Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 40

“Hutuma [Na] Kara Maoromaoro Dalana Lalonai Bae Hakaudia Vareai”

“Hutuma [Na] Kara Maoromaoro Dalana Lalonai Bae Hakaudia Vareai”

“Hutuma kara maoromaoro dalana lalonai bae hakaudia vareai taudia na bae diari, hisiu na heheto, ela bona hanaihanai.”​—DAN. 12:3.

ANE 12 Mauri Hanaihanai Gwauhamatana

INA STADI ANINA *

1. Keriso Ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalodiai be dahaka be varamu?

 KERISO ENA LOHIA LAḠANIDIA 1,000 lalodiai, tanobada ai mase taudia bae tore isi lou matama na moale negana! Taunimanima iboudiai e ura dikadikamu edia bese bona turadia na mase amo bae tore isi lou. Iehova danu unu e ura tomamu. (Iobu 14:15) Una negai, tanobada idoinai, taunimanima na be moalemu badina e lalokau henidiamu taudia na mase amo e tore isi lou. Atikol 39 ai ta itaia, “kara maoromaoro taudia”​—idia ladadia na mauri bukana ai e hetore taudia​—na “mauri tore-isina bae abia.” (Apos. 24:15; Ioa. 5:29) Reana ita ese ta lalokau henidiamu taudia danu na Aramagedono murinai tanobada ai be tore isi loumu. * Ma danu, “asi edia kara maoromaoro taudia”​—idia do se mase neganai Iehova asie dibaia eiava Dirava isiaina asie lao heni taudia​—na “hahemaoro tore-isina bae abia.”

2-3. (a) Isaia 11:9, 10 be edena hahediba ḡaukara bada hereana e herevalaia? (b) Ina atikol ai be dahaka baita herevalaimu?

2 Mase amo bae tore isi lou taudia iboudiai ese ḡau momo bae dibadia na namo. (Isa. 26:9; 61:11) Una dainai, hahediba ḡaukara badana baine hekara be namo. (Isaia 11:9, 10 ba duahi.) Dahaka dainai? Badina asi edia kara maoromaoro taudia na mase amo bae tore isi lou neganai, namona na idia ese bae dibadia ḡaudia haida be ini: Iesu Keriso, Dirava ena Basileia, Iesu ena boubou ḡauna, bona Iehova ladana na mai anina bada bona dahaka dainai Dirava sibona baine lohia be maoro. Bona kara maoromaoro taudia ese bae dibaia ḡauna ta be ina: Iehova be e uramu tanobada ai be dahaka baine vara. Unu kara maoromaoro taudia haida mai edia abidadama e mase muridiai, toretore taudia ese Iehova ena hereva na Baibul ai e halaoa. Momokani, kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia na ḡau momo herea bae dibadia be namo.

3 Ina atikol ai, ita ese ini henanadai baita herevalaimu: Hahediba ḡaukara badana be ede be hekara tomamu? Ina ḡaukara ena heduru bae abia dae taudia ediai be dahaka baine vara? Bona ina ḡaukara ena heduru bae dadaraia taudia ediai be dahaka baine vara? Unu henanadai edia haere baita lalodia bada na namo. Mase taudia be tore isi loumu murinai be varamu ḡaudia na Daniel bona Apokalupo bukadia edia peroveta herevadia amo baita lalopararalaidia namonamomu. Daniel 12:1, 2 ena peroveta herevadia ese vaira negana e herevalaia dalana mani aita itaia.

“TANO ḠAHUNA AI E MAHUTAMU TAUDIA . . . NA BAE NOGA”

4-5. Daniel 12:1 ese nega dokona be ede e herevalaia toma?

4 Daniel 12:1 ba duahia. Daniel bukana ai ta itaiamu, nega dokona ai ḡau ta ta na edia nega korikori ai be varamu. Heḡereḡere, Daniel 12:1 ese e hahedinaraia “[Dirava] ena bese” totodia Mikael (Iesu Keriso) na “baine tore isi.” Una peroveta herevana kahana ta na 1914 ai e ḡuḡuru​—una negai Dirava ese Iesu e abia hidi guba Basileiana ena King ai e halaoa.

5 To danu, Daniel ese ita e hamaorodamu, “hekwakwanai negana ta baine vara” neganai, Iesu na “baine tore isi”​—hekwakwanai “unuhetomana na nega gunadia ta ai se vara.” Ina “hekwakwanai negana” na Mataio 24:21 ese e gwauraiamu, “hisi bada-herea” (great tribulation). Una hisihisi bada hereana dokonai, anina na Aramagedono ai, Iesu na baine tore isi o ḡau ta baine karaia, Dirava ena taunimanima baine gimadia. Apokalupo bukana ese ini taunimanima na e gwauraidiamu hutuma bada-herea o “hisihisi badana amo” e roho mauri taudia.​—Apok. 7:9, 14.

6. Hutuma bada-herea na hisihisi bada hereana amo be roho maurimu murinai, dahaka be varamu? A gwauraia hedinarai. (Ina magasin ena rau 26 ai “Taunimanima Edia Henanadai” ba itaia danu.)

6 Daniel 12:2 ba duahia. Hutuma bada-herea na hisihisi bada hereana amo be roho maurimu murinai be dahaka be varamu? Guna ita ese ta laloava, una peroveta herevana na laulau herevana eiava nega dokona ai be varamu lauma tore isi louna e herevalaiamu. * Lasi, to una peroveta herevana na vaira negana ai tanobada matamatana ai be varamu tore isi louna e herevalaiamu. Dahaka dainai unu ta gwau tomamu? Daniel 12:2 ai ina hereva “tano ḡahuna” bona Iobu 17:16 ai ina hereva “ḡahu” anidia na “mase ikoukoudia” o Gara gabudia. Una dainai, nega oredia dokodiai bona Aramagedono tuarina murinai, Daniel 12:2 e gwauraia tore isi louna anina vada be ḡuḡurumu.

7. (a) Haida ese “mauri hanaihanai” tore isi louna bae abia anina be dahaka? (b) Dahaka dainai una na “tore-isi-lou namo-hereana”?

7 Daniel 12:2 ai ina hereva, haida ese “mauri hanaihanai” tore isi louna bae abia anina be dahaka? Una anina binai: Laḡani 1,000 lalodiai, mase amo bae tore isi lou bena Iehova bona Iesu bae dibadia, eiava bae dibadia hanaihanai taudia na bae mauri hanaihanai. (Ioa. 17:3) Una na “tore-isi-lou namo-hereana” bona tore isi lou gunadia e hereadia. (Heb. 11:35) Dahaka dainai? Badina gunaguna mase amo e tore isi lou taudia na gabeai ma e mase.

8. Edena dalai haida na “hemarai bona hedadarai hanaihanai” tore isi louna bae abia?

8 To mase amo bae tore isi lou taudia haida ese Iehova ena hahediba ḡaukarana na basie ura heniamu. Daniel na e gwa, haida na “hemarai bona hedadarai hanaihanai” tore isi louna bae abia. Idia na bae gwau-edeede dainai, Dirava ese idia ladadia na mauri bukana ai basine toredia bona mauri hanaihanai na basie abia. To, Dirava ese idia na baine haoredia vaitani. Momokani, taunimanima bae tore isi lou murinai edia ura karadia na bae kara diba, to edia kara ahuna na Daniel 12:2 ese e herevalaia. * (Apok. 20:12) Taunimanima haida be mauri hanaihanai bae abia, to haida be lasi.

“HUTUMA [NA] KARA MAOROMAORO DALANA LALONAI BAE HAKAUDIA VAREAI”

9-10. Hisihisi bada hereana murinai be dahaka baine vara danu, bona daidia be “bae diari, guba kiama-kiamana na heto”?

9 Daniel 12:3 ba duahia. “Hekwakwanai negana” murinai be dahaka baine vara danu? Hisihisi bada hereana murinai baine vara ḡauna ta na Daniel 12:3 ese danu e herevalaia.

10 Daidia be “bae diari, guba kiama-kiamana na heto”? Mataio 13:43 ai, Iesu eto: “Una negana ai kara maoromaoro taudia na Tamadia ena basileia lalonai bae hururu-hururu, dina na heto.” Mataio 13:38 ai, Iesu ese “basileia memerodia,” eiava ena horoa tadikakadia, e herevalaidia, bona Iesu na idia ida guba Basileia ai be lohiamu. Una dainai, reana horoa taudia bona idia ese Iesu Ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalodiai be karamu ḡaukaradia na Daniel 12:3 ese e herevalaidiamu.

Laḡani 1,000 lalodiai, Iesu Keriso na taunimanima 144,000 ida tanobada ai hahediba ḡaukarana be gunalaiamu (Paragraf 11 ba itaia)

11-12. Laḡani 1,000 lalodiai, taunimanima 144,000 be dahaka ḡaukara rua be karamu?

11 Edena dalai horoa taudia ese “hutuma [na] kara maoromaoro dalana lalonai bae hakaudia vareai”? Laḡani 1,000 lalodiai, Iesu Keriso bona horoa taudia ese tanobada ai hahediba ḡaukarana be gunalaiamu. Taunimanima 144,000 na king bona hahelaḡa taudia ai be laomu. (Apok. 1:6; 5:10; 20:6) Una dainai, idia ese ‘bese idau-idau ihamauridia’ ḡaukarana be duruamu dainai, taunimanima na metairametaira ḡoevadae taudia ai be laomu. (Apok. 22:1, 2; Esek. 47:12) Momokani, horoa taudia na be moale dikadikamu!

12 Kara maoromaoro dalana lalonai bae hakaudia vareai “hutuma” be daidia? Idia na, mase amo bae tore isi lou taudia, bona Aramagedono amo bae roho mauri taudia, bona tanobada matamatana ai bae vara natu iboudiai. Laḡani 1,000 dokonai, tanobada be noholaiamu taudia iboudiai na vada ḡoevadae. To, edena negai Dirava ese idia ladadia na dia pencil amo, to ink pen amo mauri bukana ai baine toredia?

HAHETOHO GINIGABENA

13-14. Ḡoevadae taudia iboudiai ese mauri hanaihanai bae abia totona, dahaka bae kara be namo?

13 Namona na ina baita laloatao: Ena be tau ta na baine ḡoevadae, to ia ese mauri hanaihanai na maoromaoro basine abia diba. Adam bona Heva a lalodia. Ena be idia na ḡoevadae, to idia ese Iehova Dirava bae badinaia neganai, idia na bae mauri hanaihanai diba. Madi, idia ese Dirava na asie badinaia.​—Roma 5:12.

14 Laḡani 1,000 dokonai, tanobada ai be nohomu taudia be ede bamona? Idia iboudiai na vada ḡoevadae. To idia ese Iehova ena lohia dalana be duruamu ela bona hanaihanai, a? Eiava idia haida na Adam bona Heva be tohotohodiamu​—ena be idia na ḡoevadae to Iehova na basie badinaiamu, a? Unu henanadai edia haere baita diba be namo, to edena dalai?

15-16. (a) Edena negai taunimanima ese bae hahedinaraia idia ese Iehova e badinaiamu o lasi? (b) Hahetoho ginigabena ai be dahaka be varamu?

15 Laḡani 1,000 lalonai, Satana na dibura rumana ai be nohomu na heto. Una negai, ia ese taunimanima ta na basine hakaua kerere diba. To, laḡani 1,000 dokonai, Satana na dibura ruma amo baine raka lasi na heto. Bena ia ese ḡoevadae taudia baine hakaudia kerere toho. Una hahetoho lalonai, namona na ḡoevadae taudia iboudiai ese ina bae abia hidi: Idia ese Dirava ladana bona ena lohia dalana e matauraiamu o lasi. (Apok. 20:7-10) Satana bae dadaraia taudia ladadia na Dirava ese ink pen amo mauri bukana ai baine toredia.

16 Taunimanima haida na Adam bona Heva be tohotohodiamu, Iehova ena lohia dalana be dadaraiamu. Idia ediai be dahaka be varamu? Apokalupo 20:15 e gwaumu: “Tau ta bema asi ladana mauri bukana, ia na lahi gohuna ai bema tahoa dobi.” Oibe, ini gwau-edeede taudia na Dirava ese baine haoredia vaitani. To, ḡoevadae taudia hutuma na hahetoho ginigabena ai bae kwalimu. Bena idia ladadia na mauri bukana ai bae mia hanaihanai.

“DOKONA NEGANA” LALONAI

17. Aneru ese Daniel e hamaoroa iseda negai be dahaka bae vara? (Daniel 12:4, 8-10)

17 Vaira negana ai bae vara ḡaudia baita lalodia na mai moalena! To iseda negai o “dokona negana” lalonai baita lalodia bada ḡaudia haida na aneru ta ese Daniel e hamaorolaia danu. (Daniel 12:4, 8-10 ba duahi; 2 Tim. 3:1-5) Aneru eto: “Hutuma na bae heau lao heau mai, bona lalo-parara bae habadaia.” Oibe, Daniel ena peroveta herevadia na Dirava ena taunimanima ese bae lalopararalaidia namonamo. Aneru ma eto, iseda nega ai “kara dika taudia do bae kara dika. Kara dika taudia ta lalona basine parara.”

18. Kahirakahira, Iesu ese kara dika taudia ediai be dahaka be karamu?

18 Hari ina negai, taunimanima ese edia kara dika ahuna (punishment) na asie abiamu. (Mal. 3:14, 15) To kahirakahira, Iesu ese kara dika taudia na be hahemaoro henidiamu, bona Iesu na mamoe ireḡudia tauna bamona, mamoe na nani amo e hapararadiamu. (Mat. 25:31-33) Kara dika taudia na hisihisi bada hereana amo basie roho maurimu, eiava tanobada matamatana ai basie tore isi loumu. Idia ladadia na “ilalo-taodia bukana” ai basie miamu.​—Mal. 3:16.

19. Hari ina negai, dahaka baita kara na namo, bona dahaka dainai? (Malaki 3:16-18)

19 Hari ina nega lalonai, kara dikadia iboudiai baita dadaraidia be namo. (Malaki 3:16-18 ba duahi.) Iehova ese ena “taunimanima korikoridia” na e haboudiamu. Momokani, ita na ta uramu Iena taunimanima bogaraḡidiai baita noho.

Tanobada matamatana lalonai baita itaia Daniel, eda bese, turada, bona taunimanima momo bae “toreisi” ahudia bae abi na mai moalena! (Paragraf 20 ba itaia)

20. Iehova ese Daniel e hamaoroa gwauhamatana be dahaka, bona dahaka dainai una gwauhamata baine ḡuḡuru dinana o nariamu?

20 Momokani, ita na nega idau hereadia lalodiai ta nohomu. To ḡau idau hereadia ma haida be varamu. Kahirakahira, Dirava ese kara dika taudia iboudiai baine haoredia vaitani na baita itaiamu. Una murinai, Iehova ese Daniel e hamaoroa gwauhamatana be ḡuḡurumu na baita itaiamu, Dirava eto: “Dokona dinadia ai oi na ba toreisi ahumu bavabia totona.” (Dan. 12:13, NWT) Daniel bona o lalokau henidiamu taudia bae “toreisi” lou dinana be oi ese o nariamu, a? Bema oibe, namona na harihari amo Dirava ba badinaia ela bona hanaihanai, unu amo oi ladamu na Iehova ena mauri bukana lalonai baine mia hanaihanai.

ANE 1 Iehova Ena Kara

^ Ina atikol ai Daniel 12:2, 3 ese e herevalaia hahediba ḡaukara badana baita herevalaiamu neganai, diari matamatana baita dibamu. Baita itaiamu una hahediba ḡaukara be edena negai be karaiamu bona daidia ese be gunalaiamu. Bona baita itaia edena dalai ina hahediba ḡaukarana ese taunimanima baine durudia bae heḡaeḡae, unu amo Keriso Ena Lohia Laḡanidia 1,000 dokonai baine vara hahetoho ginigabena lalonai bae kwalimu totona.

^ Mase taudia na ini bae tore isi lou toma: Dina gabedia ai Iehova isiaina e lao heniva ela bona e mase taudia edia uru taudia be reana bae tore isi lou guna. Gabeai be idia vairadia ai e mase taudia edia uru taudia bae tore isi lou. Bona generation by generation eiava uru ta ta na edia nega korikori ai unu bae tore isi lou toma ela bona Iehova ese e lalodia taomu taudia iboudiai na bae tore isi lou. Momokani, mase taudia na edia uru ta ta edia nega korikori ai bae tore isi lou neganai, idia mai dibadia taudia ese bae welkam henidia be namo. Mani aita laloa, Baibul na e gwa guba ai bae noho taudia na proper order eiava “idia ta ta na edia nega ta ta ai” bae tore isi lou, bona baita gwa diba, tanobada ai bae noho taudia na orderly manner o edia nega korikori ai bae tore isi lou.​—1 Kor. 14:33, NWT; 15:23, NWT.

^ Una diari matamatana ese Pay Attention to Daniel’s Prophecy! bukana ena karoa 17, bona July 1, 1987 The Watchtower, rau 21-25 ai e halasi herevadia e hamaoromaorodiamu.

^ Aposetolo Edia Kara 24:15 (“kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia”) bona Ioane 5:29 (“kara namodia e karava taudia” bona “kara dika rohorohodia e karava taudia”) ese e herevalaidia taudia be do asie mase neganai, haida edia kara be namo, a haida edia kara be dika, to idia na bae tore isi lou diba.