Skip to content

Skip to table of contents

40 EKOBEE UE ENƆ

“[Kikiira] Booboo Nɛɛ Ture Bu Kaāna Dogo”

“[Kikiira] Booboo Nɛɛ Ture Bu Kaāna Dogo”

“Pya a kiira booboo nɛɛ ture bu kaāna dogo, [emɔ] doodoo gbo zina bunyɔɔ mmɛ deedee.”—DAN 12:3.

YƆƆ 151 Bari Ekue

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Amunu siranu a nua ɛɛbu na i gaa ɛmadɛɛ̄ kɛɛ̄ Bɛbɛɛ Baɛ Boo Le Lop Tup Zua a?

 NAA ɛp dua ɛɛbu ele dee pya nɛɛ ebɔātɛ̄ e’aa kɛ̄ bu luh a kɛnɛkɛ̄ kɛɛ̄ Bɛbɛɛ Kraist Loo Baɛ Boo Le Lop Tup Zua a! A taɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ lo esikɛ̄ muɛ pya wa nɛɛ a bee u. Kɛ̄ a taɛnage Jɛhova doo lo. (Job 14:15) Naa kɛɛrɛ dua ɛɛbu ele sɔ̄ pya nɛɛ esikɛ̄ gbaaloo ziī a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄. Dookɛ̄ i bee nɔ bu elua ekobee ue a doo, “pya kaāna dogo,” lo wa bee lu e’ɛm bu kpa dum esikɛ̄ “aakɛ̄ loo dum.” (Doonu 24:15; Jɔn 5:29) Naadaba pya i nɛɛ i wereloo ele yɛɛ tuatua pya elu elɛɛ kɛ̄ bu luh sere a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄. * Gbaāloo wo, “pya pɔrɔ dogo” lo ba naa bee ɛrɛ dee lo esuāloo Jɛhova sa ye taāŋabah bu bɔ ture nyiɛ loo lɛɛ ba gae u, e “aakɛ̄ loo biaɛ.”

2-3. (a) Dookɛ̄ alu ekɔ doo bu kpa Aisaia 11:9, 10, amunu tam tɔgɛnu a eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ lo ebee lu edoo na elu esi a? (b) Ena i nɔ bu ekobee ue ama a?

2 Elu ebɛɛ̄ kɔ alu etɔgɛ nu pya e’aakɛ̄ bu luh. (Ais 26:9; 61:11) Nyɔɔwo elu ebɛɛ̄ kɔ alu esitam tɔgɛnu a eenyɔɔ kɛ̄ ebee lu esi doo bu eloh kere miɔŋɔ nɛɛ. (Buū Aisaia 11:9, 10.) Ena anua a? Ziī nu anua na bee, alu ebɛɛ̄ kɔ nɛɛ alu elɛɛ kɛ̄ bu luh a nɔ nu akiiloo Jizɔs Kraist, nɔɔnɔɔnu Buɛ̄-mɛnɛ Bari, waara zɔɔ a’agara, gbaāloo nu akiiloo bee Bari, le nu anua aba alɛ na a bɔloo kɔ a bɛɛ a. Elunage ebɛɛ̄ kɔ pya kaāna dogo a suā pya nu Jɛhova esiakɛ̄ muuna akiiloo ekɛɛrɛ a ɛrɛ kumaloo kɛnɛkɛ̄ ama. Pio pya a bee tɔɔ̄ agara ama ebee u lɛɛ a gae lu e’ɛm yube ekpo Baibol lɛɛ. Pya kaāna dogo le pya pɔrɔ dogo e’ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu enɔ.

3 Bu ekobee ue ama, i kɛɛrɛbu loo pya ebip a kɔ: Elu esitam tɔgɛnu a kuī ama doodoo wa? Bu mɛ sīdee na kɛ̄ pya nɛɛ doo dogo doo kiiloo lo tɔgɛnu etɔgɛ lo a le elu e’ɛm wa bee biekɛ̄ bu kpa dum ale a naale elu e’ɛm a? A lee kɔ ture pya ebip ama a kuī i loo anii’ee. Dookɛ̄ i sah i muɛ doo, pya mɔmanudɛɛ̄ a nɛ ɛɛbu nɛɛ lo a le bu kpa Daniɛl le kpa Mumuuna eyerebah i nɛ kɔ i dābeeloo nu esira sɔ̄ elu elɛɛ pya nɛɛ kɛ̄ bu luh. Bu tua dɔ, doraa i dasī kɔ nu akiiloo pya siranu a nɛ ɛɛbu nɛɛ a le bu mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Daniel 12:1, 2.

“PYA A DAADAA BU ESAĀ GAA LE LOBIA AA DAA”

4-5. Ena kpa Daniel 12:1 muuna akiiloo sɔ̄ kpɛdumɛ a?

4 Buū Daniel 12:1. Kpa Daniɛl kɔ pya siranu esira nyɔɔnɛ tɛ̄ ziī bu sɔ̄ kpɛdumɛ. Bu edoba, kpa Daniel 12:1 tɔgɛ kɔ Maikiɛl lo a le Jizɔs Kraist “gaa le aakɛ̄ [nɛ pya nɛɛ Bari].” Lo gah mɔmanudɛɛ̄ ama bee dooa gbɔ̄mɛɛ bu zua 1914 sɔ̄ a bee lu ewu Jizɔs nua Mɛnɛ loo Buɛ̄-mɛnɛ Bari li bunyɔɔ.

5 Kɛādoo, bee lunage ekɔ nɛ Daniɛl kɔ Jizɔs gaa le “aakɛ̄” bu “sɔ̄ etɛɛrɛloo gaa le le, lo a sii wee le aā bɔātɛ̄ edonyɔɔ mmɛ anyaawo.” “Sɔ̄ etɛɛrɛloo” ama na sɔ̄ “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” alu ekɔ bu kpa Matiu 24:21 a. Jizɔs eyira nɛ, ale doo dogo lo ekpega pya nɛɛ Bari sɔ̄ etɛɛrɛloo ama e’ina kuma bu nɔ̄ Amagidɔn. Kpa Mumuuna kɔ pya nɛɛ ama na “gbɛnɛ-edo nɛɛ pya ba bee aabu gbɛnɛ etɛɛrɛloo.”—Mum 7:9, 14.

6. Ena esira sɔ̄ pya gbɛnɛ eku nɛɛ etɛ̄na yeebah gbɛnɛ etɛɛrɛloo a? Naa baatɛ̄. (Buūnage “Ebip Pya A Buū Bip” akiiloo aakɛ̄ bu luh a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ a le bu ekpo Tɔ Baɛloo ama.)

6 Buū Daniel 12:2. Ena esira sɔ̄ pya gbɛnɛ eku nɛɛ etɛ̄na yeebah sɔ̄ etɛɛrɛloo ama a? Mɔmanudɛɛ̄ ama naa aa kɔ nu akiiloo aakɛ̄ bu luh a tɔɔ̄dɔ nu ale aakɛ̄ bu luh bu edɔɔ̄ lo a sira bu kpɛdumɛ dee dookɛ̄ i wee dābeeloo doo sɔ̄ akii adumɛ doo. * Taāwo, pya ue ama kiiloo aakɛ̄ bu luh pya e’ua lo esudɔ bu aā nyɔuwe. Ena anua i kɔ doo wo a? Taɛ nu bee ue “esaā” alunage esu kɔā ue bu kpa Job 17:16 kura na “bana luh.” Ue ama tɔgɛ kɔ kpa Daniel 12:2 aa kɔ nu akiiloo kasī aakɛ̄ bu luh lo esudɔ sɔ̄ kpɛdumɛ dee e’ina kuma le sɔ̄ nɔ̄ Amagidɔn edɔa sah.

7. (a) Bu mɛ sīdee na elu elɛɛ pio nɛɛ kɛ̄ bu luh yere bu “dum a naa tah” a? (b) Ena anua lo ama lu aakɛ̄ bu luh a “lee” a?

7 Kerewo, ena kpa Daniel 12:2 aa kɔ sɔ̄ a kɔ pio nɛɛ e’aakɛ̄ bu luh yii bu “dum a naatah” a? A kura kɔ sɔ̄ 1,000 zua aa kiisī, pya nɛɛ alu elɛɛ kɛ̄ bu luh lo esuāloo ale ba ekiisī lo esuāloo sa gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova le Jizɔs e’ɛrɛ dum a naatah. (Jɔn 17:3) Wa aakɛ̄ bu luh lu lo a “lee” ee pya lo nɛɛ a bee lu elɛɛ kɛ̄ bu luh sɔ̄ akii adumɛ a. (Hib 11:35) Ena anua a? Nyɔnɛbee pya nɛɛ a naa bee mmana ama bee sikɛ̄ u.

8. Bu mɛ sīdee na elu elɛɛ pio nɛɛ kɛ̄ bu luh loo “kɛɛ le ɛp kumakɛ̄ a naa tah” a?

8 Kɛādoo, naale dɛ̄dɛɛ̄ pya alu elɛɛ kɛ̄ bu luh na esu tɔgɛ nu Jɛhova alu etɔgɛ wa a. Mɔmanudɛɛ̄ Daniɛl bee kɔ pio nɛɛ e’aakɛ̄ bu luh “loo kɛɛ le ɛp kumakɛ̄ a naatah.” Nyɔnɛbee ba elu pya a lɛɛbeekɛɛ̄ a, naale elu e’ɛm wa bee bu kpa dum, e ba naale e’ɛrɛ dum a naatah. Taāwo, ba e’ɛrɛ “ɛp kumakɛ̄ a naatah” ale gbeerasī. Nyɔɔwo kpa Daniel 12:2 tɔgɛ kɔ nu esira loo pya alu elɛɛ kɛ̄ bu luh edɛɛa nyɔɔ nu ba doo sɔ̄ elua elɛɛ wa kɛ̄ bu luh. * (Mum 20:12) Pio aba e’ɛrɛ dum a naatah; e pio aba naale e’ɛrɛ.

“[KIKIIRA] BOOBOO NƐƐ TURE BU KAĀNA DOGO”

9-10. Dɔɔ̄na e na esira sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo etɛ̄na a, e ba mɛɛ na e “mɔ doodoo sī bunyɔɔ” a?

9 Buū Daniel 12:3. Dɔɔ̄na ena esira “sɔ̄ etɛɛrɛloo” ama e’ina kuma a? Gbaāloo ue a le bu kpa Daniel 12:2, ye 3 barakpaɛ̄ kɔ nu esira sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo etɛ̄na.

10 Ba mɛɛ na e “mɔ doodoo sī bunyɔɔ” a? I suā ye ture aāloo pya ue Jizɔs a le bu kpa Matiu 13:43 lo a kɔ: “Lo sɔ̄ na pya kaāna dogo emɔ doodoo due bu Buɛ̄-mɛnɛ lo wa Tɛ.” Sɔ̄ Jizɔs aa bee kɔ ue ama, a gaa bee kɔ nu akiiloo “miɔŋɔ Buɛ̄-mɛnɛ,” lo a le pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee lo ba enyɔɔnɛ ye bɛɛ bu Buɛ̄-mɛnɛ bunyɔɔ. (Mat 13:38) Nyɔɔwo Daniel 12:3 aa kɔ nu akiiloo pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee le tam ba gaa le si kɛɛ̄ Bɛbɛɛ Baɛ Boo Le Lop Tup Zua.

144,000 nɛɛ enyɔɔnɛ Jizɔs Kraist baɛbee tam tɔgɛnu a elu edoo bu 1,000 zua (Ɛp 11 barakpaɛ̄)

11-12. Amunu tam na 144,000 pya nɛɛ esi bu 1,000 zua a?

11 Bu mɛ sīdee na pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee e “kiira booboo nɛɛ ture bu kaāna dogo” a? Pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee egbabeebah Jizɔs Kraist lo ebaɛbee tam tɔgɛnu elu edoo a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ bu 1,000 zua. Naale aba kɔ 144,000 pya nɛɛ ebɛɛ doodoo mɛnɛ, mɛ ba esinage tam doodoo pya wɔp zɔɔ. (Mum 1:6; 5:10; 20:6) Nyɔɔwo, ba eyerebah lo e “bo dɛ̄dɛɛ̄ edonyɔɔ,” lo a kura kɔ, kinakina ba edoo kɔ miɔŋɔ nɛɛ a mmana. (Mum 22:1, 2; Ezek 47:12) Mɛ dua ɛɛbu pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee e’ɛrɛ sɛh!

12 Ba mɛɛ na ele yɛɛ “booboo nɛɛ” lo elu ekiira nua loo kaāna dogo a? Ba lo ama na pya elu elɛɛ kɛ̄ bu luh gbaāloo pya etɛɛ̄ yeebah nɔ̄ Amagidɔn, le ɛrɛgeba miɔŋɔ emɛā bu aā nyɔuwe. Lɛɛ 1,000 zua gae ina kuma, dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ e’mmana. Nyɔɔwo, mɛ sɔ̄ na elu esu nu a naa dap lu ezugere ɛma wa bee biekɛ̄ bu kpa dum a?

KPƐDUMƐ DOĀ-ƐP

13-14. Ena elu ebɛɛ̄ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ pya a mmana a le a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ a doo lɛɛ ba gae ɛrɛ dum a naatah a?

13 I ɛrɛ enyɛŋiabu kɔ lu nɛɛ a mmana naa kura kɔ i aadee ɛrɛ dum a naatah aba sɔ̄. Naa kɛɛrɛbu Adam le Iv. Ba bee mmana, kerewo a bee lu ebɛɛ̄ kɔ ba a tɔgɛ kɔ ba gbaɛ̄etɔ̄loo Jɛhova Bari lɛɛ a gae lu enɛ wa dum a naatah. Mɛ alu ekiɛ̄nu kɔ ba naa bee ye gbaɛ̄tɔ̄loo.—Rom 5:12.

14 Ena elu kɛ̄tɔɔ̄ pya ele a kɛnɛkɛ̄ sɔ̄ bɛbɛɛ 1,000 zua e’ina kuma a? Dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ e’mmana. Lege dɛ̄dɛɛ̄ pya e’mmana ama na eyerekpotɛ̄ bɛbɛɛ Jɛhova mmɛ deedee a? Sɛh pio aba edoo dogo bee Adam le Iv, lo kere ba bee mmana ba naa bee tɔɔ̄ agara ni? Elu e’agara pya ebip ama, mɛ bu mɛ sīdee?

15-16. (a) Mɛ sɔ̄ na dɛ̄dɛɛ̄ miɔŋɔ nɛɛ e’ɛrɛ dee lo etɔgɛ wa tɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova a? (b) Ena esiraloo pya a tɛɛ̄ yeebah le pya a dɔ lo kpɛdumɛ doā-ɛp a?

15 Elu eyere Setan kpɔgɔrɔ bu lo 1,000 zua. Lo sɔ̄, a naale edap dag lɔgɔ nɛɛ. Kerewo, sɔ̄ 1,000 zua a e’ina kuma, elu elɛɛ Setan kpɔgɔrɔ. Lo sɔ̄, egbī edag pya nɛɛ a mmana. Bu lo kpɛdumɛ doā-ɛp, dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ a mmana a le a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ e’ɛrɛ dee lo etɔgɛ dɔ ba yira kiiloo bee Bari le ekpo a ɛrɛ lo ebɛɛ. (Mum 20:7-10) Kɛ̄ ziī ziī nɛɛ doo dogo kiiloo doā-ɛp Setan doo etɔgɛ lo a le wa bee eluge e’ɛm bie kɛ̄ bu kpa dum.

16 Pio nɛɛ ekiī bɛbɛɛ Jɛhova dookɛ̄ Adam le Iv bee doo. Ena esira wa loo a? Kpa Mumuuna 20:15 kɔ i nɛ kɔ: “E lo a le a naa lu emuɛ lɔgɔ nɛɛ, alu e’ɛm ye bu kpa dum, elu etop ye tɛrɛ bu bana miā.” Bu kaka, elu egbeesī dɛ̄dɛɛ̄ pya a lɛɛbeekɛɛ̄ mmɛ deedee. Kerewo, gbɛnɛ-edo nɛɛ a mmana etɛɛ̄ yeebah kpɛdumɛ doā-ɛp. Wa bee elu e’ɛm bie kɛ̄ bu kpa dum.

BU “SƆ̄ KUMA”

17. Ena a bee lu ekɔ nɛ Daniɛl kɔ esira bu ilii sɔ̄ ama a? (Daniel 12:4, 8-10)

17 Naa ɛp kɛ̄ a kpeloo sɔ̄ i kɛɛrɛbu loo nu esira li deesī ama doo a! Kerewo, Daniɛl bee ɛrɛ ziī yereue a kuī akiiloo ilii sɔ̄ ama, lo a le “sɔ̄ kuma” aābah ziī ɛnjɛl. (Buū Daniel 12:4, 8-10; 2 Tim 3:1-5) Lo ɛnjɛl bee kɔ nɛ Daniɛl kɔ: “Suānu gaa le yii loo.” Bu kaka, pya nɛɛ Bari edābeeloo pya ue mɔmanudɛɛ̄ a le bu ye kpa ama leere. Lo ɛnjɛl bee kɔ yereloo kɔ lo sɔ̄ “pya bag dogo gaa le doo bag dogo; e lɔgɔ nɛɛ bag dogo naale esuā.”

18. Ena a gaa le siraloo pya bag dogo sɔ̄ sɔ̄ naa binia a?

18 Nii’ee le aa bee kɔ a naa lu edoo lɔgɔ nu pya bag dogo loo pɔrɔ nu ba gaa doo. (Mal 3:14, 15) Mɛ sɔ̄ sɔ̄ naa binia, Jizɔs gaa le biaɛ pya bag dogo ba le doodoo pee tɔ lɛɛ loo pya a le doodoo naana pee. (Mat 25:31-33) Pya bag dogo ama, naale etɛɛ̄ yeebah gbɛnɛ etɛɛrɛloo, e a naale elu elɛɛ wa kɛ̄ bu luh kɔ ba a tɔɔ̄ bu aā nyɔuwe. Naale elu e’ɛm wa bee bu “kpa nyɛŋiabu” alu ekɔ bu kpa Malaki 3:16.

19. Ena a lee kɔ i doo anyaawo a, e ena anua a? (Malaki 3:16-18)

19 Nyaawo na sɔ̄ etɔgɛ kɔ ii le pya bag dogo a. (Buū Malaki 3:16-18.) Jɛhova gaa bɔŋɛnɛloo pya a ɛp nua ‘zɔ alu keebee,’ ale nu a ye kuī loo. Bu kaka, i gbī ele yɛɛ pya nɛɛ ama.

Naa ɛp kɛ̄ ekpeloo lo emuɛ Daniɛl, pya nɛɛ i wereloo le gbɛnɛ-edo pya dɔɔ̄na nɛɛ sɔ̄ ba eyira wa dɔ lo e’ɛrɛ wa nu bu aā nyɔuwe doo a! (Ɛp 20 barakpaɛ̄)

20. Amunu kpɛdumɛ yii na a bee lu eyira nɛ Daniɛl a, e ena anua a taɛ a lo emuɛ sɔ̄ elu edoo gbɔ̄mɛɛ yii ama a?

20 Bu kaka, i gaa tɔɔ̄dum sɔ̄ alu nyɛŋia. Kerewo, nu alu nyɛŋia eewo esaa esira. Sɔ̄ sɔ̄ naa binia, i gaa le muɛ sɔ̄ elu egbeesī dɛ̄dɛɛ̄ pya bag dogo. Sɔ̄ lo ama etɛ̄na, i muɛ dooa gbɔ̄mɛɛ yii Jɛhova bee yira nɛ Daniɛl kɔ: “O gaa le yira bu o dɔ nyɔɔ kuma gbo dee a.” (Dan 12:13) Ekɔ a taɛge a lo emuɛ sɔ̄ Daniɛl, le pya nɛɛ o wereloo esikɛ̄ “yira bu” wa dɔ ni? Lo a le wo, doo kuma kɛ̄ o dap doo lo ebia bu bɔ ture nyiɛ loo. Lo o doo wo, suā leere kɔ o bee elu e’ɛm biekɛ̄ bu kpa dum Jɛhova.

YƆƆ 80 “Daaraa Edɛm Loo Sa Muɛ̄ Kɔ Jɛhova Lee”

^ Ekobee ue ama ekwabaloo kɛ̄ i wee dābeeloo gbɛnɛ tam tɔgɛnu a le bu kpa Daniel 12:2, 3 doo. I kɔ ue nyɔɔ sɔ̄ lo ama esira le pya e’ɛrɛ bah bu. I muɛnage sīdee tam tɔgɛnu ama edoo kɔ pya nɛɛ a le a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ a kpɛnaloo baɛ kpɛdumɛ doā-ɛp lo ele sɔ̄ Bɛbɛɛ Kraist Loo Baɛ Boo Le Lop Tup Zua e’ina kuma.

^ Naadaba pya edasī lu elɛɛ kɛ̄ bu luh na pya a bee u bu bɔ ture nyiɛ loo bu kpɛdumɛ dee, lɛɛ pya nɛɛ a bee wa dasī u lu elɛɛ kɛ̄. E ziī ziī sɔ̄ eku enyɔɔnɛ dumɛ ziī. Lo a le doo wo, pya nɛɛ a bee tɔɔ̄dum ziī ziī sɔ̄ eku e’ɛrɛ dee lo esu baɛ bah suā pya nɛɛ ba bee suāloo leere. Kaɛlɛɛ kɛ̄ emɛā doo, Kpa Kaɛ kɔ nu akiiloo aakɛ̄ bu luh pya ekii bunyɔɔ kɔ ekiā nyɔɔ etaā, e i dap yiga kɔ kɛ̄ elenage doolo loo pya e’aakɛ̄ bu luh a kɛnɛkɛ̄.—1 Kɔr 14:33; 15:23.

^ Baatɛ̄ nu ama lu kwabaloo edaābeeloo ue a le bu 17 ekobee ue bu kpa a kura Pay Attention to Daniel’s Prophecy!, le Watchtower July 1, 1987, 21-25 naɛsī.

^ Bu kiiyasī, ue a kɔ “pya kaāna dogo” le “pya pɔrɔ dogo” a le bu kpa Doonu 24:15 le pya ue a kɔ “pya a bee doo nu a lee” le “pya a bee doo nu a naa lee” a le bu kpa Jɔn 5:29 aa kɔ nu akiiloo dogo pya nɛɛ a aakɛ̄ bu luh bee doo lɛɛ ba gae u.