Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 40

Nkjín xi bʼainganʼiole nga “katabatiojin je kjoakixi”

Nkjín xi bʼainganʼiole nga “katabatiojin je kjoakixi”

“Je xi kʼoasʼin nkjín chjota binyakao nga katabatiojin je kjoakixi ñaki koa̱nfate joni tsa niño, tokʼia saʼndani” (DAN. 12:3).

KJOAJNDA 151 Jé Jeobá kuinchja̱le

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jméni xi koa̱n kʼianga jetíbatéxoma Jesús xi jngo jmi nó.

 SI̱KJAʼAITSJENLA jokji kjoatsjoa sʼe̱ kʼianga jekjoaʼáyanile chjota i̱ Sonʼnde kʼianga koatexoma Jesús xi jngo jmi nó. Ngatsʼiaa xi jekinichaa xíngiaa mená nga jcha ijngokʼañá, kʼoa je Jeobá kʼoati mele sikjaʼáyanile (Job 14:15). Si̱kjaʼaitsjenjinla jokji tsjoa sa̱tío kon je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde nga skoe̱ ijngokʼa xínkjín. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, je “chjota xi tjínle kjoakixi” xi ya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon “kjoaʼáyanile nga sʼe̱le kjoabijnachon” (Hech. 24:15; Juan 5:29). Tsakui nichxin je xíngiaa xi jekʼien je títjon kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde. b Kʼoa je xi “chjotatsʼen” ʼmile xi tsín nanda tsabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsa jeje̱ xi tsín kʼoakoanle nga je Jeobá kisixále nga kjesa mʼejin “kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa”.

2, 3. 1) Tojo tso Isaías 11:9, 10, jósʼin sʼe̱ndajin nga sa̱kóyale Énle Niná chjota. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Ngatsʼi xi kjoaʼáyanile tsee jmeni xi sʼa sa̱kóyale (Is. 26:9; 61:11). Kuinga machjénni nga sʼe̱ndajin josʼin sa̱kóyale chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde (tʼexkiai Isaías 11:9, 10). c Je xi chjotatsʼen ʼmile tjínnele nga skoe̱ xi tʼatsʼe Jesús, xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná, xi tʼatsʼe kjoabʼechjíntjai, tjínnele koa̱njinle jokji chjíle je jaʼaínle Niná kʼoa nga toje xi tiʼndele batéxoma. Ninga je chjota xi tjínle kjoakixi ʼmile, machjén nga tosi tonda koa̱njinle jmeni xi kuitso Jeobá tʼatsʼe jme xi tjínndajinle. Tjínkʼa choʼndale Niná jebi xi kʼia kʼien nga kjesa majngojin je Biblia. Je chjotatsʼen kao chjota xi tjínle kjoakixi tsee jmeni xi sʼa sa̱kóyale.

3 Kui tʼatsʼe jebi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi: jósʼin sa̱kóyale chjota, jósʼin kuinyakao je xi sitjoson jme xi sa̱kóyale, kʼoa jókoa̱n je xi tsín sitjoson. Machjén nga jchaa xi tʼatsʼe jebi. Tojosʼin sʼa chótʼayajiaan, je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Daniel kao Apocalipsis koasenkaoná nga jchaa jmeni xi koa̱n kʼianga sʼe̱ kjoafaʼáya. Kuila títjon kataʼyaa jmeni xi tso Daniel 12:1, 2.

“XI KJIOFE YA JINNANGI XI KJOAʼÁNILE”

4, 5. Tojo tso Daniel 12:1, jméni xi koa̱n nichxin xi totífikjetʼa.

4 (Tʼexkiai Daniel 12:1). d Ya libro xi tsʼe Daniel tsoya chʼin chʼin jmeni xi koa̱n nga to jetífikjetʼa nichxin. Tobʼelañá, ya Daniel 12:1 kʼoatso nga je Miguel, xi tsonile, je Jesucristo nga je xi tsjoánganʼiole naxinandále Niná. Kʼiaa kitjoson én jebi kʼianga nó 1914 nga Rey sʼin tsakʼejnale je Chjotaxále Niná je Jesús.

5 Je Daniel kʼoati tsakʼinle nga kʼia koasenndo je Jesús nichxin nga “nʼio tse kjoañʼai sʼe̱ xi kjesa kʼoamajin josaʼnda nga kisʼe naxinandá”. Je kjoañʼai jebi kui “kjoañʼai” xi nchja̱ni ya Mateo 24:21. Je Jesús kʼiaa basenndo, xi tsonile, nga sítoánntjai je naxinandále Niná nga jefetʼa kjoañʼai xi nʼio tse kʼianga faʼai Armagedón. Ya libro xi tsʼe Apocalipsis chjotankjín tsole chjota jebi xi bitjojinni je kjoañʼai xi nʼio tse (Apoc. 7:9, 14).

6. Jméni xi ma kʼianga jefaʼatojin tjínkon chjotankjín je kjoañʼai xi nʼio tse, kʼoa ánni nga kʼoabixónsíñá (kʼoati chótsenlai jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso, xi faʼaitʼa revista jebi xi kui nchja̱ni tʼatsʼe xi kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde).

6 (Tʼexkiai Daniel 12:2). e Jméni xi koa̱n nga koa̱nskanni kʼianga jekjoaʼatojin tjínkon kjoañʼai xi nʼio tse je chjotankjín. Je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga sʼe̱ kjoafaʼáya. Tonga ali tsa totsoyajinnile kjoafaʼáya jebi, kʼoa ali tsa jejin tínchja̱ni chjotale Cristo xi ya ngʼajmi faʼáyanile nichxin xi tiyoaa ndʼaibi tojosʼin majinná tsakai. f Kui nchja̱ni nga kjoaʼáyale chjota ya sonʼnde chjotse. Ánni kʼoabixónsíñá. Ya Job 17:16 “jinnangi” síkʼaxki̱ nga kui nchja̱ni “je Tsjó”. Jmeni xi tso ya Daniel 12:2 kui tínchja̱ni nga kjoaʼáyanile xi jekʼien, kʼianga jekjoaʼato nichxin fetʼa kʼoa nga jekjoaʼato Armagedón.

7. 1) Jósʼin tsoyanile nga kjoaʼáya kʼanile “xi sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa”. 2) Ánni nga kuini “kjoafaʼáya xi ngisa nda” xi sʼe̱ nga kʼia.

7 Jmé xi nchja̱ni ya Daniel 12:2 nga kʼoatso nga tjínkʼa xi kjoaʼáyanile nga “sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa”. Kʼiaa kʼoakoa̱n jebi je xi jngo jmi nó koatexoma Jesús. Je xi kjoaʼáyanile xi kʼia skoe̱xkon Jeobá kʼoa xi tosi tonda skoe̱xkon, xi sitjosonle Jeobá kao Jesús sʼeele kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Juan 17:3). Kui jebi “kjoafaʼáya xi ngisa nda” tikʼoajinni jokoan nichxin kjoatse nga jaʼáya kʼale (Heb. 11:35). Nga̱ kʼieen ijngokʼani je xi jaʼáyanile nga kʼia.

8. Jósʼin tsoyanile nga tjínkʼa xi kjoaʼáyanile xi “kjoasoa koatiojin kʼoa chʼaosʼin jchatokon tokʼia saʼndani”.

8 Alikui tsa tongatsʼi xi kjoaʼáyanile xi sitjoson nga sa̱kóyale xi tʼatsʼe Jeobá. Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel kʼoatso nga tjínkʼa xi kjoaʼáyanile xi “kjoasoa koatiojin kʼoa chʼaosʼin jchatokon tokʼia saʼndani”. Nga tsín sitjoson alikui ya sʼe̱tʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon kʼoa tsín sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. “Chʼaosʼin jchatokon tokʼia saʼndani”, xi tsonile, tondiaa ni̱kjeson. Ya Daniel 12:2 kui nchja̱ni jmeni xi koa̱nle xi tofetʼani je xi kjoaʼáyanile kʼoa kui kuenta koa̱n josʼin nga jekjoaʼáyanile g (Apoc. 20:12). Tjínkʼa xi sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kʼoa tjínkʼa xi mai.

NKJÍN XI BʼAINGANʼIOLE NGA “KATABATIOJIN JE KJOAKIXI”

9, 10. 1) Tojo tso Daniel 12:3, jmésani xi koa̱n kʼianga jekjoaʼato kjoañʼai xi nʼio tse. 2) ʼYáni xi kʼoasʼin “nʼio koa̱nfate joni tsa ngʼá”.

9 (Tʼexkiai Daniel 12:3). h Jmésani xi koa̱n kʼianga jekjoaʼato nichxin nga “nʼio tse kjoañʼai sʼe̱” xi jenʼio machrianle. Jekaʼyaa jmeni xi tso ya Daniel 12:2, kʼoa ya versículo 3 kui tsoya jmesani xi koa̱n kʼianga jekjoaʼato kjoañʼai xi nʼio tse.

10 ʼYáni xi kʼoasʼin “nʼio koa̱nfate joni tsa ngʼá”. Yaa tsoyaná xi tʼatsʼe jebi jmeni xi kitso Jesús tojosʼin faʼaitʼa ya Mateo 13:43, i kitso: “Je xi chjotakjoakixi koa̱nfatejon joni tsa ndoá, ya kjoatéxomale Nʼaile”. Kʼianga kʼoakitso Jesús jé kinchja̱ni chjotale xi ya koatexomakao ya ngʼajmi (Mat. 13:38). Jmeni xi tso Daniel 12:3 jé nchja̱ni chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai kao jmeni xi sʼin nga koatexoma Jesús xi jngo jmi nó.

Je xi 144,000 mani kuinyakao je Jesús nga koandiaa josʼin sa̱kóyale chjota je xi jngo jmi nó (Chótsenlai párrafo 11)

11, 12. Jmé xá xi sʼin xi jngo jmi nó je xi 144,000 mani.

11 Je xi ya koatexomakao Jesús nkjín chjota kuinyakao “nga katabatiojin je kjoakixi”. Jósʼin kuinyakao je chjota. Jé kuinyakao Jesús nga koandiaale josʼin sa̱kóyason je Énle Niná i̱ Sonʼnde xi jngo jmi nó. Je xi 144,000 mani rey kʼoa naʼmi koa̱n (Apoc. 1:6; 5:10; 20:6). Jé kuinyakao nga koa̱nxkile “ngatsʼi naxinandá”, xi tsonile, nga tobijbi chjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota (Apoc. 22:1, 2; Ezeq. 47:12). Nʼiojin tsjoa sa̱tío kon je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai nga kui xá sʼin.

12 ʼYáni xi sa̱kóyale “nga katabatiojin je kjoakixi”. Je xi kjoaʼáyanile, je xi kjoaʼatojin tjínkon Armagedón kao xtiʼndí xi kʼia jtsín nga jetíjna sonʼnde chjotse. Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó ngatsʼi xi koatio i̱ Sonʼnde chjotatsje koa̱n. Kʼoa kʼiáni nga tondiaa sa̱tíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon.

NGA CHÓTʼAYAKAO XI TOFETʼANI

13, 14. Jméni xi tjínnele sʼin ngatsʼi chjotatsje xi koatio i̱ Sonʼnde nga kjesa tjoéjinle kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

13 Kʼianga chjotatsje koa̱n je chjota ali tsakuijin xi tsonile nga to jekoatio ngantsjai nichxin. Si̱kjaʼaitsjenla je Adán kao Eva. Chjotatsje koan, tonga tjínnele kisitjosonle Jeobá nga koan tsakatio tsakai ngantsjai nichxin, tonga tsín kisitjoson (Rom. 5:12).

14 Tojosʼin tiʼyaa, nga jekjoaʼato xi jngo jmi nó chjotatsje koa̱n ngatsʼi xi koatio. Kʼianga jechjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota, a jé Chjotaxále Niná tsjoánganʼiole axo kʼoatisʼin kʼa jokisʼin Adán kao Eva nga tsín kixi kitʼale Niná ningalani chjotatsje koan. Jósʼin jchanile josʼin.

15, 16. 1) Kʼiáni koako ngatsʼi chjota xi koatio i̱ Sonʼnde tsa kixi fitʼale Niná. 2) Jósʼin kuichomani nga chótʼayakao xi tofetʼani chjota.

15 Je Na̱i jngo jmi nó si̱kʼéjnaʼyanʼio. Nga kʼia, alikui ʼya xi kuinyaskále. Tonga kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó si̱kʼéjnandái ijngokʼani kʼoa koa̱nmele kʼoanachale je chjotatsje xi koatio. Nga kʼia, je chjota koako tsa toje Niná fitʼale, nga majinle jokji chjíle jaʼaínle Niná kʼoa nga toje xi tiʼndele batéxoma (Apoc. 20:7-10). Jmeni xi sʼin kui xi kuitsoni tsa tondiaa ya sʼe̱tʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon.

16 Alikui ʼyaa jotjín mani chjota xi kʼoati sʼin jokisʼin Adán kao Eva, nga tsín ya tsjoánganʼiole je Chjotaxále Niná. Jókoa̱ntʼain chjota jebi. Apocalipsis 20:15 itso: “Je xi tsín koansjaitʼa ya xo̱n xi tsʼe kjoabijnachon, kʼoasʼin kinikʼatjenjin ya jnrólʼíbe”. Je chjota xi tsín kʼoaʼénle Niná tondiaa ni̱kjeson. Tonga me tongatsʼi chjotatsje xi koatio nga kʼia xi je Niná koaitʼale. Je jaʼaínle tondiaa yaa sʼe̱tʼa je libro xi tsʼe kjoabijnachon.

NGA TO JETÍFIKJETʼA NICHXIN

17. Jméni xi tsakʼinle Daniel xi koa̱n nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Daniel 12:4, 8-10).

17 Nʼio tsjoa satío tokoán nga kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Jngo ánkje xi kʼoakitsole Daniel jmeni xi koa̱n nga to jetífikjetʼa nichxin, xi tsonile, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (tʼexkiai Daniel 12:4, 8-10; i 2 Tim. 3:1-5). I kitsole: “Je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n”. Je naxinandále Niná ngisaa nda koa̱njinle jmeni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi kichjitʼa libro xi tsʼe Daniel. Je ánkje i kitsosa xi tʼatsʼe nichxin fetʼa: “Je chjotatsʼen kui kʼoasʼin xi chʼaotjín, kʼoa nijngojinla chjotatsʼen xi koa̱njinle”.

18. Jméni xi jeme koa̱ntʼain je chjotatsʼen.

18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotatsʼen kʼoasʼín josʼin mele (Mal. 3:14, 15). Tonga je Jesús tojeme kjoaʼajin je xi jo tindso sʼin ʼyale kʼoa tʼaxin sikatío je xi jo barré sʼin ʼyale (Mat. 25:31-33). Je chjotatsʼen alikui kuinje̱ngile yaole kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa tsín tikjoaʼáyanile ya sonʼnde chjotse. Je jaʼaínle alikui ya sʼe̱tʼa ya “libro” xi síkʼaxki̱ Malaquías 3:16.

19. Jméni xi machjén nga sʼiaan ndʼaibi, kʼoa ánni (Malaquías 3:16-18).

19 Machjén nga koakoá ndʼaibi nga tsín kʼoati nʼia josʼín je chjotatsʼen (tʼexkiai Malaquías 3:16-18). j Je Jeobá tísíkatíoxkó xi tsʼe tsole kʼoa xi nʼio chjí bekon, kʼoa mená nga ya kuiyojinlee chjota jebi.

Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán nga kjoaʼáyanile ya sonʼnde chjotse je Daniel, xíngiaa xi jekʼien kao xi kjaʼaísa chjota (Chótsenlai párrafo 20)

20. Jméni xi tsakʼinle Daniel, kʼoa ánni nga menili nga katabitjoson.

20 Nkjín koya xi tiʼyaa ndʼaibi jmeni xi kjima. Tonga ngisaa titokʼoakoa̱nngániná jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Jemachrianle nga tjóxin kjoatsʼen. Xijekoa̱n, jchañá josʼin kuitjoson jmeni xi tsakʼinle Daniel. Nga i̱ tsakʼinle: “Kuisenndoní nga kuichokjetʼa nichxin nga kʼoaili je ʼnde xi bʼakaoli” (Dan. 12:13). A nʼio choyalai nga kjoaʼaí je nichxin nga kjoaʼáyanile Daniel kao je xíngi xi jekʼien. Tsa kʼoalani, tosi tonda kixi tʼintʼalai Niná ánni nga ya sʼe̱tʼasíni jaʼaínli ya libro xi tsʼe kjoabijnachon xi kijnale Jeobá.

KJOAJNDA 80 Kataʼyao nga nda chjota Jeobá

a I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan josʼin majinná ndʼaibi jmeni xi tso Daniel 12:2, 3 nga kui nchja̱ni josʼin sa̱kóyale Énle Niná chjota. Kui chótʼayajiaan kʼiáni kʼoakoa̱n kʼoa ʼyáni xi sa̱kóyale. Kʼoati kui chótʼayajiaan jósʼin koasenkao jmeni xi sa̱kóyale je xi koatio i̱ Sonʼnde nga chótʼayakao xi tofetʼani kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó koatexoma Jesús.

b Tsakui nichxin je títjon kjoaʼáyale je xi kixi kitʼale Niná kʼianga to jetífetʼa nichxin kʼoa tsa kʼoasʼin choa choa kjoaʼáyanile xi ngikʼa xi jekjoatse kʼien. Tsa kʼoalani sʼin totsen tsen kjoaʼáyale jme nóni tsakatio je chjota, skoe̱xkonjin xínkjín nga kjoaʼáyanile. Je Biblia kʼoatso nga kʼoasʼin faʼáyale ya ngʼajmi nga “jngójngó josʼin bʼakaole”, kuinga kʼoabixónñá nga kʼoati koa̱n i̱ Sonʼnde nga totsen tsen kjoaʼáyanile je chjota (1 Cor. 14:33; 15:23).

c Isaías 11:9, 10: “Aliʼya xi sikiʼaon kʼoa alijme xi sikitsón ngakjijngo nindo tsjena, nga̱ ñaki kui kjoankjíntokonle Jeobá sʼe̱ ngakjijnda sonʼnde josʼin kijna jngojngo je nandá ya ndáchikon. 10 Nga kui nichxin je ja̱ma̱le Jesé kuisótjeen joni jngo choa̱ xi kao naxinandá. Kʼoa je naxinandá koainrʼoe nga je katabándiaale, kʼoa ya ʼnde jña kʼoéjna nʼio jeya sʼe̱jna”.

d Daniel 12:1: “Kʼianga kui nichxin koasenndo je Miguel, je chjotatítjon xi tsjoánganʼiole je naxinandáli. Kʼoa nga kui nichxin nʼio tse kjoañʼai sʼe̱ xi kjesa kʼoamajin josaʼnda nga kisʼe naxinandá. Kʼianga kui nichxin je naxinandáli kuitjontjai, ngatsʼi je xi ya tjíotʼaxo̱n je libro xi kijna”.

e Daniel 12:2: “Nkjín xi kjiofe ya jinnangi xi kjoaʼánile, tjínkʼa xi sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kʼoa tjínkʼa xi kjoasoa koatiojin kʼoa chʼaosʼin jchatokon tokʼia saʼndani”.

f Kui jebi xi tsʼantjaiya jmeni xi tso je libro Prestemos atención a las profecías de Daniel ya capítulo 17 kao revista La Atalaya xi tsʼe 1 de julio de 1987, página 21 saʼnda 25.

g Nga “chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen” síkʼaxki̱ ya Hechos 24:15 kʼoa je “xi nda kisʼin” kao “xi chʼao kisʼin” xi nchja̱ni ya Juan 5:29 kui nchja̱ni jmeni xi kisʼin nga kjesa mʼejin je xi kjoaʼáyanile.

h Daniel 12:3: “Je xi tjínle kjoachjine ñaki nʼio koa̱nfate joni tsa ngʼá, kʼoa je xi kʼoasʼin nkjín chjota binyakao nga katabatiojin je kjoakixi ñaki koa̱nfate joni tsa niño, tokʼia saʼndani”.

i Daniel 12:4, 8-10: “Tonga ji Daniel, ʼma tʼai én jebi kʼoa tʼetʼai seyo libro jebi, saʼnda nga kuichokjetʼa nichxin. Nkjín xi koasjaiya josʼin tsoyanile, kʼoa je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n. 8 Kinrʼoeña tonga tsín koanjinna. Kuinga i̱ kixinña: Ji nai, jósʼin kuichomani je kjoabi. 9 Kʼoa i kitso: Tʼin, Daniel, nga̱ je én jebi tjínnele sʼe̱jnaʼma kʼoa sello sʼetʼa saʼnda nga kuicho nichxin xi fetʼa. 10 Nʼio nkjín xi koa̱ntsje, xi koa̱nchxoa kʼoa xi koa̱nndaya. Kʼoa je chjotatsʼen kui kʼoasʼin xi chʼaotjín, kʼoa nijngojinla chjotatsʼen xi koa̱njinle; tonga je xi tjínle kjoankjíntokon koa̱njinle”.

j Malaquías 3:16-18: “Kʼianga kui nichxin, je xi tsokjónke Jeobá tsakjákaongañá xínkjín, nga jngó jngó miyole, kʼoa je Jeobá tosi tonda tsakasénñole kʼoa kinrʼoéle. Kʼoa jngo libro kichji ya ngixko̱n jñani kisʼetʼa jaʼaínle je xi tsokjónke Jeobá kʼoa xi síkjaʼaitsjenjin je jaʼaínle. 17 Kʼoa tsʼaan koa̱n, títso je Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán, nichxin kʼianga skoejian. Kʼoa skoema̱ña josʼín jngo chjota xi bakóle kjoamatokon je ʼndíle xi síxále. 18 Kʼoa jon jchaa ijngokʼangáño nga tsín mangóson je chjota xi kixi kao chjotatsʼen, kao xi síxále Niná kʼoa kao xi tsín síxále”.