Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 40

Oku “Tuala Valua Kesunga”

Oku “Tuala Valua Kesunga”

“Vana va tuala valua kesunga va ka nina ndolombungululu otembo ka yi pui.”—DAN. 12:3.

OCISUNGO 151 Eye o ka Kovonga

OVINA TU LILONGISA a

1. Ovina vipi vi komõhisa tu lavoka vi ka pita vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu?

 ECI ku ka fetika epinduko palo posi vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, li ka kala eteke limue li komõhisa! Vosi vana va fisa vangandiavo va ka va mola vali. Eci oco Yehova a yongolavo. (Yovi 14:15) Sokolola esanju omanu vosi va ka kuata palo posi eci vangandiavo va ka pinduiwa. Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, “vakuesunga” vana okuti, olonduko viavo via sonehiwa velivulu liomuenyo va ka “tundila epinduko liomuenyo.” (Ovil. 24:15; Yoa. 5:29) Citava okuti, valua pokati ka vangandietu va fa, va ka kala pokati ka vana va ka pinduiwa tete noke lio Harmagedo. b Handi vali, vana okuti “havakuesungako” okuti osimbu ka va file ka va kuatele epuluvi lioku kũlĩha Yehova, ale oku u vumba va ka “tundila epinduko liesombiso.”

2-3. (a) Ndomo ca lekisiwa ku Isaya 11:9, 10 upange upi wa velapo woku longisa u ka lingiwa voluali luosi? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

2 Vosi vana va ka pinduiwa, va ka sukila oku longisiwa. (Isa. 26:9; 61:11) Kuenje esokiyo lia velapo lioku longisa li ka lingiwa kolonepa viosi violuali. (Tanga Isaya 11:9, 10.) Momo lie? Momo vana havakuesungako va ka pinduiwa, va ka sukila oku longisiwa catiamẽla ku Yesu Kristu, kesokiyo Liusoma, kocisembi kuenda eci catiamẽla kocitangi mua kongela onduko ya Yehova luviali waye. Vakuesunga va ka sukilavo oku lilongisa ovina Yehova a ka situlula kamue kamue catiamẽla kocipango caye palo posi. Vamue pokati komanu vaco vakuekolelo, va fa eci handi Embimbiliya ka lia malusuiwile oku sonehiwa. Ci kaile vakuesunga lava havakuesungako, va ka kuata ovina vialua vioku lilongisa.

3 Vocipama cilo, tu konomuisa apulilo a kuãimo ndeci: Upange owu wa velapo woku longisa u ka lingiwa ndati? Ocituwa omanu va ka lekisa catiamẽla kupange waco, ci ka va kuatisa ndati nda olonduko viavo vi sonehiwa otembo ka yi pui ale sio? Atambululo apulilo a-a, a kuete esilivilo lialua kokuetu koloneke vilo. Ndomo tu ka lilongisa, ovitumasuku vimue vi komõhisa vi sangiwa velivulu lia Daniele kuenda Liesituluilo, vi ka tu kuatisa oku kuata elomboloko liwa lieci ci ka pita eci vana va fa va ka pinduiwa. Tete, tu konomuisa ovolandu a sanjuisa a tukuiwa vocitumasuku ca Daniele 12:1, 2.

“VANA VA PEKELA VONEKETELA VA KA PASUKA”

4-5. Nye elivulu lia Daniele 12:1 li situlula catiamẽla kotembo yesulilo?

4 Tanga Daniele 12:1. Elivulu lia Daniele li situlula ulala wovolandu a sanjuisa a ka pita vokuenda kuotembo yesulilo. Ndeci, elivulu lia Daniele 12:1, li situlula Mingeli okuti Yesu Kristu “o tãi oco a kuatise omanu [va Suku.]” Onepa yatete yocitumasuku caco ya fetika oku tẽlisiwa kunyamo 1914 eci Yesu a nõliwa oku kala Osoma Yusoma wa Suku kilu.

5 Daniele wa popelevo okuti Yesu wa laikele oku “katuka” vokuenda ‘kuotembo yohali okuti, ka ya la pitako tunde eci kua fetika oku kala ofeka toke kotembo yaco.’ “Otembo yaco yohali” yi lomboloka “ohali ya piãla” ya tukuiwa ku Mateo 24:21. Yesu o katuka, ale o ka teyuila afendeli va Suku kesulilo liotembo yaco yohali okuti, ko Harmagedo. Elivulu Liesituluilo li tukula omanu vaco okuti, owiñi wakahandangala u “tunda kohali ya piãla.”—Esit. 7:9, 14.

6. Nye ci ka pita noke eci owiñi wakahandangala u ka puluka kohali ya piãla? Ci lombolola. (Talavo Utala ulo Wondavululi vonepa “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga” yi lombolola catiamẽla kuava va ka pinduiwila oku kala palo posi.)

6 Tanga Daniele 12:2. Nye ci ka pita lowiñi wakahandangala u ka puluka kotembo yohali yaco? Ocitumasuku eci ka ci lomboloka epinduko kupopi wocindekaise li lingiwa konepa yespiritu liafendeli va Suku li pita koloneke vilo via sulako, ndeci tua kuatele elomboloko liaco. c Pole, olondaka evi vi tiamisiwila kepinduko lia vana va fa li ka lingiwa voluali luokaliye lu laika oku iya. Momo lie tu popela ovina viaco? Ondaka “oneketela” yi sangiwavo kelivulu lia Yovi 17:16 yina yecavo elomboloko “Yonjembo.” Uvangi wa tukuiwa ku Daniele 12:2, u tiamisiwila kepinduko li ka lingiwa noke lioku sulila kuoloneke via sulako kuenda noke liuyaki wo Harmagedo.

7. (a) Ndamupi vamue va ka pasukila “omuenyo ko pui”? (b) Momo lie ‘epinduko liaco li ka velelapo’?

7 Nye elivulu lia Daniele 12:2 li yongola oku popia lolondaka viokuti vamue va ka “pasukila omuenyo ko pui”? Ci lomboloka okuti, vana va ka pinduiwa, va ka kũlĩha, ale va kamamako oku kũlĩha loku pokola Yehova la Yesu vokuenda 1.000 yanyamo, noke oco lika va ka tambula omuenyo ko pui. (Yoa. 17:3) Eli li ka kala “epinduko lia velapo” okuti, omanu vana va pinduiwile kosimbu, ci sule. (Va Hev. 11:35) Momo lie? Momo omanu vaco veya oku fa vali.

8. Ndamupi vamue va ka pasukila oku “ka tambula esepu ka li pui”?

8 Pole, vana va ka pinduiwa havosiko va ka tava oku longisiwa la Yehova. Ocitumasuku ca Daniele ca popia okuti vamue va ka pasukila oku “ka tambula esepu ka li pui.” Momo ovo va ka lekisa esino, olonduko viavo ka vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo kuenda ovo ka va ka tambula omuenyo ko pui. Pole, ovo va ka “tambula esepu ka li pui,” ale va ka kunduiwa. Omo liaco, ku Daniele 12:2 ku lekisa onima yi ka tunda kovilinga vi ka lekisiwa noke la vana va ka pinduiwa.  d (Esit. 20:12) Vamue va ka tambula omuenyo ko pui; vakuavo sio.

OKU “TUALA VALUA KESUNGA”

9-10. Nye ci ka pita noke liohali ya piãla kuenda velie “va ka nina ndoku tua kuovailu”?

9 Tanga Daniele 12:3. Nye ci ka pita noke ‘liotembo yohali’? Olondaka vi sangiwa ku Daniele 12:2, kocinimbu 3 ku lekisa ocina cimue ci ka pita noke liohali ya piãla.

10 Velie “va ka nina ndoku tua kuovailu”? Tu sanga uvangi umue kolondaka via Yesu via sonehiwa ku Mateo 13:43 viokuti: “Kotembo yaco vakuesunga va ka nina ndekumbi Vusoma wa Isiavo.” Vulandu wolondaka evi, Yesu wa kala oku vangula catiamẽla ‘komãla Vusoma’ okuti, vamanjaye olombuavekua vana va ka vialela kumosi Vusoma wo kilu. (Mat. 13:38) Omo liaco, olondaka via Daniele 12:3, citava okuti, vi tiamisiwila kolombuavekua kuenda ku vana va ka talavaya vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali.

Ci soka 144.000 komanu va ka talavaya la Yesu Kristu oku songuila upange woku longisa u ka lingiwa vokuenda 1.000 yanyamo (Tala ocinimbu 11)

11-12. Upange upi u ka lingiwa leci ci soka 144.000 komanu vokuenda 1.000 yanyamo?

11 Olombuavekua vi ka ‘tuala ndati valua kesunga’? Olombuavekua vi ka talavayela kumosi la Yesu Kristu poku songuila upange woku longisa u ka lingiwa palo posi vokuenda 1.000 yanyamo. Ci soka 144.000 komanu ka va ka kala lika olosoma, pole, va ka kalavo ovitunda. (Esit. 1:6; 5:10; 20:6) Omo liaco, ovio vi ka kuatisa kupange woku “sakula olofeka” okuti kamue kamue, vi ka tuala omanu koku lipua. (Esit. 22:1, 2; Esek. 47:12) Olombuavekua vi ka kuata esanju lialua!

12 Helie o ka kala pokati ka “valua” va ka tualiwa kesunga? Pokati komanu vaco, pa ka kongela vana va ka pinduiwa kuenda vana va ka puluka ko Harmagedo kumue lomãla vosi va ka citiwa voluali luokaliye. Kesulilo 1.000 yanyamo, vosi vana va ka kala palo posi va ka lipua. Oco hẽ, vepuluvi lipi olonduko viavo vi ka sonehiwa velivulu liomuenyo lotinda ka yimiwa, okuti lolapi sio?

OSETEKO YA SULAKO

13-14. Omanu vosi va ka lipua palo posi va ka sukila oku lekisa nye osimbu ka va tambuile omuenyo ko pui?

13 Tu sukila oku ivaluka okuti, oku lipua ka ci lomboloka okuti, vocipikipiki omunu o kuata ale omuenyo ko pui. Sokolola ku Adama la Eva. Ovo va lipuile, pole, va sukilile oku lekisa epokolo ku Yehova Suku osimbu ka va tambuile omuenyo ko pui. Pole, ci sumuisa calua ceci okuti, ka va pokuile kokuaye.—Va Rom. 5:12.

14 Ekalo lipi va ka kuata vana va ka kala palo posi kesulilo 1.000 yanyamo? Vosi va ka lipua. Anga hẽ omanu vosi va ka lipua va ka kuatisa kuviali wa Yehova otembo ka yi pui? Ale vamue va ka lekisa ocituwa ndeci ca Adama la Eva okuti, ndaño va lipuile ka vamameleko lekolelo? Apulilo a-a a ka sukila oku tambuluiwa, pole, ndamupi?

15-16. (a) Otembo yipi omanu vosi va ka kuata epuluvi lioku lekisa ekolelo liavo ku Yehova? (b) Yipi yi ka kala onima yoseteko ya sulako?

15 Satana o ka kapiwa vokayike vokuenda kueci ci soka 1.000 kanyamo. Vokuenda kuotembo yaco, eye ka ka tẽla oku yapuisa omunu laumue. Kuenje kesulilo 1.000 yanyamo Satana o ka kutuluiwa. Eye o ka seteka oku yapuisa omanu va lipua. Vokuenda kuoseteko ya sulako, omanu vosi va lipua palo posi, va ka kuata epuluvi lioku lekisa nda ovo va sumbila onduko ya Suku luviali waye. (Esit. 20:7-10) Ovina ovo va ka linga kotembo yaco, ovio vi ka lekisa nda olonduko viavo vi ka sonehiwa otembo ka yi pui velivulu liomuenyo.

16 Embimbiliya li tu sapuila okuti, omanu vamue ka va kamamako lekolelo ndeci ca linga Adama la Eva kuenda va ka likala uviali wa Yehova. Nye ci ka pita lavo? Esituluilo 20:15 li tu sapuila hati: “Wosi okuti onduko yaye ka ya sonehiwile velivulu liomuenyo, wa imbiwa vociva condalu.” Ocili okuti, vosi vana va ka lekisa esino, va ka kunduiwa elisi. Pole, omanu valua va ka lipua, va ka yula oseteko ya sulako. Kuenje olonduko viavo vi ka sonehiwa otembo ka yi pui velivulu liomuenyo.

VOKUENDA ‘KUOTEMBO YESULILO’

17. Nye ungelo a sapuila ku Daniele okuti oco ca laikele oku pita kotembo yetu? (Daniele 12:4, 8-10)

17 Ci sanjuisa calua oku sokolola kovina vi ka pita kovaso yoloneke! Daniele wa tambuilevo olonumbi vi kuete esilivilo lialua kungelo umue viatiamẽla kotembo yetu okuti, “kotembo yesulilo.” (Tanga Daniele 12:4, 8-10; 2 Tim. 3:1-5) Ungelo wa sapuila Daniele hati: “Ukũlĩhĩso wocili u kalua.” Ocili okuti, afendeli va Suku va ponduile oku kuata elomboloko lia suapo violondaka viocitumasuku eci. Ungelo wamisako loku popia okuti, vokuenda kuotembo yaco “olondingaĩvi [via laikele oku] linga ovina vĩvi kuenda lomue pokati kolondingaĩvi [via laikele oku] kuata elomboloko.”

18. Nye ci ka pita ndopo lolondingaĩvi?

18 Koloneke vilo, ci molẽha ndu okuti olondingaĩvi ka vi kasi oku kangisiwa omo liovilinga viavo vĩvi. (Mal. 3:14, 15) Ndopo, Yesu o ka sombisa vana va sokisiwa lolohombo kuenda oku va tepa pokati ka vana va sokisiwa ndolomeme. (Mat. 25:31-33) Olondingaĩvi viaco ka vi ka puluka kohali ya piãla kuenda ka vi ka pinduiwa oco vi kale voluali luokaliye. Olonduko viavo ka vi ka kala ‘velivulu mu sangiwa olonduko’ lia tukuiwa ku Malakiya 3:16.

19. Nye tu sukila oku linga cilo kuenda momo lie? (Malakiya 3:16-18)

19 Yilo oyo otembo yoku lekisa kovilinga vietu okuti ka tua tiamẽlele kocimunga colondingaĩvi. (Tanga Malakiya 3:16-18.) Yehova o kasi oku kongela vana eye a tenda ‘ndomanu valikasi,’ ale ocipiñalo cilikasi. Ocili okuti tu yongola oku kala pokati komanu vaco.

Tu ka kuata esanju lialua oku mola Daniele, la vangandietu kuenda vakuavo oku “votoka” loku kala lavo voluali luokaliye! (Tala ocinimbu 20)

20. Ohuminyo yipi ya sulako ya lingiwa ku Daniele kuenda momo lie o kolelela koku tẽlisiwa kuohuminyo yaco?

20 Ocili okuti, tu kasi votembo yimue yi komõhisa calua. Pole, ku ka pita ovina vikuavo vi komõhisa vali calua. Ndopo tu ka mola oku kunduiwa kuolondingaĩvi. Noke tu ka mola oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Yehova yi sangiwa ku Daniele yokuti: “Kesulilo lioloneke ove o ka votoka oco o tambule onepa yove.” (Dan. 12:13) Ove hẽ o lavoka eteke Daniele kumue la vana o sole oku “votoka” vali? Nda oco, cilo vokiya ekolelo liove kuenda kũlĩhĩsa nda onduko yove yi kamamako oku kala velivulu liomuenyo lia Yehova.

OCISUNGO 80 ‘Seteki Kuenda Limbuki Okuti Yehova Uwa’

a Vocipama cilo, mua kongela elomboloko lietu liokaliye liatiamẽla kesokiyo liupange wa velapo woku longisa, wa tukuiwa kelivulu lia Daniele 12:2, 3. Tu konomuisa otembo ku ka pita ovina viaco kuenda ava va ka kongeliwamo. Tu konomuisavo ndomo esokiyo lielongiso liaco li ka pongiya vana va ka kala palo posi koseteko ya sulako kesulilo Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu.

b Citava okuti epinduko li ka fetika lomanu vakuekolelo va fa vokuenda kuoloneke via sulako kuenje vana va fa tete oco va ka pinduiwa okuti ocitumbulukila locitumbulukila. Nda oco ca ka pita, ocitumbulukila locitumbulukila ci ka kuata epuluvi lioku yolela vana va kũlĩhĩle ciwa. Onjila yosi yi ka kuamiwa, Ovisonehua vi popia ‘epuluvi’ lia suapo liatiamẽla kuava va pinduiwila oku ka kala kilu kuenda tu tavavo okuti, ku ka kuamiwa onjila yimuamue kuava va ka pinduiwila oku kala palo posi.—1 Va Kor. 14:33; 15:23.

c Elomboluilo eli, epongoloko limue lia lingiwa kelomboloko li sangiwa velivulu losapi Preste Atenção à Profecia de Daniel! ocipama 17 kuenda Utala Wondavululi 1 Yevambi Linene wo 1987, kem. 21-25.

d Etepiso liolondaka viokuti “vakuesunga” lava “havakuesungako” vi sangiwa kelivulu Liovilinga 24:15, lolondaka viokuti “vana va linga ovina viwa” la “vana va linga ovina vĩvi” okuti, vi sangiwa kelivulu lia Yoano 5:29, vi tiamisiwila kovilinga vana va ka pinduiwa va lekisa, osimbu ka va file.