1. Ekwakwa irhorhomu ego ya hẹrhẹ ọwan uvuẹn Usun Ẹgbukpe Uriusionrin i Kristi?

 ONO ghini rhiẹ ẹdẹ aghọghọ ọke ra na tuẹn ẹrhọmọnuhwu rhọ uvuẹn otọrakpọ na, uvwre Usun Ẹgbukpe Uriusionrin i Kristi! Ihworho a hẹrhẹ ọke aye ina rharhumu mẹrẹn ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen ri hwuru. Omaran ji te i Jehova. (Job 14:15) Oma ọnọ ghini merhen ihworho ephian uvuẹn otọrakpọ na. Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, “evwata na,” rẹ edẹ aye i ha uvuẹn ọbe arhọ na, ine vwo “ẹrhọmọnuhwu ọrẹ arhọ.” (Acts 24:15; John 5:29) Ọkezẹko ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen ine rhiẹ usuẹn ihworho erukaro ra na rhọmọ rhiẹ otọrakpọ na. * Habaye, “eri vwe rhiẹ evwata” na, nọyẹ eri vwe vwo uphẹn aye ine yono kpahen Jehova yanghene fuevwan ga ye bọmọke aye i ki hwu, ine vwo “ẹrhọmọnuhwu ọrẹ ẹzeguon.”

2-3. (a) Jerẹ oborẹ ọ ha Isaiah 11:9, 10, me yẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono rọmai kerabọ uvuẹn ikuegbe ituakpọ ra na haphia? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ene yono ọsoso ihworho ra rhọmọren na. (Isa. 26:9; 61:11) Omarana, ana ha ẹkwaphiẹrhotọre uyono rọmai  kerabọ uvuẹn ikuegbe ituakpọ mwu ọke ọrana. (Se Isaiah 11:9, 10.) Mesoriẹ? Fọkime ofori nẹ eri vwe rhiẹ evwata ra na rhọmọ na, i yono kpahen Jesu Kristi, ẹkwaphiẹrhotọre Uvie na, otan na ọrhẹ ọghanronmẹ odẹ i Jehova, kugbe oborẹ ọsoriẹ ọye ọvo orhiẹ Ohworho ro no suon. O ji fo nẹ evwata na dede, i rhe kpahen iyono ekpokpọ ri Jehova ọ haphia ne sekpahen ọhọriẹ kpahen otọrakpọ na. Buebun idibo erana, i hwuru bọmọke a ki ya i Baibol na hin. Omarana, eri vwe rhiẹ evwata ọrhẹ evwata na, i vwo ekwakwa buebun aye ine yono kpahen.

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen enọ enana: Marhẹ ene ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono ọnana lele? Marhẹ oborẹ ihworho i kpahenrhọ uyono ọnana lele ono ru lẹrhẹ aye mwuovwan sẹ ana ya edẹ aye rhẹ ọbe arhọ na yanghene a ya ye-e? Ofori ne roro kodo kpahen ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana. Jerẹ oborẹ ene yono, aruẹmẹrẹn sansan ri ha uvuẹn ọbe i Daniel ọrhẹ Revelation ina ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ ọnọ phia rhọ, ọke arha rhọmọ eri hwuru na. Ọrukaro, jene yono kpahen ekwakwa ra hunute uvuẹn aruẹmẹrẹn rọ ha Daniel 12:1, 2.

4-5. Me yi Daniel 12:1 o djephia kpahen ọke oba na?

⁴ Se Daniel 12:1. Ọbe i Daniel o dje kpahen ekwakwa irhorhomu ezẹko ri na phia owuowu uvuẹn ọke oba na. Jerẹ udje, Daniel 12:1 o djephia taghene Michael, ro rhiẹ Jesu Kristi, o “meviẹ chochọn ihworho [Osolobrugwẹ].” Oghọn aruẹmẹrẹn ọrana, ọ tuẹn orugba rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914, ọke ra ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ.

⁵ Ọrẹn, Daniel ọ ji mẹraro taghene Jesu ono “mevi” uvwre “ọke ukpokpogho rọ vwọ ji phia dẹ, nẹ ọke re vwo agbamwa ye te ọke ọrana.” “Ọke ukpokpogho” ọrana, yẹ “ukpokpogho rode” ra hunute uvuẹn Matthew 24:21. Jesu ono mevi yanghene kpare idjaghwẹ chochọn ihworho i Jehova uvuẹn oba ukpokpogho na, nọyẹ ọke Armageddon. Ọbe i Revelation o ji se ihworho erana, “otu gbidigbidi ri nyavrẹn ukpokpogho rode na.”​—Rev. 7:9, 14.

6. Me yọ nọ phia ọke otu gbidigbidi na i rha nyavrẹn ukpokpogho rode na hin? Dje yi fiotọre. (Se “Enọ rẹ Otu re se Ẹbe Ọwan i Nọren,” ro sekpahen ẹrhọmọnuhwu rhiẹ otọrakpọ na.)

⁶ Se Daniel 12:2. Me yọ phiare ọke otu gbidigbidi na a nyavrẹn ọke ukpokpogho ọrana hin? Aruẹmẹrẹn ọnana ọ vwọ rionbọrhọ ẹrhọmọnuhwu ra ha dje idjedje kpahen idibo i Jehova, rọ phia uvuẹn ọke oba na-a, jerẹ oborẹ e vwẹruọ ye bi-i. * Ukpomaran, ẹmro enana i mevirhọ ẹrhọmọnuhwu rọ nọ phia uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Mesoriẹ a sabu ta omaran? Fọkime a ji ha ẹmro na “oghwurhie” ruiruo uvuẹn Job 17:16, ro ji mevirhọ ẹmro re se “Usin na.” Ọnana no djephia taghene Daniel 12:2, ọ ta kpahen ẹrhọmọnuhwu re ne rhiẹromẹrẹn rọ nọ phia ọke oba na orho hin ne, ọrhẹ ọke re fiuvweri Armageddon hin.

7. (a) Izede ọgo ya na rhọmọ ihworho ezẹko riẹ “arhọ i bẹmẹdẹ”? (b) Marhẹ ọnana ono ru rhiẹ “ẹrhọmọnuhwu obọdẹn”?

⁷ Ọrẹn, me yẹ Daniel 12:2 o mevirhọ  ọke rọ ta taghene ana rhọmọ ezẹko riẹ “arhọ i bẹmẹdẹ”? O mevirhọ taghene era rhọmọren ri yono kpahen Jehova, yanghene re ji yono, jeghwai huvwele i Jehova ọrhẹ Jesu uvwre ẹgbukpe 1,000 na, ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (John 17:3) Ọnana ono rhiẹ “ẹrhọmọnuhwu obọdẹn” ghwẹ ọrẹ a rhọmọ ituakpọ ezẹko rhiẹ akpọ ọke rọ vrẹnren na. (Heb. 11:35) Mesoriẹ? Fọkime ihworho erana ri vwa gba na, i rharhumu hwu.

8. Marhẹ ezẹko ine ru vwo ẹrhọmọnuhwu “ephien ọrhẹ okan i bẹmẹdẹ”?

⁸ Ọrẹn, o rhiẹ ọsoso ihworho ra rhọmọren yi ne vwo ẹhẹn aye ine yono kpahen Jehova-a. Aruẹmẹrẹn i Daniel ọ tare taghene ezẹko ine vwo ẹrhọmọnuhwu “ephien ọrhẹ okan i bẹmẹdẹ.” Fọkime aye ine rhiẹ eludu, a ya edẹ aye rhẹ uvuẹn ọbe arhọ na-a, aye i ji vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. Ukpomaran, aye ine vwo ẹrhọmọnuhwu “okan i bẹmẹdẹ,” yanghene ana ghwọghọ aye. Omarana, Daniel 12:2 ọ ta kpahen oborẹ ono nerhumie rhe rẹn ọsoso ihworho ra rhọmọren, sekpahen oborẹ aye i ruru ọke ra rhọmọ aye hin. * (Rev. 20:12) Ezẹko ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ; awọrọ ina ghwọghọ.

9-10. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ phia ọke ukpokpogho rode na ọrhọ vrẹn hin, ayọmo yi ne “lo omamọ jerẹ ivwrevwrede na”?

⁹ Se Daniel 12:3. Me yọ ji phia “ọke ukpokpogho” ọrana ọ homaphia hin? Haba i Daniel 12:2, oghwẹmro 3 ọ rionbọrhọ oborẹ ọ phiare ọke ukpokpogho rode na ọ phia hin.

¹⁰ Ayọmo yi ne “lo omamọ jerẹ ivwrevwrede na”? Ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 13:43, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan kpahenrhọ ye: “Ọke ọrana evwata na ni ne lo omamọ jerẹ ọren na uvuẹn Uvie ọrẹ Ọsẹ aye.” Uvuẹn oghwẹmro ọnana, Jesu ọ ta kpahen “emọ erẹ Uvie na,” nọyẹ imizie ra djẹha, ri ne lelie sun obẹ Uvie ọrẹ odjuwu na. (Matt. 13:38) Omarana, Daniel 12:3 ọ ta kpahen era djẹha na, ọrhẹ owian aye ina wian uvwre Usun Ẹgbukpe Uriusionrin na.

11-12. Owian ọgo yẹ awan 144,000 ina wian uvwre usun ẹgbukpe 1,000 na?

¹¹ Marhẹ era djẹha na ine ru lẹrhẹ “ihworho buebun rhiẹ evwata”? Era djẹha ina wian kugbe rhẹ Jesu Kristi hẹrote ẹkwaphiẹrhotọre uyono ra na ha phia uvuẹn otọrakpọ na uvwre usun ẹgbukpe 1,000 na. Awan 144,000 na, ine suon ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn. (Rev. 1:6; 5:10; 20:6) Omarana, aye ina ha userhumu phia “simi ihworho egbamwa na,” nọyẹ bibiesuọn bibiesuọn aye ina ha userhumu rẹn ituakpọ rhiẹ ihworho ri gbare. (Rev. 22:1, 2; Ezek. 47:12) Ọrana ghini owian aghọghọ rẹn era djẹha na!

¹² Ayọmo yi ne rhiẹ usuẹn “ihworho buebun” ri ne rhiẹ evwata na? Enana yẹ ihworho ra rhọmọren na, ọrhẹ eri simirhọ nẹ uvweri Armageddon, kugbe emọ re ne vwiẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Uvuẹn obẹta ẹgbukpe 1,000 na, ihworho ephian re nyerẹn ọke ọrana ni ne rhiẹ ihworho ri gbare. Omarana, ọke ọgo ya na ya edẹ aye rhẹ ọbe arhọ na, nọ ji daji uvuien bẹmẹdẹ?

13-14. Me yo fori nẹ ihworho ri gba ne i djephia vwẹre bọmọke aye ine ki vwo arhọ i bẹmẹdẹ?

¹³ Ofori na karorhọ taghene fọkime ọwan ihworho ri gbare, o mevirhọ taghene ana ghwai vwo arhọ i bẹmẹdẹ ogege-e. Roro kpahen Adam ọrhẹ Eve. Aye ihworho ri gbare, ọrẹn ofori nẹ aye i djephia taghene aye ina huvwele i Jehova Osolobrugwẹ vwẹre, bọmọke aye ine ki vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọrẹ omemwurhọ, aye e kwe huvwele i Jehova-a.​—Rom. 5:12.

¹⁴ Me yọ nọ phia rẹn ihworho re rhirhiẹ akpọ na, uvuẹn obẹta ẹgbukpe 1,000 na? Aye ephian i rhiẹ ihworho ri gbare ne. Ihworho egbagba erana ina hobọtua usun i Jehova bẹmẹdẹ? Gbinẹ ezẹko ina họhọ Adam ọrhẹ Eve​—ri vwa huvwele dedevwo aye i gbare? Ofori na kpahenrhọ enọ erana, ọrẹn, izede ọgo?

15-16. (a) Ọkiọgo ye ituakpọ ephian ine vwo uphẹn aye ine dje atamwu aye phia rẹn Jehova? (b) Me yo no nerhumu ọdamuni rọ kẹta na rhe?

¹⁵ Ene fi Echu rhẹ ekanron ẹgbukpe 1,000. Uvwre ọke ọrana, orho suẹn ihworho beghe-e. Ọrẹn, ẹgbukpe 1,000 na orho hin, ne ne tiobọnu Echu. Ọke ọrana nọ nọ damoma suẹn ituakpọ beghe. Uvwre ọke ọdamuni ọrana, ituakpọ ephian ri gbare ni ne vwo uphẹn  aye ine djephia sẹ aye ina họghọ rẹn odẹ Osolobrugwẹ, ji hobọtua usun ọnẹyen. (Rev. 20:7-10) Oborẹ owuowọnwan ọ kpahenrhọ omẹdamu Echu lele, yo no djephia sẹ ana ya odẹ ye rhẹ ọbe arhọ na, no ji rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.

¹⁶ Ihworho ezẹko re vwe rhe uchunu aye, ina họhọ Adam ọrhẹ Eve, ji tiẹn usuon i Jehova. Me yọ nọ phia rẹn aye? Revelation 20:15 ọrhọ ta: “Ne doron i kohworho kohworho rẹ odẹ ye ọ vwọ ha uvuẹn ọbe arhọ na rhẹ uvuẹn ẹtẹrhe erhanren na.” Omaran dẹn, ana ghwọghọ eludu na nie bẹmẹdẹ. Ọrẹn, buebun ituakpọ ri gbare ina vrẹn ọdamuni rọ kẹta na. Edẹ aye no no rhirhiẹ uvuẹn ọbe arhọ na bẹmẹdẹ.

17. Me ya ta rẹn Daniel taghene ọnọ phia uvuẹn ọke ọwan na? (Daniel 12:4, 8-10)

¹⁷ Oma ọ merhen ọwan ọke re roro kpahen ekwakwa ri na phia obaro na! Ọrẹn, ọmakashe owu ọ ji yẹ Daniel iyẹnrẹn ọghoghanren kpahen ọke ọwan na, nọyẹ “ọke oba na.” (Se Daniel 12:4, 8-10; 2 Tim. 3:1-5) Ọmakashe na ọrhọ ta rẹn Daniel: “Irherhe ọgbagba na ono gbephe.” Itiọrurhomẹmro, ihworho i Jehova  ina dabu vwẹruọ ẹmro aruẹmẹrẹn na rhọ. Ọmakashe na nọ habaye taghene uvwre ọke ọnana “evwọkon na ine [rhe] dumu ọkon, o vwo owuọwan usuẹn evwọkon na ro no vwẹruọ ye-e.”

18. Me yọ nọ phia rẹn evwọkon na phẹrẹkpẹ?

¹⁸ Inyenana, ọnọ sabu họhọ taghene evwọkon na i vwa rioja ogbegbon aye-e. (Mal. 3:14, 15) Ọrẹn phẹrẹkpẹ, Jesu ọnọ ha eri họhọ ẹvwe na guẹnzọn, ji ti aye nẹ uvwre eri họhọ igegede na. (Matt. 25:31-33) Evwọkon na i nyavrẹn ukpokpogho rode na-a, yanghene a rhọmọ aye nẹ aye i nyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na-a. A ya edẹ aye rhẹ “ọbe okarorhọ” ra hunute uvuẹn Malachi 3:16 na-a.

19. Me yo fori ne ru vwana, mesoriẹ? (Malachi 3:16-18)

¹⁹ Vwana yẹ ọke re ne djephia taghene ọwan a ha usuẹn evwọkon na-a. (Se Malachi 3:16-18.) Jehova o koko ihworho ri ne rhiẹ “emru rọ havwọ san,” yanghene emru rọ ghanranren omamọ ne. Itiọrurhomẹmro, ọwan i ghini guọlọ rhirhiẹ usuẹn aye.

20. Ive rọ kẹta ọgo ye ve rẹn Daniel, mesoriẹ wa hẹrhẹ ọke ive ọrana ono rugba?

²⁰ Ọrẹ imwẹro, ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke ekwakwa buebun a phia. Ọrẹn, ekwakwa igbevwunu ri vrẹn enana ina phia obaro na. Phẹrẹkpẹ, ana ghwọghọ evwọkon na ephian. Haba ọrana, ana mẹrẹn orugba ẹmro ri Jehova o verhọ rẹn Daniel: “Wu ne mevi ekete ra ghalẹ wẹn uvuẹn ẹdẹ erẹ oba na.” (Dan. 12:13) Wa hẹrhẹ ọke i Daniel, ọrhẹ awọrọ wu vwo ẹguọlọ kpahen ine “mevi”? Orhiomaran, damoma ne wu fuevwan ga i Jehova, ne wu na sabu vwo imwẹro taghene ana ya odẹ ọnọ rhẹ ọbe arhọ na bẹmẹdẹ.