandruok marachno? Weche mokorgo ok wuo e wi chier mar ranyisi, tiende ni, kaka jotich Nyasaye ne dhi chiero tijgi mar lendo kod weche mamoko motudore gi lamo e ndalo mag gikogi kaka wasebedo ka walero. * Kar mano, wechego wuoyo e wi chier mar jomotho ma biro timore e piny manyien ma biro. Ang’o momiyo wawacho kamano? Weche molok ni “ma osenindo e tho,” oloki e dhok ma nokwong ndikgo Muma ni “ma osenindo e buru.” Ayub 17:16 bende tiyo gi “buru” sama owuoyo kuom “Liel.” Mano nyiso ni Daniel 12:2 wuoyo e wi chier ma sie ma biro timore ka ndalo mag giko osekalo kendo bang’ Har–Magedon.

7. (a) Ang’o momiyo wanyalo wacho ni jomoko ibiro chier mi yud “ngima mochwere”? (b) Ang’o momiyo mano biro bedo “chier maberie moloyo”?

7 Daniel 12:2 wacho bende ni moko kuom joma ibiro chier biro yudo “ngima mochwere.” Mano tiende ang’o? Wechego nyiso ni joma ibiro puonji e wi Nyasaye kod Yesu, kata ma biro dhi nyime puonjore e wigi e kinde loch mar higni 1,000, biro yudo ngima mochwere. (Joh. 17:3) Mae biro bedo “chier maberie moloyo” chier mamoko ma nosetimore e kinde mokalo. (Hib. 11:35) Nikech ang’o? En nikech joma nochier kinde mokalogo noduogo otho kendo.

8. Ang’o momiyo jomoko ibiro chier mi yud “wich-kuot kod achaye mosiko”?

8 Kata kamano, ji duto mibiro chier ok bi yie gi gik mibiro puonjgi e wi Jehova. Nikech ang’o? Weche mokor e Daniel wacho ni moko kuomgi ibiro chier mi yud “wich-kuot kod achaye mosiko.” Nikech gibiro nyiso chuny mar ng’anyo ne Nyasaye, nyingegi ok bi ndik e bug ngima kendo ok gibi yudo ngima mochwere. Kar mano, gibiro yudo “achaye mosiko” kata kethruok ma nyaka chieng’. Kuom mano, Daniel 12:2 wuoyo e wi gima biro timore ne ji duto mibiro chier ka luwore gi gik ma gibiro timo bang’ kosechiergi. * (Fwe. 20:12) Moko kuomgi biro yudo ngima mochwere, moko to ok bi yudo ngima mochwere.

“KONYO JI MANG’ENY MONDO OTIM GIK MAKARE”

9-10. Ang’o machielo ma biro timore bang’ masira maduong’, to gin jomage ma biro “rieny ka ler mar polo”?

9 Som Daniel 12:3. En ang’o machielo ma biro timore bang’ kinde “chandruok marach”? Mopogore gi weche mowach e Daniel 12:2, wes mar 3 wacho gimoro machielo ma biro timore bang’ masira maduong’.

10 Gin jomage ma biro “rieny ka ler mar polo”? Weche ma Yesu nowacho e Mathayo 13:43 nyalo konyowa yudo dwoko mar penjono. Nowacho niya: “E kindeno, jo makare norieny kaka wang’-chieng’ e Pinyruodh Wuon-gi.” Weche molworo ndikoni nyiso ni Yesu ne wuoyo e wi “nyithind Pinyruoth” ma gin owetene mowal ma biro locho kode e Pinyruodh polo. (Mat. 13:38) Omiyo, Daniel 12:3 nyaka bed ni wuoyo e wi Jokristo mowal kod tich ma gibiro tiyo e kinde Loch mar Higni Aluf Achiel.

Ji 144,000 biro tiyo kanyachiel gi Yesu Kristo ka gitayo tij puonjo ji mibiro tim e kinde loch mar higni 1,000 (Ne paragraf mar 11)

11-12. En tich mane ma Jokristo mowal 144,000 biro timo e kinde loch mar higni 1,000?

11 Ere kaka Jokristo mowal biro konyo ji mang’eny mondo otim “gik makare”? Jokristo mowal biro tiyo kanyachiel gi Yesu Kristo ka gitayo tij puonjo ji mibiro tim e piny ngima e kinde loch mar higni 1,000. Ji 144,000 ok bi bedo mana ruodhi kende, to bende gibiro bedo jodolo. (Fwe. 1:6; 5:10; 20:6) Mano nyiso ni gibiro ‘chango ogendni’ mosmos mondo gikone gibed joma kare chuth. (Fwe. 22:1, 2; Eze. 47:12) To mano kaka tijno biro kelo ne Jokristo mowal mor mang’eny!

12 “Ji mang’eny” mibiro kony mondo otim gik makare gin jomage? Jogo oriwo joma ibiro chier kod joma biro tony e Har–Magedon kaachiel gi joma ibiro nyuol e piny manyien. Chop giko higni 1,000, ji duto modak e piny biro bedo joma kare chuth. Kuom mano, en karang’o ma nyingegi ibiro ndik e bug ngima gi kalam mar wino ma ok nyal ruchi, to ok gi pensil?

TEM MOGIK

13-14. En ang’o ma biro dwarore ni ji duto makare chuth e piny manyien otim ka pok omigi ngima mochwere?

13 Onego wang’e ni bedo ni ng’ato en ng’at makare chuth ok nyis ni koro obiro yudo ngima mochwere nyalhodia. Par ane Adam gi Hawa. Ne gin joma kare chuth, kata kamano, ne dwarore ni giwinj Jehova Nyasaye ka pok omigi ngima mochwere. Gima lit en ni ne ok giwinje.​—Rumi 5:12.

14 E giko higni 1,000, ngima mar joma odak e piny biro chalo nade? Ji duto biro bedo joma kare chuth. Be joma karego duto biro riwo lwedo loch Jehova nyaka chieng’? Be nitie joma biro chalo kaka Adam gi Hawa ma ne ok owinjo Jehova kata obedo ni ne gin joma kare chuth? Dwarore ni wayud dwoko mag penjogo, to ere kaka wanyalo yudo dwokogi?

15-16. (a) En karang’o ma ji duto biro yudoe thuolo mar nyiso ka be gimakore gi Jehova? (b) Ang’o ma biro timore e tem mogik?

15 Ibiro tue Satan kuom higni 1,000 ma Yesu biro bedo ka locho. E kindego, ok obi bedo gi thuolo mar wuondo ng’ato ang’ata. Kata kamano, e giko higni aluf achielgo ibiro gony Satan. Obiro temo wuondo joma kare chuth. E temno, ji duto makare biro yudo thuolo mar riwo lwedo ratiro ma Jehova nigo mar locho kendo nyiso ka be gimiyo nyinge luor. (Fwe. 20:7-10) Kinda ma gibiro timo mondo gikwed Satan e ma biro nyiso ka be owinjore ondik nyingegi e bug ngima chuth.

16 Moko kuomgi biro bedo kaka Adam gi Hawa ma nokwedo loch Jehova. Ang’o ma biro timore ne jogo? Fweny 20:15 wachonwa niya: “Ng’ato ang’ata ma nyinge ne ok ondik e bug ngima ne owit e ataro mar [mach].” Ee, joma biro ng’anyogo ibiro keth chuth. Kata kamano, thoth joma kare chuth to biro kalo tem mogikno. Ibiro ndik nyingegi e bug ngima kendo ok bi ruchgi.

“KINDE GIKO”

17. Ang’o ma nonyis Daniel ni ne dhi timore e kindewagi? (Daniel 12:4, 8-10)

17 Donge wamor ahinya ka waparo gik mabeyo ma biro timore e kinde ma biro? Kata kamano, malaika nonyiso Daniel weche moko e wi kindewagi ma gin “kinde giko.” (Som Daniel 12:4, 8-10; 2 Tim. 3:1-5) Malaika nonyiso Daniel kama: “Rieko madier nobed mogundho.” Ee, jotich Nyasaye ne dhi medo winjo maler tiend weche ma Daniel nokoro. Malaika nomedo wachone ni e kindego, “jo maricho to notim marach, kendo weche ok bi donjonegi.”

18. Ang’o mabiro timore ne joma richo machiegnini?

18 E kindewagi, nyalo nenore ka gima joma richo timo atima gik maricho to onge kum ma giyudo. (Mal. 3:14, 15) Kata kamano, machiegnini Yesu biro ng’ado bura ne joma nyiso kido mag diek kopogogi kuom joma nigi kido mag rombe. (Mat. 25:31-33) Joma richo ok bi tony e masira maduong’, to bende ok bi chiergi mondo gidag e piny manyien. Nyingegi ok bi ndik e “kitap rapar” miwuoyoe e Malaki 3:16.

19. Wan gi thuolo mar nyiso ang’o sani, to nikech ang’o? (Malaki 3:16-18)

19 Magi e kinde ma wanie gi thuolo mar nyiso ni ok wan joricho. (Som Malaki 3:16-18.) Jehova choko joma oneno kaka ‘mwandune mogeno ahinya.’ En adier ni ng’ato ka ng’ato kuomwa gombo bedo achiel kuom jogo.

To mano kaka wabiro mor neno Daniel, osiepewa kod wedewa kaachiel gi ji mang’eny ma nosetho ka ‘gichung’’ mondo giyud pokgi e piny manyien! (Ne paragraf mar 20)

20. En singo mane ma nomi Daniel, to ang’o momiyo irito gi siso neno ka singono chopo?

20 Kuom adier, wadak e kinde makende ahinya. Kata kamano, pod nitie gik madongo kendo mabeyo machiegni timore. Machiegnini, wabiro neno kiketho joma richo duto. Bang’ mano, wabiro neno ka weche ma Jehova nosingo ne Danielgi chopo kare: “Inichung’ mi iyud pokni chieng’ giko.” (Dan. 12:13) Be igombo kinde ma Daniel, kaachiel gi wedeni kod osiepeni mosetho biro “chung’” kendo? Ka en kamano, to kare tim duto minyalo mondo isik kimakori gi Jehova kendo ibiro bedo gadier ni nyingi biro dong’ kondiki e bug Jehova mar ngima.

WER 80 ‘Ne Kaka Jehova Ber’

^ Sulani lero e yo manyien tiend ndiko mar Daniel 12:2, 3 ma wuoyo e wi tich maduong’ mar puonjo ji mibiro tim e okang’ ma pok notimee nyaka nene. Wabiro nono kinde ma tijno biro timoree kod joma biro time. Wabiro nono bende kaka tich maduong’ mar puonjo jino biro iko joma biro dak e piny ne tem mogik e giko Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel.

^ Samoro joma ibiro kwong chier gin joma notho komakore gi Jehova e ndalo mag giko. Bang’ mano, ibiro med chier jomamoko ka wadok chien. Ka po ni mano e gima biro timore, kare joma biro rwako joma ibiro chier, biro rwako joma ging’eyo maber. Bed ni chier biro timore e yo mane, Muma wacho ni chier mar dhi e polo biro timore ‘e yo mochanore.’ Omiyo, wan gi geno ni chier mar joma biro dak e piny bende biro timore e yo ma kamano.​—1 Kor. 14:33; 15:23.

^ Wechegi loko yo ma wasebedo ka walerogo ndikoni e bug Sikiliza Unabii wa Danieli! sula mar 17, kod The Watchtower ma Julai 1, higa 1987, ite mar 21-25.

^ Mopogore gi mano, weche motigo e Tich Joote 24:15 ni “jo ma kare” kod “jo ma ok kare” kod weche motigo e Johana 5:29 ni “jo ma notimo gik mabeyo” kod “jo ma notimo gik maricho” wuoyo kuom gik ma joma ibiro chier notimo ka pok ne githo.