Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 1

Kala wa tomhwa kutya Eendjovo daKalunga odo “oshili”

Kala wa tomhwa kutya Eendjovo daKalunga odo “oshili”

OMUSHANGWA WOMUDO 2023: “Etindi londjovo yoye olo oshili.” — EPS. 119:160.

EIMBILO 96 Ombiibeli emona la dja kuKalunga

EXUKU LOSHITUKULWA a

1. Omolwashike ovanhu vahapu kunena inave lineekela Ombiibeli?

 OVANHU vahapu kunena kave na elineekelo. Kave shii kutya nave lineekele lyelye. Kave shii ngeenge nave lineekele ovanhu ovo va fimaneka, pashihopaenenwa ngaashi ovanapolotika, ovanongononi nosho yo ovanangeshefa, ovo alushe hava ningi ngaashi tava dulu omolwouwa wavo. Shikwao vali, inava fimaneka ovawiliki vomalongelokalunga ovo have liti kutya Ovakriste. Onghee itashi kumwifa eshi inave lineekela Ombiibeli, embo olo ovawiliki vomalongelokalunga hava ti kutya olo tava shikula.

2. Metwokumwe nEpsalme 119:160, otu na okukala twa tomhwa kushike?

2 Tu li ovapiya vaJehova, otwa tomhwa kutya oku li “Kalunga omudiinini,” ile tu tye Kalunga koshili nonokutya okwe tu halela alushe osho sha denga mbada. (Eps. 31:5; Jes. 48:17) Otu shii kutya ohatu dulu okulineekela osho hatu lesha mOmbiibeli. Otwa itavela kutya “etindi londjovo [yaKalunga] olo oshili.” b (Lesha Epsalme 119:160.) Ohatu tu kumwe naasho omuhongwanhu umwe wOmbiibeli a shanga, a ti: “Ashishe osho Kalunga a popya oshoshili notashi ka wanifwa. Oshiwana shaKalunga otashi dulu okulineekela osho a popya, molwaashi oshe lineekela Kalunga, oo e shi popya.”

3. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

3 Ongahelipi hatu dulu okukwafela vamwe va kale ve lineekela Eendjovo daKalunga ngaashi fye? Natu diladileni komatomheno atatu kutya omolwashike hatu dulu okulineekela Ombiibeli. Ohatu ka mona kutya osho Ombiibeli ya popya, osho kutya omaxunganeko ayo okwa kala nokuwanifwa, inashi lunduluka nonokutya Ombiibeli oi na eenghono dokulundulula eenghalamwenyo dovanhu.

KAPE NA OO A DULA OKULUNDULULA ETUMWALAKA LOMBIIBELI

4. Omolwashike ovanhu vamwe va limbililwa oshili yOmbiibeli?

4 Jehova Kalunga okwa longifa ovalumenhu ovadiinini 40, opo va shange omambo Ombiibeli. Ashike kape na nande eshangelo limwe lopehovelo li li ko kunena. c Aeshe oo e li ko eekopi da dja meekopi dikwao. Osho osha ningifa ovanhu vamwe va kale va limbililwa, ngeenge osho hatu lesha mOmbiibeli kunena otashi tu ngoo kumwe filufilu naasho sha li momashangelo opehovelo. Mbela naave ou na fiku we lipulile nghee hatu dulu okukala noushili kutya otai tu kumwe?

Ovashangululi ovanawino vOmishangwa dOshiheberi ova ninga eenghendabala da mana mo, opo va shilipaleke kutya eekopi dEendjovo daKalunga odi li paushili (Tala oshitukulwa shokukonakonwa 1, okatendo 5)

5. Oshike sha li sha kwatelwa mo mokutapa Omishangwa dOshiheberi? (Tala efano kombada yoshifo.)

5 Opo etumwalaka lOmbiibeli li amenwe, Jehova okwa li a lombwela oshiwana shaye shi li ninge eekopi. Okwa li a lombwela eehamba daIsrael di liningile eekopi, nokwa li a nangeka po Ovalevi va honge oshiwana Omhango. (Deut. 17:18; 31:24-26; Neh. 8:7) Konima eshi Ovajuda va mangululwa moukwatwa waBabilon, ongudu yovashangululi ovanawino oya li ya hovela okuninga eekopi dihapu dOmishangwa dOshiheberi. (Esra 7:6) Ovalumenhu ovo ova li va lungama. Mokweendela ko kwefimbo, ova li va hovela okuvalula oitya nosho yo eendada, opo va shilipaleke kutya osho va tapa oshi li mondjila. Ashike nande ongaho, omolwokuhawanenena kwovanhu, momashangelo Ombiibeli omwa li mwa monika omapuko amwe manini. Ashike opa li pa ningwa eekopi dihapu da faafana. Onghee omapuko oo okwa ka dula okudidilikwa mo lwanima. Ngahelipi mbela?

6. Ongahelipi omapuko, oo e li meekopi dOmbiibeli, a li a dula okudidilikwa mo?

6 Ovahongwanhu vokunena ove na onghedi i shii okulineekelwa yokudidilika mo omapuko, oo a li a ningwa kwaavo va li va tapa omashangelo Ombiibeli. Opo tu shi faneke, natu tye nee ovalumenhu 100 ova pewa oshinakuwanifwa shokutapa eshangelo lonhumba komake. Umwe womuvo okwa ninga epuko linini mokopi yaye. Onghedi imwe omo hatu dulu okudidilika mo epuko olo omokuyelekanifa okopi yaye nadikwao adishe. Sha faafana, ovahongwanhu ova dula okudidilika mo omapuko, ile oinima oyo ya nukwa po kovashangululi, eshi va yelekanifa omashangelo mahapu makulu Ombiibeli.

7. Ongahelipi osho ovashangululi vahapu vOmbiibeli va shanga shi li paushili?

7 Ovo va tapa omashangelo makulu Ombiibeli ova longa noudiinini, opo ve a tape e li ngaashi e li. Natu ka taleni koshihopaenenwa osho tashi koleke oushili oo. Eshangelo likulukulu le lixwa po lOmishangwa dOshiheberi ola shangwa mo 1008, ile 1009 O.P. Ohali ifanwa o-Leningrad Codex. Ashike mefimbo opo la di ko, okwa monika omashangelo mahapu makulu Ombiibeli nosho yo oitukulwa yao, oo e dule o-Leningrad Codex nomido 1 000 lwaapo. Umwe otashi dulika e lipule kutya konima eshi kwa tapwa nokutapululwa oule womido di dulife 1 000, osho sha shangwa mo-Leningrad Codex oshi na okukala sha yooloka ko kwaasho sha shangwa momashangelo makulu. Ashike osho kashi fi shoshili. Eshi ovahongwanhu va yelekanifa omashangelo makulu naao mape, ova mona kutya omu na ashike omayooloko manini e na sha noitya nonokutya eityo lOmbiibeli inali lunduluka.

8. Eyooloko lilipi li li pokati keekopi dOmishangwa dopaKriste dOshigreka nosho yo eekopi domambo amwe onale?

8 Ovakriste vonale ova li va hopaenena ovo va ninga eekopi dOmishangwa dOshiheberi. Ova li va tapa noukeka omambo 27 Omishangwa dOshigreka, oo va li hava longifa pokwoongala nosho yo moilonga yokuudifa. Omunawino umwe, oo a yelekanifa omashangelo makulu Omishangwa dOshigreka nomambo makwao opefimbo la faafana, okwa popya shi na sha nomashangelo Ombiibeli, a ti: “Kunena oku na omashangelo mahapu [Omishangwa dOshigreka] e lixwa po, . . . e dule omambo makwao.” Embo Anatomy of the New Testament ola ti: “Ohatu dulu okulineekela osho hatu lesha momatoloko okunena [Omishangwa dOshigreka], oo a humbata etumwalaka la faafana naalo lomashangelo onale.”

9. Metwokumwe naJesaja 40:8, oshili ilipi i na sha netumwalaka lOmbiibeli?

9 Oule womido omafele, ovashangululi vahapu ova longa noudiinini nova tapa noukeka Ombiibeli oyo hatu lesha nokukonakona kunena. d Nopehe na omalimbililo, otu shi shii kutya Jehova oye a shilipaleka tu kale tu na Eendjovo daye kunena nodi li paushili. (Lesha Jesaja 40:8.) Oshoshili kutya vamwe otashi dulika va tye, molwaashi etumwalaka lOmbiibeli inali lundululwa, osho itashi ulike kutya ola nwefwa mo kuKalunga. Paife natu ka kundafaneni omaumbangi amwe, oo taa ulike kutya Ombiibeli oya nwefwa mo.

OMAXUNGANEKO OMBIIBELI OKU SHII OKULINEEKELWA

Left: C. Sappa/DeAgostini/Getty Images; right: Image © Homo Cosmicos/Shutterstock

Omaxunganeko Ombiibeli okwa kala nokuwanifwa notaa wanifwa kunena (Tala okatendo 10-11) f

10. Yandja oshihopaenenwa shexunganeko la wanifwa, olo tali koleke oushili wa 2 Petrus 1:21. (Tala omafano.)

10 MOmbiibeli omu na omaxunganeko mahapu oo a wanifwa, amwe omuo okwa shangwa oule womido omafele, ofimbo inaa wanifwa. Ondjokonona otai ulike kutya omaxunganeko oo okwa wanifwa shili. Naasho itashi tu kumwifa, molwaashi otu shii kutya Omushangi womaxunganeko Ombiibeli oJehova. (Lesha 2 Petrus 1:21.) Diladila komaxunganeko e na sha nokuteka po kwoshilando Babilon shonale. Mefelemudo etihetatu K.O.P., omuprofeti Jesaja okwa li a nwefwa mo a xunganeke kutya oshilando oshinaenghono Babilon otashi ka kwatwa ko. Okwa li nokuli a yandja edina laao a li te ke shi kwata ko, Kores, nokwa li a xunganeka filufilu nghee sha li tashi ka kwatwa ko. (Jes. 44:27–45:2) Jesaja okwa xunganeka yo kutya lwanima Babilon otashi ka hanaunwa po nokuninga ombuwa filufilu. (Jes. 13:19, 20) Naasho osho naanaa sha li sha ningwa. Babilon osha li sha ya momake Ovamidian nosho yo Ovapersia mo 539 K.O.P., noshilando osho shinene paife osha ninga ondumba yomakulukuma. — Tala okavidio Ombiibeli oya xunganeka ehanauno laBabilon membo lopaelektronika Nghee to dulu okuhafela onghalamwenyo fiyo alushe!, oshileshwa 03, oshitwa 5.

11. Yelifa nghee Daniel 2:41-43 ta wanifwa kunena.

11 Omaxunganeko Ombiibeli inaa wanifwa ashike monakudiwa, ndele otu wete yo nghee taa wanifwa kunena. Pashihopaenenwa, diladila kewanifo lexunganeko lididilikwedi laDaniel li na sha nEpangelo loPamuhanga Enaenghono mOunyuni (Anglo-America). (Lesha Daniel 2:41-43.) Exunganeko olo ola ulika filufilu kutya epangelo olo enaenghono lopamuhanga ‘ombinga imwe otai ka kala ya pama’ ngaashi oshivela ‘nombinga ikwao otai ka kala inai pama’ ngaashi elova. Naasho osho sha ningwa. Britain naAmerica ova kala va pama neenghono ngaashi oshivela, va li va dana onghandangala inene mokufindana mOita yOunyuni aishe notava twikile okukala netangakwaita enaenghono. Ashike eenghonopangelo davo oda nghundipalekwa kovakwashiwana vavo, ovo va kala nokupopila oufemba wavo okupitila momahangano ovanailonga, omahangano oufemba womunhu nosho yo momahangano okuxumifa komesho emanguluko. Omunawino umwe woinima yopapolotika mounyuni okwa popya mefimbo opo la di ko, a ti: “Kape na oshilongo kunena mounyuni sha tukauka papolotika shi dulife United States.” Britain, oo e li oshitukulwa shepangelo enaenghono mounyuni, okwa kala a tukauka omido opo da di ko, molwaashi ovanhu kava li tava tu kumwe kutya ove na okukala ve na ekwatafano la tya ngahelipi noilongo oyo i li mOngongahangano yaEuropa. Etukauko la tya ngaho ole shi ningifa shidjuu kEpangelo loPamuhanga Enaenghono mOunyuni, opo liha katuke pandunge.     

12. Omaxunganeko Ombiibeli okwe tu tomha shi na sha nashike?

12 Omaxunganeko Ombiibeli oo a wanifwa nale otaa pameke elineekelo letu kutya omaudaneko aKalunga e na sha nonakwiiwa otaa ka wanifwa. Otu udite ngaashi omupsalme, oo a ilikana kuJehova, a ti: “Omutima wange otau notelwa exupifo loye; ohandi tula elineekelo lange mondjovo yoye.” (Eps. 119:81) Jehova okwe tu pa “efimbo lokomesho pamwe neteelelo liwa,” okupitila mOmbiibeli. (Jer. 29:11) Eteelelo lonakwiiwa inali likolelela keenghendabala dovanhu, ndele okomaudaneko aKalunga. Onghee natu twikileni okupameka elineekelo letu mEendjovo daKalunga mokukala hatu konakona noukeka omaxunganeko Ombiibeli.

OMAYELE OMBIIBELI OTAA KWAFELE OVANHU OMAMILIYONA

13. Metwokumwe nEpsalme 119:66, 138, oumbangi mukwao ulipi tau ulike kutya Ombiibeli oi shii okulineekelwa?

13 Oumbangi mukwao, oo tau dulu oku tu kwafela tu lineekele Ombiibeli, oyoo kutya oya kwafela ovanhu vahapu, eshi va tula moilonga omayele ayo. (Lesha Epsalme 119:66, 138.) Pashihopaenenwa, ovalihomboli ovo va li pokuteya ohombo, paife ova hangana. Ounona vavo otava hafele okutekulilwa moukwaneumbo wopaKriste u na ovadali ve na ko nasha navo nove va hole. — Ef. 5:22-29.

14. Yandja oshihopaenenwa osho tashi ulike nghee okutula moilonga omayele opandunge Ombiibeli taku kwafele ovanhu va kale nonghalamwenyo i li xwepo.

14 Nokuli novalongi vominyonena va nyika oshiponga ova lundulula onghalamwenyo yavo mokutula moilonga omayele opaMbiibeli. Diladila nghee omayele ayo a kuma omunadolongo wedina Jack. e Okwa li omulongi wominyonena a nyika oshiponga nokwa li a shiivika e li umwe womovanadolongo va nyika oshiponga neenghono ovo va tokolelwa efyo. Ashike efiku limwe Jack okwa li a kala pekonakonombiibeli. Onghenda oyo ya ulikwa kovamwatate, ovo va li tava kwatele komesho ekonakonombiibeli, oya li ye mu kuma neenghono nokwa li a hovela okukonakona Ombiibeli. Eshi a tula moilonga oshili yOmbiibeli monghalamwenyo yaye, elihumbato laye nosho yo omaukwatya aye okwa li a xwepopala. Mokweendela ko kwefimbo, Jack okwa ka kala a wana okuninga omuudifi ina ninginifwa nokwa ka ninginifwa. Okwa li ha udifile ovanadolongo vakwao nouladi kombinga yOuhamba waKalunga nokwa kwafela vane vomuvo ve lihonge oshili. Eshi efiku laye lokudipawa la li la fika, Jack okwa li a lunduluka filufilu. Umwe womoohaende vaye okwa ti: “Jack ke li vali ngaashi nda li ndi mu shile oule womido 20 da ya. Omahongo Eendombwedi daJehova okwa lundulula onghalamwenyo yaye.” Nonande etokolo lokutokolela Jack efyo ola li la tulwa moilonga, oshihopaenenwa shaye osha ulika filufilu kutya ohatu dulu okulineekela Eendjovo daKalunga nonokutya odi na eenghono dokuxwepopaleka eenghalamwenyo dovanhu. — Jes. 11:6-9.

Omayele Ombiibeli okwa xwepopaleka eenghalamwenyo dovanhu vahapu va dja momaputuko mahapu (Tala okatendo 15) g

15. Ongahelipi okutula moilonga oshili yOmbiibeli kwa yoolola ko oshiwana shaJehova kunena? (Tala efano.)

15 Oshiwana shaJehova osha hangana, molwaashi ohashi tula moilonga oshili yOmbiibeli. (Joh. 13:35; 1 Kor. 1:10) Ombili nosho yo oukumwe, oo u li mokati ketu, ou didilikwedi neenghono, molwaashi ovanhu vahapu kunena ova tukaulwa keepolotika, koukwamuhoko nosho yo komufika wovanhu. Oukumwe, oo u li mokati koshiwana shaJehova, owa li wa kuma neenghono omulumenhu umwe omunyasha wedina Jean. Okwa kulila moshilongo shimwe shomuAfrika. Eshi mwa li mwa tukuka oita yopashiwana, okwa li a waimina etangakwaita, nolwanima okwa li a ya onhapo poushiindalongo. Oko oko a ka shakena nEendombwedi daJehova. Jean okwa ti: “Onde lihonga kutya ovo ve li melongelokalunga lashili ihava kufa ombinga mopolotika noinava tukauka. Ponhele yaasho, ove holafane.” Okwa twikila ko, a ti: “Onda li nde liyandja onghalamwenyo yange ndi lwile oshilongo. Ashike eshi nde lihonga oshili yOmbiibeli, onde linyengifwa ndi liyapulile Jehova.” Jean okwa lunduluka filufilu. Ponhele yokulwifa ovanhu veputuko la yooloka ko kulaye, paife oha lombwele keshe oo ta shakeneke kombinga yetumwalaka olo li li mOmbiibeli. Oushili oo kutya omayele Ombiibeli okwa kwafela ovanhu va dja momaputuko mahapu, ou li oumbangi wa kola, oo tau ulike kutya ohatu dulu okulineekela Eendjovo daKalunga.

TWIKILENI OKULINEEKELA EENDJOVO DAKALUNGA DASHILI

16. Omolwashike sha fimana kufye okutwikila okupameka elineekelo letu mEendjovo daKalunga?

16 Eenghalo dounyuni ou otadi ende nokunaipala, naasho otashi shi ningifa shidjuu kufye okulineekela Eendjovo daKalunga. Ovanhu otashi dulika va kendabale oku tu kuna omalimbililo e na sha noshili yOmbiibeli, ile ngeenge Jehova oye ngoo a nangeka po omupiya omudiinini nomunaendunge, oo ta wilike ovalongelikalunga vaye kunena. Ashike ngeenge otwa tomhwa kutya Eendjovo daKalunga alushe odoshili, ohatu ka dula okufinda omaponokelo a tya ngaho e na sha neitavelo letu. Omitima detu ohatu ke di “ikifa, okuhala okuwanifa eenghedimhango [daJehova] alushe fiyo okoxuuninwa.” (Eps. 119:112) Itatu “fi ohoni” okulombwela vamwe kombinga yoshili noku va ladipika va kale metwokumwe nayo. (Eps. 119:46) Kungaho ohatu ka dula okulididimikila eenghalo da kwata moiti, mwa kwatelwa omahepeko, ‘tu na eteelelo nehafo.’ — Kol. 1:11; Eps. 119:143, 157.

17. Omushangwa wetu womudo otau tu dimbulukifa shike?

17 Inatu pandula tuu eshi Jehova e tu hololela oshili! Oshili ya tya ngaho ohai tu ngungumaneke, hai tu pe elineekelo nosho yo ewiliko la yela mounyuni ou wa nyonauka nowa dundakana. Ohai tu pe yo eteelelo litunhula li na sha nonakwiiwa, eshi hatu ka kala koshi yepangelo lOuhamba waKalunga. Onghee omushangwa womudo 2023 otau tu kwafele tu kale twa pama notwa tomhwa kutya Eendjovo adishe daKalunga, etindi lado olo oshili. — Eps. 119:160.

EIMBILO 94 Pandula Kalunga molwEendjovo daye

a Okwa hoololwa omushangwa tau pameke eitavelo womudo 2023, tau ti: “Etindi londjovo yoye olo oshili.” (Eps. 119:160) Nopehe na omalimbililo, owa itavela eendjovo odo. Ashike ovanhu vahapu inava itavela kutya Ombiibeli oyoshili nonokutya otai dulu oku tu pa ewiliko li shii okulineekelwa. Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana omaumbangi opatatu, oo hatu dulu okulongifa, opo tu tomhe ovanamitimadiwa va dule okulineekela Ombiibeli nosho yo omayele ayo.

b OUTUMBULILO WA YELIFWA: Outumbulilo wOshiheberi oo wa tolokwa “etindi londjovo yoye olo oshili” otau ti Eendjovo adishe daKalunga odo oshili.

c Outumbulilo “eshangelo” otau ulike komashangelo onale a shangwa komake.

d Opo u mone ouyelele muhapu u na sha nokukalekwa po kwOmbiibeli, inda ko jw.org, ndele to i koshi yokapalanyole “Omahongo Ombiibeli — Omapulo opaMbiibeli a nyamukulwa, opo nee to i opo pa shangwa Ombiibeli.”

e Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.

f OMASHANGELO OMAFANO: Kalunga okwa li a xunganeka kutya oshilando Babilon osha li tashi ka hanaunwa po.

g OMASHANGELO OMAFANO: Efano tali ulike omulumenhu omunyasha te lihongo mOmbiibeli nghee e na okukala nombili nokukwafela vakwao va ninge sha faafana, ponhele yokulwifa ovanhu vakwao.